Vijesti iz zemlje i svijeta

Solin: Jedinstveni pogon za reciklažu sapuna koji zapošljava osobe s invaliditetom

  23. 3. 2016.  
 Podijeli na facebooku

Projektom se podiže zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor. U Solinu je u sklopu projekta 'Odgovorno poslovanje čisti svijet' otvoren jedinstveni pogon za reciklažu sapuna u kojem se zapošljavaju i educiraju osobe s invaliditetom, a koji predstavlja inovativan model cirkularne ekonomije, socijalnog poduzetništva i javno-privatnog partnerstva. Pročitaj više

Uspostavio se mali pogon za reciklažu sapuna iz hotela, svojevrstan radni centar koji educira osobe s invaliditetom za reciklažu sapuna i plasiranje novih proizvoda na tržište. Nositelj projekta je Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, a projekt provodi u partnerstvu sa Udrugom za rehabilitaciju i edukaciju 'Visoki jablani', Hotelom Park iz Splita, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim uredom Split, Kemijsko-tehnološkim fakultetom u Splitu, Umjetničkom akademijom u Splitu, Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna Vrata te Centrom za rehabilitaciju Josipovac. U suradnji su također još četiri splitska hotela: Hotel Luxe, Vestibul Palace, Radisson Blu i Atrium, te tvrtka Alca doo, vodeći distributer hotelske kozmetike.
Projekt 'Odgovorno poslovanje čisti svijet' provodi se pod pokroviteljstvom predsjednice RH, Kolinde Grabar-Kitarović.

Ideja je proizašla iz potrebe hotelijera da prate trendove uvođenja zelenog poslovanja kako bi postali konkurentniji te potrebe za reduciranjem stope nezaposlenosti, posebno niže obrazovanih i teško zapošljivih društvenih skupina u koje se ubrajaju i osobe s invaliditetom
Projektom se podiže zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor, kao dio odgovora na globalni izazov očuvanja okoliša.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, putem programa IPA IV: Razvoj ljudskih potencijala, kroz program 'Poboljšanje pristupa tržištu rada osobama s invaliditetom' koji koordinira Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ukupna vrijednost projekta je 188.865,15 eura, od čega EU financira oko 70 posto.
Tijekom projekta stručnjaci s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu proveli su istraživanje o ekološki prihvatljivoj metodi reciklaže. Vizualni identitet novog proizvoda kreirali su studenti i profesori studija dizajna Umjetničke akademije u Splitu.
Tijekom projekta, edukaciju za reciklažu, pakiranje, plasiranje sapuna na tržište proći će 46 osoba s invaliditetom.

Izvor: In-portal

Zatvori

Natječaj: Stručno osposobljavanje fizioterapeutskih tehničara, a prednost imaju osobe s invaliditetom

  22. 3. 2016.  
 Podijeli na facebooku

Javni poziv za dostavu prijava za stručno osposobljavanje objavila je Opća bolnica Pula. Opća bolnica Pula objavila je Javni poziv za dostavu prijava za stručno osposobljavanje fizioterapeutski/a tehničar/ka za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Prednost imaju osobe s invaliditetom. Pročitaj više

Uvjete za prijavu na ovaj Javni poziv ostvaruju nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih duže od 30 dana sa završenim preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem koje prema članku 41. Zakona o radu imaju zakonom ili drugim zakonskim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja stručni ispit ili radno iskustvo, osobe koje se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlene osobe vode duže od trideset dana i koje bez obzira na razdoblje ukupno evidentiranog staža u mirovinskome osiguranju, nemaju više od jedne godine staža u zvanju za koje su se obrazovale, odnosno evidentiranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja:

Stručno osposobljavanje će se odvijati u trajanju od 12 mjeseci, u punom radnom vremenu, pet radnih dana, od po osam sati, tjedno.
Kandidati/kinje koji ispunjavaju tražene uvjete dužni su uz prijavu dostaviti: kratki životopis, preslik dokaza o hrvatskom državljanstvu, preslik diplome/svjedodžbe o stručnoj spremi, dokaz o prosjeku ocjena studija/školovanja, E ispis radne knjižice (izdan od HZMO-a), Potvrdu o prijavi na HZZ (s vidljivim datumom prijave).

Sukladno uputi Ministarstva zdravlja prilikom odabira kadnidata/kinja s kojima će se sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, vodit će se računa da prednost imaju: kandidati koji su ranije završili obrazovanje, u slučaju da su dva ili više kandidata završila obrazovanje tijekom istog mjeseca u istoj godini, prednost će se dati kandidatu s kraćim trajanjem obrazovanja, pri čemu se trajanje obrazovanja računa u godinama, a prema početnoj školskoj odnosno akademskoj godini u kojoj je kandidat započeo obrazovanje, u slučaju istog trajanja obrazovanja kod dva ili više kandidata, prednost će se dati kandidatu s višim prosjekom ocjena postignutim tijekom školovanja (prosječna ocjena), odnosno, ako nema prosječne ocjene, u obzir će se uzeti težinski prosjek, prednost imaju kandidati/kinje hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i osobe s invaliditetom.
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri sklapanju ugovora o stručnom osposobljavanju za rad, uz prijavu je dužan priložiti i rješenje odnosno potvrdu iz koje je vidljivo spomenuto pravo.

Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta potrebno je dostaviti ili predati osobno u urudžbeni zapisnik na adresi: Aldo Negri 6 (upravna zgrada I kat) sa naznakom "Stručno osposobljavanje za rad“ zaključno sa 4. travnja 2016. godine.

Prije sklapanja ugovora kandidati/kinje mogu biti pozvani na razgovor.
Polaznici/ce stručnog osposobljavanja nemaju status zaposlenika i nisu u radnom odnosu.
Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i zaštitu na radu snosi HZZ.
Polazniku stručnog osposobljavanja za rad Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje novčanu pomoć u visini neoporezivog dijela studentske stipendije koja trenutno iznosi 2.400 kuna mjesečno po potvrđenoj prisutnosti stručnom osposobljavanju za rad.
Hrvatski zavod za zapošljavanje ne isplaćuje novčanu pomoć polazniku stručnog osposobljavanja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili izostanka s programa stručnog osposobljavanja.
Sve dodatne informacije kandidati/kinje mogu dobiti na telefon 052/376-402.

Izvor: In-portal

Zatvori

Natječaj: Stipendije za studente s invaliditetom slabijeg socio-ekonomskog statusa

  11. 3. 2016.  
 Podijeli na facebooku

U kategoriji studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa, neki od kriterija bodovanja tiču se i studenata koji imaju utvrđeno tjelesno oštećenje od 60 do 100 posto te studenata koji imaju brata ili sestru s teškoćama u razvoju Pročitaj više

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je, na temelju odluke Senata sa sjednice održane 8. ožujka 2016., Natječaj za dodjelu stipendija redovitim studentima preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, diplomskih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2015./2016.

Za akademsku godinu 2015./2016. dodijelit će se stipendije u četiri kategorije: za izvrsne akademske i sportske uspjehe, STEM-ovcima te studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa.
Za izvrsnost dodijelit će se 400 stipendija studentima koji se nalaze među 10 posto najuspješnijih studenata na studijskom programu za koji se prijavljuju. STEM-ovcima, odnosno studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike, dodijelit će se 40 stipendija, uspješnim studentima sportašima 10, a studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa 50 stipendija.
Ukupni iznos stipendije za svaku od navedenih kategorija je 10.000 kuna.
U kategoriji studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa, neki od kriterija bodovanja tiču se i studenata koji imaju utvrđeno tjelesno oštećenje od 60 do 100 posto, zatim studenata koji imaju brata ili sestru s teškoćama u razvoju - koji nisu obuhvaćeni sustavom redovitog obrazovanja sukladno zakonu kojim se regulira socijalna skrb - uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu, te studenata koji imaju oba ili jednog roditelja s tjelesnim oštećenjem od 100 posto, uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu.

Prijave na Natječaj traju od 16. ožujka 2016., od kada će biti omogućen pristup aplikaciji, do 6. travnja 2016. do 16 sati, a obavljaju se isključivo elektroničkim putem upisivanjem podataka u aplikaciju na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu www.unizg.hr/stipendije. Za pristup aplikaciji potrebno se prijaviti koristeći svoj elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.
Studenti se mole da pažljivo pročitaju tekst Natječaja radi provjere zadovoljavaju li kriterije u kategoriji za koju se prijavljuju, jer prijava je moguća samo u jednoj kategoriji:
www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Vijesti/Stipendije/Natjecaj_za_stipendije_Sveucilista_u_Zagrebu_za_2015_2016_zadnja_verzija_pdf.pdf

Opći kriteriji obuhvaćaju uspješnost u studiju te dodatna postignuća kao što su Rektorova ili Dekanova nagrada.
Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt e-adresu: stipendije@unizg.hr ili na telefon 01/4564-271.

Izvor: In-portal

Zatvori

Natječaj: Krapinsko-zagorska županija traži vježebenike uz mogućnost zapošljavanja osoba s invaliditetom

  1. 3. 2016.  
 Podijeli na facebooku


Uvjet za prijavu je srednja škola od četiri godine, a potrebna zvanja su srednja stručna sprema upravne ili ekonomske struke ili završena gimnazija, ekonomist, ekonomski tehničar, upravni referent Pročitaj više

U Krapinsko-zagorskoj županiji, s mjestom rada u Krapini, Pregradi, Klanjcu, Donjoj Stubici, Zlataru i Zaboku, traži se pet vježbenika/ca radi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, uz mogućnost zaposlenja osobe s invaliditetom, na puno radno vrijeme u prijepodnevnoj smjeni, uz rad na jednom mjestu, bez mogućnosti smještaja i uz djelomičnu naknadu za prijevoz.

Uvjet za prijavu je srednja škola od četiri godine, a potrebna zvanja su srednja stručna sprema upravne ili ekonomske struke, razina obrazovanja - SSS, a obvezno je dostaviti životopis, dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja - presliku diplome i domovnicu.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku od osam dana od dana objave Javnog poziva od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tj. do četvrtka 3. ožujka 2016., na adresu: Krapinsko-zagorska županija, 49000 Krapina, Magistratska 1, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša ili na email adresu: stjepan.brucic@kzz.hr

Ujedno, u Krapinsko-zagorskoj županiji traži se jedan vježbenik/ica za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Uredu župana, uz mogućnost zaposlenja osobe s invaliditetom, na puno radno vrijeme u prijepodnevnoj smjeni, uz rad na jednom mjestu, bez mogućnosti smještaja i uz djelomičnu naknadu za prijevoz.
Uvjet za prijavu je srednja škola od četiri godine, a potrebna zvanja su srednja stručna sprema upravne ili ekonomske struke ili završena gimnazija, ekonomist, ekonomski tehničar, upravni referent, dok je razina obrazovanja – SSS.
Uz prijavu obvezno je dostaviti životopis, dokaz o stečenoj stručnoj spremi i domovnicu.
Zainteresirani mogu pismene zamolbe slati na adresu: Krapinsko-zagorska županija, 49000 Krapina, Magistratska 1, Ured župana ili na email: nikola.gospocic@kzz.hr, a rok za prijavu je četvrtak 3. ožujka 2016. godine.

Izvor: In-portal

Zatvori

COTRUGLI Business School: Još uvijek aktualne visoke stipendije za osobe s invaliditetom

  1. 3. 2016.  
 Podijeli na facebooku

U listopadu 2014. COTRUGLI je pokrenuo inicijativu kojom su se osobama s invaliditetom iz cijele regije dodijelile pune stipendije za online MBA program u vrijednosti od 10.000 eura po pojedinačnoj stipendiji Pročitaj više

COTRUGLI Business School, vodeća poslovna škola u regiji, jedina je međunarodna AMBA (Association of MBA’s) akreditirana poslovna škola u Hrvatskoj čiju akreditaciju posjeduje samo 2 posto poslovnih škola u svijetu. Škola okuplja vrhunske polaznike, internacionalne predavače te trenutačno broji 1600 polaznika i alumnija iz cijele regije, što omogućuje iznimne networking mogućnosti. Ista djeluje putem regionalnih centara u Zagrebu i Beogradu. Programi se održavaju na engleskom jeziku, a predavači dolaze iz eminentnih poslovnih škola iz čitavog svijeta.
Dekan škole je dr. Jyoti Gupta, svjetski financijski stručnjak, konzultant Svjetske Banke i Europske komisije te predavač na brojnim poslovnim školama diljem svijeta, od Indije, Kine do Francuske i Hrvatske. Programsku okosnicu čine MBA programi koji su koncipirani sukladno potrebama različitih razina managementa.

U listopadu 2014. COTRUGLI je pokrenuo inicijativu kojom su se osobama s invaliditetom iz cijele regije dodijelile pune stipendije za online MBA program u vrijednosti od 10.000 eura po pojedinačnoj stipendiji. Osnovni preduvjeti za prijavu na stipendiju bili su završena viša ili visoka stručna sprema te izvrsno poznavanje engleskog jezika.
U lipnju 2015. godine 43 polaznika započelo je svoje Online MBA putovanje. Najveći broj polaznika dolazi iz Hrvatske (34), potom iz Srbije (6), BiH (2) te Irske (1). Još samo nekoliko modula dijeli ih od završetka programa, koji je predviđen u srpnju ove godine, a obrana njihovih poslovnih planova očekuje ih ujesen.

"Tijekom programa, online polaznike mentoriraju polaznici regularnog E/MBA programa kako bi im svojim savjetima i iskustvom olakšali svladavanje programa. Pokretanjem ovog projekta i planovima za njegov daljnji razvoj, COTRUGLI nastavlja ulagati u društveno odgovorne aktivnosti koje od samih početaka škole čine neizostavan dio poslovanja”, poručuju iz vodeće poslovne škole u regiji.

Izvor: In-portal

Zatvori

Natječaj: Tvrtka Adecco zapošljava specijaliste za telefonsku prodaju

  22. 2. 2016.  
 Podijeli na facebooku

Nude se fiksna plaća i motivirajući varijabilni dio plaće sukladno ostvarenim rezultatima, specijalistička obuka u prodaji i razvoj prodajnih vještina Pročitaj više

Adecco Hrvatska d.o.o., vodeća multinacionalna kompanija koja s više od 33.000 zaposlenih i mrežom od 5.000 poslovnica u 60 zemalja nudi širok raspon usluga u području ljudskih potencijala, a čije usluge svakodnevno koristi preko 100.000 klijenata, za svog klijenta VIPnet, jednog od najboljih poslodavaca u Hrvatskoj i jednu od vodećih kompanija u području telekomunikacijske tehnologije, traži motivirane i odgovorne osobe za rad u Zagrebu, za radno mjesto telesales specialist - specijalist za telefonsku prodaju (m/ž).

Podržava se zapošljavanje kandidata prijavljenih na burzu te kandidata s invaliditetom.
Posao uključuje kontaktiranje postojećih i potencijalnih poslovnih korisnika, stvaranje, održavanje i širenje baze korisnika VIPnetovih usluga putem izravne komunikacije s korisnicima, a sve u svrhu prodaje usluga.
U opis posla spadaju prezentacija ponude i prodaja najprikladnijih paketa proizvoda i telekomunikacijskih usluga korisnicima, kontakt i razvoj dugoročnog i kvalitetnog odnosa s klijentima te pružanje nadređenom povratne informacije o situaciji na tržištu, konkurenciji i interesima korisnika.

Uvjeti za prijavu za zaposlenje su aktivno korištenje MS Office-a; razvijene komunikacijske i pregovaračke vještine; orijentacija rezultatu; motivirana, entuzijastična i fleksibilna osoba; sposobnost predstavljanja poželjnog imidža tvrtke pri interakciji s klijentima; sposobnost rada pod pritiskom; sklonost timskom radu; sposobnost brze prilagodbe novom radnom okruženju; a iskustvo u direktnoj ili telefonskoj prodaji daje prednost pred ostalim kandidatima.
Nude se fiksna plaća i motivirajući varijabilni dio plaće sukladno ostvarenim rezultatima, specijalistička obuka u prodaji i razvoj prodajnih vještina, mogućnosti napredovanja, osigurano mentorstvo i edukacija, rad od ponedjeljka do petka, puno radno vrijeme te stimulativno i dinamično radno okruženje.

U slučaju udovoljavanja navedenim kriterijima, zainteresirani mogu poslati svoj životopis na hrvatskom jeziku s naznakom za navedeno radno mjesto, putem linka za prijavu na portalu MojPosao, najkasnije do utorka 23. veljače 2016. Registracijom na portal MojPosao dobivaju se odgovori na zamolbu, jer je na taj način poslodavcima dodatno olakšano komuniciranje.

Izvor: In-portal

Zatvori

CeDePe Zagreb: Mogućnosti (samo)zapošljavanja osoba s tjelesnim invaliditetom

  16. 2. 2016.  
 Podijeli na facebooku


Dan otvorenih vrata bit će održan s ciljem informiranja građana, studenata, poslodavaca i institucija, kroz edukativna predavanja i radionice, o programima i iskustvima koje polaznici i partneri stječu sudjelovanjem u aktivnostima STARTUP projekta Pročitaj više

CeDePe Zagreb, u sklopu projekta 'STARTUP Program - Mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s tjelesnim invaliditetom' organizira Dan otvorenih vrata, 1. ožujka 2016. od 14 do 18 sati, u prostorima udruge CeDePe Zagreb, Podružnica Sloboština, Zahradnikova 12.

Dan otvorenih vrata bit će održan s ciljem informiranja građana, studenata, poslodavaca i institucija, kroz edukativna predavanja i radionice, o programima i iskustvima koje polaznici i partneri stječu sudjelovanjem u aktivnostima STARTUP projekta.
Projekt je sufinanciran u sklopu grant sheme 'Poboljšanje pristupa tržištu rada osobama s tjelesnim invaliditetom' u okviru Operativnog programa 'Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.' Projekt ukupne vrijednosti 119.284,92 eura sufinancira Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, a usmjeren je na povećanje konkurentnosti osoba s tjelesnim invaliditetom na tržištu rada kroz razvoj vještina za zapošljavanje i mogućnosti za samozapošljavanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Gradu Zagrebu.

CeDePe Zagreb provodi projekt u suradnji s partnerima Udruga tjelesnih invalida Bjelovar i Učilište za poslovno upravljanje - Ustanova za obrazovanje odraslih, uz suradničku potporu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnih ureda Bjelovar i Zagreb. Trajanje projekta je 16 mjeseci (od 14. travnja .2015. do 13. kolovoza 2016.). Ciljnu skupinu čini 35 osoba s tjelesnim invaliditetom u Bjelovaru i Zagrebu uključenih u aktivnosti treninga: stručno osposobljavanje, trening osobnih i poslovnih vještina i motivacije te praktikume uz potporu radnih instruktora. Opći cilj projekta je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s tjelesnim invaliditetom (OSI) u Hrvatskoj što će doprinijeti povećanju sveukupne zapošljivosti ciljne skupine u uključenim županijama sa sadašnjih 1,4 posto na 2,5 posto u narednih sedam godina.

Izvor: In-portal

Zatvori

Dobra vijest: U Zagrebu održan inicijalni sastanak buduće političke stranke osoba s invaliditetom

  27. 1. 2016.  
 Podijeli na facebooku

Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u stranku koja se neće boriti za fotelje, već za osobe s invaliditetom i druge ugrožene društvene skupine. U Zagrebu je 26. siječnja održan sastanak Inicijativne skupine s ciljem osnivanja stranke osoba s invaliditetom. Inicijatori već pripremaju program koji će biti integracijski te omogućiti svakom pojedincu, bez obzira na njegove izazove, integraciju u širu društvenu zajednicu sukladno talentima i sposobnostima. Pročitaj više

Izgradnja zajednice prilagođene svakom pojedincu, uklanjanje svih vrsta ograničenja, omogućavanje razvoja talenata, integracija u procesima zapošljavanja, te uživanje u staroj životnoj dobi je put koji će biti osnova nastojanja stranke koja se zalaže za ravnopravan status najugroženije skupine građana.
"Osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju žele preobraziti vlastiti život. Oni jednostavno žele da njihova građanska i ljudska prava budu priznata i realizirana", naglašavaju iz Inicijativne skupine.

Ciljevi buduće stranke:
Dostupnost zajednice – prilagodba okoliša uključujući i javni prijevoz, parkove, zgrade, stanove, digitalne informacijske i komunikacijske tehnologije, društveni život uključujući socijalne, sportske, rekreacijske i kulturne sadržaje.

Prava – osigurati zakonsku zaštitu kao što su anti-diskriminacijske mjere, mehanizmi pritužbi i žalbi, zagovaranja, izbori te ih potkrijepiti sankcijama.

Ekonomska sigurnost – osigurati prilagođena radna mjesta i prostore, financijsku neovisnost, realnu ekonomsku sigurnost za one koji nisu u mogućnosti biti radno aktivni, omogućiti prilagođeno mjesto stanovnja pod određenim uvjetima.

Osobni i društveni život – omogućiti uključenost i sudjelovanje u zajednici, osigurati socijalne usluge za što veću samostalnost i pokretljivost osoba s invaliditetom.

Učenje – osigurati mogućnost obrazovanja u svim životnim stadijima, od obrazovanja do zapošljavanja, ali i kroz mogućnost cjeloživotnog učenja.

Zdravlje – osigurati zdravstvene usluge u svim područjima i svim razinama, sustav zdravstva prilagoditi osobama s invaliditetom, putem blagostanja i i uživanja u životu omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju korištenje zdravstvenih usluga sukladno realnim potrebama, a ne po birokratskim zakonskim okvirima.

Ključni dionici su osobe s invaliditetom – djeca s teškoćama u razvoju, obitelji osoba s invaliditetom, udruge osoba s invaliditetom, lokalna, regionalna i nacionalna vlast te ostale strukture zajednice. Stranka će okupljati osobe s invaliditetom, skrbnike djece s teškoćama u razvoju, njihove roditelje i rodbinu, sve prijatelje , kao i sve osobe koje zagovaraju zajednicu jednakih mogućnosti bazirajući svoj rad na načelu jednakosti.
Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u stranku koja se neće boriti za fotelje, već za osobe s invaliditetom i druge ugrožene društvene skupine. Zainteresirani se mogu javiti na mail damir.fatusic@gmail.com

Izvor: In-portal

Zatvori

Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba: Nove metode inkluzije osoba s komunikacijskim teškoćama

  19. 1. 2016.  
 Podijeli na facebooku

Projekt je nastao nakon analize potreba društva koja je pokazala kako su komunikacijske barijere glavni izvor isključivanja iz zajednice mladih s oštećenjem sluha i ostalim komunikacijskim teškoćama Pročitaj više

Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreb od početka listopada 2015. godine provodi projekt 'New methods for inclusion' (Nove metode inkluzije). Projekt se provodi u suradnji s partnerima Baltic Regional Fundom iz Latvije i Institutom CRRES Buzau iz Rumunjske.
Projekt je odobren od strane Europske komisije, u sklopu ključne akcije dva strateška partnerstva za mlade, unutar Erasmus+ programa. Isti će trajati od lipnja 2017.
Jedna od aktivnosti projekta je trening za osobe koje rade s mladima s manjim mogućnostima, s naglaskom na mladima s oštećenim sluhom i komunikacijskim barijerama. Trening se održava u Zagrebu do 21. siječnja u hostelu Chillout. Na treningu sudjeluje 18 radnika s mladima iz Rumunjske, Latvije i Hrvatske, te tumači znakovnog jezika.

Projekt 'New methods for inclusion' je strateško partnerstvo između organizacija civilnog društva: Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba, Centrul pentru Recuperare, Reabilitare si Educatie Speciala iz Rumunjske, te Baltic Regional Funda iz Latvije, koje rade s mladima čije je uključivanje u život zajednice otežano slijedom tjelesnih i mentalnih mogućnosti te ekonomskih ili socijalnih uvjeta. Nastao je nakon analize potreba društva koja je pokazala kako su komunikacijske barijere glavni izvor isključivanja iz društva mladih s oštećenjem sluha i ostalim komunikacijskim teškoćama. Projektne aktivnosti omogućuju njihovo aktivno sudjelovanje, a izrada priručnika 'Nauči komunicirati, nauči uključiti' bit će jedan od priloga u korist prevladavanje komunikacijskih barijera.

Opći cilj projekta:
- Ostvariti europsku dimenziju u radu partnerskih organizacija, jačati partnerstvo među organizacijama koje rade s mladima u nepovoljnom položaju i stvoriti bazu neformalne mreže organizacija koje te mlade osobe uključuju u svoj rad
Specifični cilj:
- unaprijediti vještine rada s mladima, te razviti nove metode rada s mladima u nepovoljnom položaju, naročito onih s komunikacijskim teškoćama, u svrhu osnaživanja kapaciteta uključenih udruga
- povećati socijalni kapital osoba oštećena sluha i smanjiti predrasude lokalne zajednice prema uključivanju u društvo osoba s invaliditetom
- izraditi priručnik koji sadržava nove neformalne metode rada s mladim osobama s komunikacijskim teškoćama i načine prevladavanja komunikacijskih barijera
- omogućiti bolje planiranje i izradu projekata, te razmjenu dobre prakse između naših organizacija.

Izvor: In-portal

Zatvori

Intervju, Stjepan Perković: Svjetski slikar s hrvatskom adresom

  15. 1. 2016.  
 Podijeli na facebooku

Najveći uspjeh jest živjeti svoj život sa svim uspjesima i neuspjesima, problemima i njihovim rješavanjima. Stjepan Perković, akademski slikar, nije čudo od čovjeka, već osoba koja je naučila i prihvatila cerebralnu paralizu koja ga nije zaustavila u ciljevima koje ostvaruje. Pročitaj više

Kaže: „Naša okolina je puna predrasuda, ali ne može se zato dopustiti vlastito izbjegavanje ili skrivanje od svijeta. Osobe sa invaliditetom nemaju samo svoja prava, koja se nažalost smanjuju ili se ne mogu ostvariti, nego te osobe ukoliko sudjeluju u društvu imaju i jednake obaveze uz poštovanje drugih kao i svi ostali.“

Stjepane, cerebralna paraliza odredila je Vaš životni put. Molim Vas, opišite svoja sjećanja na doba odrastanja – kako se obitelj nosila s teškoćama, Vi kao dječak, jeste li polazili redovnu osnovnu školu, kakav je bio odnos djece i okoline prema Vama.
Cerebralna paraliza je kalup u koji sam kao osoba utisnut i taj kalup je uvjetovao cijelo moje djetinjstvo. Ipak, tako 'ukalupljen' igrajući se sa drugom djecom nisam se na to obazirao, tada je nogomet bio glavna igra i uvijek sam bio u jednoj od ekipa. Usprkos odbijanju da me prime u ekipu, jer su mislili da će sa mnom biti slabiji, kad se dokažeš kao dobar igrač, onda ti biraš tko s tobom igra. Naravno da je bilo ruganja, i svega drugoga od strane djece, to je nekako uobičajeno za naše podneblje. Nisam mogao dopustiti da me to spriječi u pokušajima ostvarenja dječačkih želja i interesa. Na neki način sam lomio taj čvrsti tjelesni kalup i iz toga sam otkrivao mogućnosti koje se otvaraju u pokušaju nečega što u početku izgleda neizvedivo. To me očvrsnulo. U prvi razred osnovne škole sam krenuo u Vitezu, mom rodnom gradu, a dalje sam nastavio školu na Goljaku, u Zagrebu. Odvajanje od roditelja je bilo teško i meni i njima jednako, ali to je žrtva koja se tada morala podnijeti. Danas sam samostalan, znači ispalo je to odvajanje na kraju i dobro.

Kada ste shvatili i počeli koristiti noge za pisanje, a kasnije i slikanje?
Nisam odmah počeo koristiti noge, to je došlo nekako spontano. Igrajući se igračkama počeo sam razvijati sposobnost korištenja nogu. U osnovnoj školi na Goljaku sam prvo počeo pisati krišom na satu hrvatskog, jer sam mislio da je to pogrešno, da treba pisati rukom. Tada je to primijetila nastavnica hrvatskog jezika, i njenom podrškom sve se dalje razvijalo svojim tijekom. Slikanjem sam se u školi bavio kroz sate likovnoga, nisam tada mislio da ću se u životu time i profesionalno baviti. Sjećam se jedne prilike na jesenskom Velesajmu, gdje smo kao škola išli u razgledavanje sajma i tamo sam upoznao dva studenta likovne akademije koji su u jednom od paviljona slikali. Ja sam im se pridružio, pitajući ih mogu li sa njima slikati pa su mi dali papira i flomastere te sam crtao pored njih. To ipak nije utjecalo na moju sadašnju profesiju, bar ne svjesno. Mislio sam upisati Pravni fakultet i baviti se pravom. Počeo sam slikati nakon završene srednje škole u Dubravi. Bio je to ratni period. Umjetnik najbolje radi pod nekakvim pritiskom, kao što iz tube treba istisnuti boju, iz mene je krenula boja.

Završili ste COO Dubrava, koliko je upravo odvajanje od roditelja ostavilo trag na Vaš razvoj?
Osim teškoga trenutka, odvajanje od roditelja ima i svoju pozitivnu stranu, nazovimo je tako. Roditeljska pažnja prema nama koji smo s poteškoćama je potencirana mnogostruko više nego što je to prema djeci bez poteškoća i to je prirodna ljudska reakcija brige za svoje najbliže.

Ono što često ode preko granica pažnje i potrebe djece jest kada roditelji ne dopuštaju da se njihovo dijete s poteškoćama potrudi nešto svladati ili nadvladati kako bi samo postiglo određenu samostalnost. Roditelji intuitivno uskaču u tim trenutcima i svojom pomoći prekidaju pokušaje svoje djece da nadvladaju svoje prepreke. Tada toj djeci ne ostaje ništa drugo osim prepustiti se tome da im roditelji rješavaju sve što im treba, a znamo da tako ne može biti cijeli njihov život. Teško je tu napraviti pravi balans kako bi se stvorila što samostalnija osoba.

Uz slikanje pišete poeziju. Što za Vas znači umjetničko izražavanja?
Poezija je za mene trenutak, dah, bljesak koje sam lovio olovkom na papir oblikujući ih u riječ, a riječi onda izbrusio u neku misao, dojam, duhovno stanje. Za poeziju mi treba mir kako bih se upustio u njeno pisanje. Sada sam već duže vrijeme u svakodnevici užurbanosti, obaveza i buke gdje se poezija ne čuje, ali zato čitam između ostalog i poeziju, tako da i dalje zaronim u taj svijet. U slikanju je najbitnija boja, njom se bavim. Bez obzira na motiv ili temu sve mora proći kroz boju, ali to nije samo razlijevanje ili miješanje boja nego pronalaženje i postavljanje estetske vrijednosti boje. To znači da boja može sama po sebi imati smisao i označavati nešto u prikazu ili može u figurativnom smislu davati plastičnost kroz kontrast ili valeur. To je beskrajan razgovor između mene, sa kistom, kada napravim prvi potez i reakcija na boju koje me vode u stvaranju konačne slike. Slikanje i poezija su u stvaranju kao kada na žici balansiraš između održavanja ravnoteže i sljedećeg koraka; misao i spontanost pokušavam uskladiti. Smatram da na kraju ne treba uopće naglašavati način kojim slikam kao potpuno nebitan detalj u odnosu na rezultat, sliku.

Održavate likovne radionice za djecu, opišite njihove reakcije i pokušaj da slikaju kao Vi? Što im dajete kroz radionice, ali i Vaša dobit?
Likovne radionice sam počeo organizirati još tijekom studija, bio sam uključen u udrugu 'Anđeli' u Splitu od njena osnivanja te sam volontirao i organizirao likovne radionice s djecom uključenom u navedenu udrugu. Tada su u radionicu bila uključena djeca s tjelesnim i mentalnim teškoćama, ja sam s njima počeo slikati i oni su se uklopili sa mnom svaki na svoj način. Tako je to počelo. Uvidio sam kako dok slikam među djecom otvaram novi kanal kontakta s njima.

Dok slikam djeca to promatraju, zanimljivo im je sve što radim dok slikam, od pripreme boja na paleti do samoga slikanja. Više ne razmišljaju o meni koji sam u kolicima i drugačiji u svemu, nego ih zanima što ću sljedeće učiniti, što će se novo vidjeti obojano na slici. Mnogi onda žele i sami probati slikati nogom, to im je kao neka nova igra. Tako se kod njih maknu sve barijere predrasuda koje se u tom periodu počinju stvarati.

Na svakoj od tih radionica im podijelim čestitke i kalendare s motivima Božića i Uskrsa, koje slikam kao član Međunarodne udruge slikara koji slikaju ustima i nogama, te im tako pokazujem da od slikanja pokušavam živjeti. Iznenadio sam se da neka djeca nisu imala priliku prije se upoznati sa čestitkom – to je posljedica današnjih navika čestitanja blagdana elektroničkim putem. Kod tih malih ljudi mi je bitno rušiti predrasude, kod njih će to ostati kao neka klica iz koje, odrastajući, mogu razviti jednakost i toleranciju prema drugima i drugačijima. Nadam se tomu. Bitno je i to što djeca kroz moje slikanje nogom i umijeće koje vide i sami mogu razvijati svoju kreativnost za ono što ih zanima, ne samo slikanje, nego za bilo koje zanimanje. Za sve dobro dođe snalažljivost.

Kako je došlo do upisa na Slobodnu umjetničku akademiju?
Dugo sam želio upisati akademiju i iskrsnula je prilika u Splitu 2002. kada je objavljen upis. Predao sam mapu bez naglašavanja kako sam je nacrtao i prošla je pred komisijom, a tek kada smo imali crtanje kompozicije komisija je vidjela da crtam nogom. Nisu baš bili oduševljeni time, jer su mislili da ću im usporavati program nastave. Naravno da sam ih u tome razuvjerio svojim radom a sa svojim mentorom, profesorom Donaldom Hallom sam i danas u stalnom kontaktu. Moram još naglasiti kako ne bih uspio financijski izdržati studij od pet godina da nisam stipendist Međunarodne udruge slikara koji slikaju ustima i nogama.

Što biste istakli kao najveći uspjeh u svom životu?
Teško mi je naglašavati nešto kao najveći životni uspjeh kad živiš iz dana u dan i svakim danom se događa nešto novo, drugačije od prethodnoga. Prvo, puno sam izlagao, čak i u Parizu i New Yorku, sada vodim likovne radionice iz kojih dobivam velike pozitivne reakcije od tih malih ljudi, živim sa suprugom Kristinom, koja mi je potpora u svemu, a nadam se i ja njoj. Nabrajam ovako, jer zapravo sve je to određeni životni uspjeh, a najveći jest živjeti svoj život sa svim uspjesima i neuspjesima, problemima i njihovim rješavanjima.

Kako danas živite, provodite vrijeme, koji su Vaši prioriteti?
Danas živim s Kristinom u Zagrebu, gradu koji me je kroz djetinjstvo formirao, donekle odgojio. Imam atelje s puno svjetla pa osjetim i boju intenzivnije nego prije. Većinom slikam, balansiram na žici. Kada imamo priliku, damo si put pod noge, s autom smo prešli dosta Europe. Koristimo Schengen prije postavljanja bodljikave žice. Ljeti smo u Primoštenu, jer kako sam primoštenski zet, koristim blagodati toga podneblja, sunce, more, ulje i vino.

Mislite li da ste Vi apsolutan gospodar svoje dijagnoze? Poruka osobama koje se distanciraju od svijeta, obeshrabrene invaliditetom s kojim žive.
Razbijam kalup dijagnoze mada me ona neizbježno obilježava. Gospodarenje dijagnozom zapravo bih preformulirao u usklađivanje sa svojim stanjem, ne može je se maknuti, ona je dio nas, ali isto tako se neke mogućnosti mogu ostvariti unatoč blokadi tijela ili razuma, mogu se ostvariti postignuća koja će utjecati na vlastitu samostalnost, a time i na samopouzdanje da se opet nešto pokuša unatoč neizvjesnom rezultatu. Naša okolina je puna predrasuda, ali ne može se zato dopustiti vlastito izbjegavanje ili skrivanje od svijeta. Isto tako, osobe sa invaliditetom nemaju samo svoja prava, koja se nažalost smanjuju ili se ne mogu ostvariti, nego te osobe ukoliko sudjeluju u društvu imaju i jednake obaveze uz poštovanje drugih kao i svi ostali. To se danas rijetko spominje, ali ukoliko želimo jednakost u društvu, onda ne možemo samo gledati na svoja prava, imamo jednako tako i obaveze prema društvu u kojem živimo.

Izvor: In-portal

Zatvori

Javni natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava za programe zapošljavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom

  17. 8. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom raspisuje javne natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava za programe zapošljavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom. Pročitaj više
Javni natječaj za dodjelu sredstava za programe inovativnog zapošljavanja te Javni natječaj za dodjelu sredstava za otvaranje novih radnih mjesta i održavanje zaposlenosti u integrativnim i zaštitnim radionicama prvi su javni pozivi takve vrste nakon uvođenja sustava kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom na temelju kojih će Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dodijeliti bespovratna sredstva poslodavcima, u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna, za programe zapošljavanja osoba s invaliditetom. Na natječaj za dodjelu sredstava za programe inovativnog zapošljavanja mogu aplicirati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, odnosno osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju, dok na drugi natječaj programe mogu prijaviti zaštitne radionice kako bi ostvarile sredstva za otvaranje novih radnih mjesta ili održavanje postojeće zaposlenosti osoba s invaliditetom.


Na svakom od ova dva natječaja bit će dodijeljeno po 10 milijuna kuna najboljim programima koji će obuhvatiti nabavu novih tehnologija, opreme, strojeva, adaptaciju poslovnih prostora ili edukaciju kadrova, sve u svrhu otvaranja novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom ili zadržavanja postojećih, kako na otvorenom tržištu rada tako i u zaštitnim radionicama. Financiranje odnosno sufinanciranje ovakvih programa nastavak je pozitivne politike i poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom koje provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, a temelji se na novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Ovim je Zakonom od 01. 01. 2015. uvedena obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom svim poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika i to po stopi od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Poslovni subjekti koji ne ispunjavaju propisanu kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na neki drugi od propisanih zamjenskih načina ispunjenja kvote, svoju obvezu ispunjavaju uplatom novčane naknade. Upravo sredstva uplaćena po osnovi novčane naknade zbog neispunjenja kvotne obveze sada se vraćaju poslodavcima putem ovih natječaja. Na taj se način ispunjava zakonski utvrđena namjena novčane naknade i još jednom dokazuje da naknada nije novi bespotreban parafiskalni namet nego se koristi isključivo u svrhu poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom.


Javni natječaji bit će kroz nekoliko dana objavljeni u „Narodnim novinama“, te u dva dnevna lista, a rok za prijavu programa je 20 dana od objave u „Narodnim novinama“.

Izvor:�Zosi.hr

Zatvori

Marija Kotarski - Dnevnik, HRT 1

  2. 7. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Reportaža o Mariji Kotarski, studentici španjolskog jezika s cerebralnom paralizom.

Vijesti, Mreža TV

  18. 6. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Prilog Mreže TV o pressici u Splitu.

Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije predstavlja projekt veće zapošljivosti OSI populacije

  16. 6. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Projektom "Odgovorno poslovanje čisti svijet“ podiže se zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor, kao dio odgovora na globalni izazov očuvanja okoliša

Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije pokrenula je projekt "Odgovorno poslovanje čisti svijet“, jedinstveni model cirkularne ekonomije i socijalnog poduzetništva u Europi kojem je osnovni cilj uspostava malog pogona za reciklažu sapuna iz hotela, svojevrsnog radnog centra u kojem će se educirati osobe s invaliditetom za reciklažu sapuna i plasiranje novih proizvoda na tržište. Pročitaj više

Tim povodom Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije upriličit će konferenciju za medije u četvrtak, 18. lipnja u 11 sati u prostorijama udruge, Teslina 29 u Splitu. Projektom se podiže zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor, kao dio odgovora na globalni izazov očuvanja okoliša.

Konferenciji za medije će nazočiti predstavnici partnera na projektu: Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, Udruga za rehabilitaciju i edukaciju Visoki jablani iz Rovinja, Hotel Park iz Splita, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Split, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Umjetnička akademjija u Splitu te Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna Vrata. U ime suradnika očekujemo predstavnika tvrtke Alca doo.

A. Raos

Izvor: In portal

Zatvori

I ja imam posao! - Svaki dan dobar dan, HRT 1

  11. 6. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Nadamo se da su ovu emisiju vidjeli prije svega poslodavci i da ih je potaknula ili će ih potaknuti da osobama s invaliditetom daju priliku da im pokažu svoje sposobnosti, vještine i talente. Ako nisu, evo im prilike!

Natječaj: Sveta Ana, udruga za pomoć osobama s invaliditetom, traži administratora

  19. 5. 2015.  
 Podijeli na facebooku

U obzir dolaze kandidati sa završenom srednjom stručnom spremom ekonomskog ili upravnog smjera

Sveta Ana - udruga za pomoć osobama s invaliditetom raspisala je natječaj za radno mjesto administratora m/ž, mogućnost zaposlenja osobe sa invaliditetom. Pročitaj više

U obzir dolaze kandidati sa završenom srednjom stručnom spremom ekonomskog ili upravnog smjera. Potrebna informatička znanja i znanje engleskog jezika B1-B2 razina, potrebno poznavanje osnova informatike te vozački ispit B kategorije. Uz zamolbu je potrebno dostaviti dokumentaciju o završenoj školi i životopis. Svi kandidati će biti pozvani na razgovor prije odabira.

Pismene zamolbe šaljite na sljedeću adresu: Sveta Ana - udruga za pomoć osobama s invaliditetom, Trg Svete Ane 26, Lobor.
Za dodatne informacije nazovite 098 9220238.

Izvor: In portal

 

Zatvori

Ivančica Matuša: Zaključana u vlastitom tijelu i dalje imam snage za velike životne izazove

  17. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Za većinu ljudi put vlakom do Rijeke ne predstavlja problem, no za Ivančicu to predstavlja podvig jer s okolinom može komunicirati samo treptanjem očiju. Na putu do mora pomoći će joj prijateljica Danijela

Ivančica Matuša doživjela je životni udes koji malobrojni prežive i nastave s tolikom energijom i voljom kao ova jaka i istovremeno nježna žena.
Vrlo rijedak moždani udar u području ponsa koji sa sobom nosi katastrofalni ili smrtni ishod za posljedicu ostavio je Locked – in syndrome (sindrom zaključanosti u vlastitom tijelu) tetrapareza spastica. Pročitaj više

S djelatnicom Danijelom iz staračkog doma u kojem živi Ivančica često promišlja stanje osoba zaključanih u vlastitom tijelu. Ona komunicira s drugim osobama treptanjem ili pomicanjem očiju koje najčešće nisu pogođene paralizom. Nemogućnost govora, otežano disanje, pokreti samo glavom izazovi su koje Ivančica svakodnevno svladava i s osmijehom ide kroz život.

"Nikad nisam ni pomišljala da bih mogla vlakom otputovati negdje, pogotovo otkad imam elektromotorna kolica, to mi se uvijek činila nemoguća misija za mene", prepričava Ivančica svoj plan pišući, jer govor se još nije vratio. Međutim, jedna kava na jarkom ranoproljetnom zagrebačkom suncu. Možda je baš sunce krivac jer smo Danijela i ja zaključile da nam nedostaje samo miris mora. Izrečeno je 'pa što ne bi', jedna od onih usputnih rečenica iz kojih se realiziraju mnoge nemoguće misije!

Između dva srka kave Danijela je izjavila da bi mogle otići vlakom u Rijeku! Kao da ću se dvorištem staračkog doma odvesti do obližnje sjenice. No, ja ne bih bila ja kad se ne bih odmah složila. Znači, ona je ZA, pratnju imam, to je važno, a drugo ćemo već nekako.
No, kad sam navečer hladne glave malo proučila temu, to moje 'već nekako' izazvalo mi je samo glavobolju. Više nema natrag! Ići ću ja u Rijeku! Blaženi internet, elektronska pošta i svaka povezanost ljudi na društvenim mrežama. Prvi mail HŽ-u, da saznam da li je to putovanje ostvarivo. Čestitam im na brzom odgovoru. Ostvarivo je! Srce mi je tuklo k'o ludo. Vožnju treba najaviti da se organizira, to mi je posve razumljivo. Ne mogu zanemariti svoja kolica i doći na Glavni kolodvor i tražiti kartu za prvi vlak do Rijeke.

Ali, da bih dobila tu vražju Objavu i iskoristila povlasticu u unutrašnjem putničkom prometu trebala je za Danijelu potvrda da nije osoba s invaliditetom. Zar bih ja prvo radi sebe i svoje sigurnosti razmišljala kao oni, moja pratnja mora biti dovoljno snažna da me stavi na WC, poznavati me da razumije moj uglavnom marsijanski jezik, po mojoj mimici lica već znati što želim. Propisane forme moraju biti zadovoljene, ali nema smisla da Danijelu opterećujem da ganja potvrdu koja u konačnici treba meni.

Na Veliku subotu sročen je i odaslan mail HZMIO, konkretno Ani Mandić. To je ono što me ponukalo da nešto napišem. U ovom sivilu hrvatske svakodnevice još uvijek postoje svijetli primjeri čovječnosti, razumijevanja. Osobe koje su spremne učiniti možda i neki beznačajni ustupak u svom poslu, napraviti nešto što baš i nije 'njihov posao', sitnicu koja je za nas velika kao kuća, ma velika kao cijelo selo! Prvi radni dan nakon Uskrsa, stigao je mail od Ane Mandić. Odbijenicu da sve riješimo elektronski, mogu reći da nisam ni očekivala, ali sam se pripremila na bar tri tjedna čekanja. No, da mi je potvrda poslana na adresu, to nisam! Bila sam baš sretna, nasmijana, dobila sam novu snagu za dalje! Gospođo Mandić – jedno javno hvala!

Zahtjev Gradskom uredu već je spreman i znam da ni tamo neće biti problema. I sve ide svojim tijekom. Iako još nisam ni blizu putovanja u Rijeku, iako znam da me čeka šećer na kraju – ZET, ja ću svoje putovanje ostvariti, poslat ću vam selfie s Korza! Znam samo da sve mi osobe s invaliditetom moramo biti jake, strpljive, uporne, pristupati svemu s pozitivnom energijom, padati i ustajati opet, opet i opet, ne ostati na podu i dopustiti da nas gaze. Ima još žita među kukoljem", zaključuje Ivančica.

Izvor: In portal

Zatvori

Tjedan hrvatskog znakovnog jezika na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu

  17. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Gluha populacija sebe smatra manjinom upravo zbog posebnosti jezika. Gluhi imaju svoju povijest, značajne osobe koje su obilježile borbu za njihova prava koja uključuju obrazovanje na znakovnom jeziku

Na Edukacijskom-rehabilitacijskom fakultetu do kraja tjedna održavaju se predavanja, promocije i radionice u kojima sudjeluju gluhe i gluhoslijepe osobe s ciljem da se popularizira hrvatski znakovni jezik kao prirodni i pravi jezik zajednice gluhih. Pročitaj više

 Tjedan hrvatskoga znakovnog jezika od 13. do 17. travnja organizira Laboratorij za istraživanje znakovnog jezika i kulture gluhih Odsjeka za oštećenja sluha ERF-a kako bi se javnosti skrenula pozornost na niz tema kao što su problemi učenika s teškoćama, značenje znakovnoga jezika i afazija (stečeni potpuni gubitak govora, govornog izražavanja i/ili razumijevanja).

U sklopu Tjedna nizom događanja ukazano je na važnost hrvatskoga znakovnog jezika za zajednicu i kulturu gluhih u Hrvatskoj te na potrebu istraživanja hrvatskoga znakovnoga jezika kako bi se taj jezik, kao potpuni i prirodni, stekao ravnopravni status. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet još je prije dvadesetak godina uočio potrebu da studenti logopedije, a onda i edukacijske rehabilitacije, nauče osnovnu komunikaciju znakovnim jezikom. U to vrijeme započelo je i sustavno poučavanje studenata hrvatskomu znakovnom jeziku kroz četiri stupnja, i to od 2. godine preddiplomskoga studija do završne godine diplomskoga studija, pri čemu je prvi stupanj obvezan, a ostala tri su izborna.

Rezultati u ovom području nastali su ponajviše zbog dugogodišnje i uspješne suradnje s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih, Savezom gluhih i nagluhih grada Zagreba, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba 'Dodir', Udrugom 'Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura Gluhih – DLAN' i Centrom za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj'. U bogatom i raznovrsnom programu fakulteta sudjelovale su zaposlenice URIHO-a koje su odslušale radionice vezane za audizam odnosno diskriminacijom gluhih i nagluhih osoba, kulturnu baštinu gluhih te 60 nijansi Hrvatskog znakovnog jezika.

Gluha populacija sebe smatra manjinom, upravo zbog posebnosti jezika. Gluhi imaju svoju povijest, značajne osobe koje su obilježile borbu za njihova prava koja uključuju obrazovanje na znakovnom jeziku te pravo na prevoditelja u formalnom situacijama: sudu, policiji, ali i na predavanjima i različitim skupovima.

Izvor: In portal

Zatvori

Centar Šubićevac: Pristup otvorenom tržištu rada za učenike s teškoćama u razvoju

  16. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Centar za odgoj i obrazovanje Šubićevac je škola-domaćin XIV. Državne smotre radova učenika s teškoćama u razvoju koji se obrazuju za strukovna zanimanja u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja će se održati 16. i 17. travnja.

Ravnateljica Centra Šubićevac Branka Bego u društvu predsjednika uprave PBZCarda Mislava Blažića. Dolazak su potvrdila 72 sudionika iz 22 srednje strukovne škole koje obrazuju učenike s teškoćama u razvoju, a smotru će otvoriti pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak. Pročitaj više

Ciljevi smotre su promicati učenička znanja, vještine, odgovornosti i samostalnosti da kvalificirano obavljaju strukovna zanimanja za koja se obrazuju. Promicati primjere dobre prakse strukovnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju. Potaknuti zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Informirati javnost o profesionalnim i socijalnim kompetencijama osoba s invaliditetom.

Prvi dan Smotre, u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice 'Juraj Šižgorić', održat će se okrugli stol "Poboljšanje pristupa otvorenom tržištu rada učenicima s intelektualnim teškoćama", na kojemu će sudjelovati predavači različitih profila kako bi se o ovoj aktualnoj temi progovorilo iz različitih perspektiva. Izlaganja će održati ravnateljica Centra Šubićevac Branka Bego, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak, viša savjetnica za stručne suradnike defektologe iz Agencije za odgoj i obrazovanje Luči Lončar, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Šibenik Davorka Grbac-Plavčić, savjetnica za osobe s invaliditetom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Magda Slavica te kao predstavnica poslodavaca Josipa Pancirov iz Ncp-Remontnog brodogradilišta Šibenik.

"Središnji dio Smotre održat će se 17. travnja s početkom u 9.30 u samom gradskom središtu – u Perivoju Roberta Visianija gdje će učenici izložiti svoje radove. Za izložbu na otvorenome u samome središtu grada, umjesto u prostoru Centra Šubićevac, odlučili smo se iz više razloga. Ponajprije kako bismo javnosti pokazali da učenici s teškoćama u razvoju mogu kvalificirano obavljati strukovna zanimanja za koja se obrazuju i da bismo informirali javnost o profesionalnim i socijalnim vještinama osoba s invaliditetom te tako potaknuli njihovo zapošljavanje na otvorenom tržištu rada. Želja nam je, također, i promidžba ljepota i znamenitosti našega grada među učenicima i mentorima koji nam dolaze iz 14 hrvatskih gradova: Siska, Vinkovaca, Varaždina, Daruvara, Rijeke, Bjelovara, Zagreba, Splita, Ivanić Grada, Koprivnice, Nove Gradiške, Velike Gorice, Križevaca i Slavonskog Broda", stoji u priopćenju Centra Šubićevac.

Program svečanog otvaranja Smotre vodit će šibenski glumac Jakov Bilić, a nastupit će združeni zbor Osnovne škole Brodarica i Osnovne škole Tin Ujević s voditeljicom profesoricom Elianom Trutin Šupe, klapa Adriaticum te učenici srednje strukovne škole Centra Šubićevac. Pozvali smo državne i lokalne predstavnike, poslodavce, udruge, kao i sve osnovne i srednje škole Šibensko-kninske županije da dođu pogledati učeničke radove i tako podrže uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u društvo. Moramo, nadalje, istaknuti da će u organizaciji Smotre volontirati zaposlenici tvrtke DM koji će pomagati sudionicima u svim aktivnostima.

"Smotru ćemo završiti upoznavanjem sudionika s kulturnim znamenitostima i prirodnim ljepotama našega grada i županije – dio sudionika odlučio se za razgledavanje grada uz stručno vođenje, dok će ostali posjetiti Skradinski buk u NP Krka.
Očekujemo predivno druženje i zabavu u najljepšem gradskom parku i stoga pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže 17. travnja u 9.30 u Perivoju Roberta Visianija", navodi se u priopćenju organizatora Smotre.

Izvor: In portal, Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Zatvori

Hiron: Koncert za udrugu koja podiže kvalitetu života osoba s invaliditetom

  15. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Udruga trenutačno okuplja dvadesetak djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom koji se bave terapijskim jahanjem, a njih četvero je kategorizirano za dresurno jahanje kao paraolimpijski sport", kaže uz ostalo Tena Matić

Udruga za rekreaciju, rehabilitaciju i edukaciju osoba s invaliditetom uz pomoć konja, HIRON – Velika Gorica poziva vas na humanitarni koncert 30. travnja u 19.30 sati u sportskoj dvorani Srednjih škola Velike Gorice. Pročitaj više

Udruga Hiron osnovana je 2009. godine te u samo dvije godine postojanja stvorila većinu materijalnih uvjeta za kvalitetan rad i razvoj. Nažalost nije uspjela doći do vlastitoga prostora za rad, odnosno zemljišta na kojemu bi izgradila jahalište, staju za konje, prikladan prostor za osobe s invaliditetom sa sanitarnim čvorom i ostalim neophodnim sadržajima. Zbog kroničnog nedostatka sredstava, koja su se većinom trošila za podmirenje troškova najma jahališta i staje, Udruga je u rujnu 2011. godine bila primorana zamrznuti svoje aktivnosti. Kako su postojale realne mogućnosti da se sva nabavljena oprema jednostavno podijeli drugim srodnim udrugama, a da se rad udruge Hiron ugasi, grupa entuzijasta pokrenula je u ožujku 2013. godine aktivnosti da se rad Udruge ponovno pokrene. Izabrano je novo rukovodstvo na čelu s Tenom Matić.

"Nabavljen je novi terapijski konj, iznajmljen je novi prostor za privremeni rad, a naša udruga se učlanila u Hrvatski konjički savez osoba s invaliditetom te Sportske saveze osoba s invaliditetom Velike Gorice i Zagrebačke županije", kaže Tena Matić. "Udruga trenutačno okuplja dvadesetak djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom koji se bave terapijskim jahanjem, a njih četvero je kategorizirano za dresurno jahanje kao paraolimpijski sport. Zasigurno bi ih se više uključilo kada bismo u potpunosti riješili prostor i trenažno jahalište, na kojem vremenske nepogode ne bi predstavljale nesavladive prepreke da tijekom cijele godine uz pomoć konja provodimo svoje aktivnosti. Po popisu stanovništva iz 2011. godine, u Velikoj Gorici registrirano je više od šest tisuća osoba s različitim oblicima invaliditeta.

Dakle, gradu koji je po veličini šesti u Republici Hrvatskoj zasigurno je potreban rad udruge poput Hirona, koja bi svojim aktivnostima poboljšala kvalitetu njihova života i integraciju u širu društvenu zajednicu. U cilju konačnog rješenja ovoga problema, Grad Velika Gorica dao je Udruzi Hiron zemljište na korištenje. Obzirom da se radi o velikim financijskim sredstvima za njegovo privođenje punoj svrsi, a koja Udruga nema na raspolaganju, prisiljeni smo se okrenuti pomoći široj društvenoj zajednici i organizirati humanitarni koncert za prikupljanje tako neophodnih sredstava. Pozivamo sve ljude dobre volje da nam se pridruže te pomognu da članovi udruge Hiron ostvare svoje snove i ispričaju još jednu lijepu priču o prijateljstvu osoba s invaliditetom i konja te o dobrobiti koje im ono donosi", zaključila je Tena Matić.

Izvor: In portal

Zatvori

URIHO: Projekt zapošljavanja osoba s invaliditetom financiran sredstvima EU

  14. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Cilj ovog IPA projekta, koji će trajati sljedećih godinu dana, povećati je zapošljivost osoba s invaliditetom i podržati njihovu integraciju na tržište rada kroz razvoj i provedbu po mjeri izrađenih programa osposobljavanja na radnom mjestu

Najveća zaštitna radionica za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, ustanova URIHO, 14. travnja ove godine započinje provedbu novog URIHO-vog projekta financiranog iz sredstava Europske Unije pod nazivom "Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare“. Tim povodom danas se u URIHO-voj galeriji Sunce održala tzv. Kick off meeting na koji su pozvani mnogobrojni gosti. Pročitaj više

Projekt je vrijedan 130.407,13 eura, a EU darovnica iznosi 123.234,74 u toj valuti. Cilj ovog projekta, koji će trajati sljedećih godinu dana, povećati je zapošljivost osoba s invaliditetom i podržati njihovu integraciju na tržište rada kroz razvoj i provedbu po mjeri izrađenih programa osposobljavanja na radnom mjestu.
URIHO je nositelj ovog projekta, partner je Pučko otvoreno učilište Zagreb, dok su suradnici na projektu Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Zagreb i EASPD – Europska udruga pružatelja usluga za osobe s invaliditetom.

Projekt predstavlja proširenje kapaciteta i zanimanja URIHO-vog Radnog centra, kao jedne od URIHO-vih usluga profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom. Ciljnu skupinu projekta čine: dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pomoćni kuhari, novozaposleni instruktori te poslodavci. Projektne aktivnosti trebale bi doprinijeti razvoju i pružanju programa za osposobljavanje na radnom mjestu kroz stjecanje dodatnih vještina i kompetencija putem simulacije stvarnog radnog okruženja radi povećavanja njihove konkurentnosti na tržištu rada.

Zapošljivost korisnika će se poboljšati putem stjecanja dodatnih znanja, vještina i kompetencija. Svi korisnici će proći proces profesionalne rehabilitacije nakon koje će biti uključeni na praktični rad / radnu probu kod poslodavaca na otvorenom tržištu rada. Tijekom radne prakse poslodavci će se moći uvjeriti i procijeniti stručne kompetencije korisnika te između njih odabrati potencijalne zaposlenike. Istovremeno, korisnici će primijeniti prethodno stečena znanja i vještine te steći iskustvo rada u stvarnom radnom okruženju.

Vjerujemo da će i ovaj projekt, kao i prethodni projekti naše ustanove, postići održivost te da ćemo u skoroj budućnosti biti korak bliže ostvarenju nekih novih dugoročnih URIHO-vih ciljeva.

Preuzeto: In portal, Izvor: Uriho.hr, Foto: Stjepan Hojsak

Zatvori

Društvo multiple skleroze Zadar: Radionica 'Što je multipla skleroza i kako živjeti s njom'

  14. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Pretežno je to bolest mladih osoba. U većine bolesnika znaci bolesti se javljaju između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca

Društvo multiple skleroze Zadar poziva članove, njihove obitelji,prijatelje i sve zainteresirane 16. travnja u 16:30 sati da sudjeluju na edukativnooj radionici ''Više znati, bolje razumjeti - Što je multipla skleroza i kako živjeti s njom'' koja će se održati u Gradskoj knjižnici. Predavačica je Marija Tokić, radni terapeut. Veselimo se vašem dolasku! Pročitaj više

Multipla skleroza (MS) je najčešća upalna autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne, odnosno kralježničke moždine). Karakterizirana je upalnom reakcijom i potom propadanjem mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica koje služe prijenosu impulsa, odnosno podražaja između živčanih stanica.

Pretežno je to bolest mladih osoba. U većine bolesnika znaci bolesti se javljaju između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15, i nakon 55. godine. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Bolest je češća u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine što je vjerojatno povezano s manjim brojem sunčanih dana i manjkom D vitamina, vrlo je rijetka u tropima i na Dalekom istoku, češća je u populaciji višeg socioekonomskog statusa.

Izvor: In portal

Zatvori

Građanska inicijativa 'Pomozimo djeci s invaliditetom': Zakon o doplatku generator je diskriminacije osoba s invaliditetom

  13. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Vlada RH odbila je naš prijedlog da se navedeni zakon dopuni i izmjeni, uz obrazloženje ministrice Milanke Opačić da se time šire prava osoba s invaliditetom", navodi se u priopćenju Građanske inicijative 'Pomozimo djeci s invaliditetom'

Građanska inicijativa 'Pomozimo djeci s invaliditetom' već duže vrijeme upozorava na diskriminatornu odredbu članka 12. Zakona o doplatku za djecu u kojoj dijeli osobe s invaliditetom starije od 27 godina na one koji su počeli primati dječji doplatak prije 1. siječnja 2002. godine i one koji su počeli primati dječiji doplatak nakon tog datuma, iako se radi o osobama sličnog zdravstvenog stanja. Pročitaj više

Dakle, jasno je da se radi o diskriminaciji jer osobe istog zdravstvenog stanja nemaju ista prava. Kako bi zaustavili diskriminaciju iz Građanske inicijative, preko Mladena Novaka, u proceduru je upućen prijedlog izmjena i dopuna navedenog zakona s kojim bi se izjednačilo pravo na dječji doplatak za sve korisnike preko 27 godina starosti.

Na naše čuđenje, Vlada RH na sjednici održanoj 9. travnja ove godine predložila je Saboru da odbije prihvatiti navedeni prijedlog, uz objašnjenje ministrice Milanke Opačić u kojem kaže da se time "šire prava osoba s invaliditetom“, a resorno ministarstvo i Vlada navodno nema mogućnost financiranja istoga iz proračunskih rezervi jer su one namijenjene za određene izvanredne događaje, poput prirodnih katastrofa.

Na tvrdnje ministrice Opačić dužni smo reagirati jer se navedenim prijedlogom ne traže nikakva proširenje prava nego izjednačavanje u pravima, odnosno prestanak DISKRIMINACIJE. Tvrdnju o nemogućnosti financiranja apsurdno je uopće komentirati s obzirom na činjenicu da smo svi dugogodišnji svjedoci rasipanja novca poreznih obveznika, netransparentnih trošenja milijuna i uređenja soba vrijednih stotine tisuća kuna. No, kako bismo olakšali ministrici Opačić, podsjetit ćemo ju na podatke koje je nedavno iznijela državna revizija i koja navodi kako Ministarstvo socijalne politike i mladih za prošlu godinu ima višak novca od oko 30 milijuna kuna. Vjerujemo da je to više no dovoljno za prestanak DISKRIMINACIJE.

Zbog sveg navedenog zahtijevamo od Vlade RH da poštuje Ustav, Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Zakon o diskriminaciji, a koji redom ističu pravo na jednakost i poštovanje ljudskih prava te HITNO uputi apel Saboru da se navedeni Zakon izmjeni i da se jednako tako žurno iznađu sredstva za poštovanje istoga. Ukoliko Vlada RH dozvoli ovakav nastavak diskriminacije bit ćemo slobodni koristiti naša legalna i legitimna prava te izraziti naše potpuno neslaganje.

S poteškoćama se možemo nositi, s nepravdom ne!
Građanska inicijativa 'Pomozimo djeci s invaliditetom'

Izvor: In portal, Foto: Luka Đukez

Zatvori

Dan otvorenih vrata u centru Dubrava

  11. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava poziva vas u ponedjeljak, 13. travnja na obilježavanje 49 godina postojanja

Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava poziva vas u ponedjeljak, 13. travnja na obilježavanje 49 godina njihovog postojanja. Manifestacija će se održati u vremenu od 12 do 17 sati u prostorijama centra (prilaz Tomislava Špoljara 2), a ujedno će se svečano otvoriti 14. po redu INkaz. Riječ je o međunarodnom susretu kulturno umjetničkih skupina osoba s invaliditetom. Pročitaj više

 Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava jedina je ustanova u Hrvatskoj za školovanje i rehabilitaciju mladih s motoričkim poremećajem i kroničnim bolestima gdje se u primjerenim uvjetima mogu osposobiti za zanimanja po redovitim, prilagođenim i posebnim programima. Također provode program samozbrinjavanja za adolescente koji ne mogu nastaviti obrazovanje za zanimanje te program radno-okupacijskih aktivnosti za odrasle osobe s višestrukim teškoćama.

Izvor: In-portal

Zatvori

Pozitivna tribina "Ovdje živi inkluzija"

  10. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

U organizaciji UOSI Prijatelj iz Metkovića, u ponedjeljak 13. travnja 2015. godine u Gradskom kulturnom središtu Metković, održati će se pozitivna tribina "Ovdje živi inkluzija"

Od one prve ideje, kada smo rekle "ajmo osnovat udrugu", glavna misao vodilja svima nam je bila suradnja. Idemo dijeliti znanje, dobru volju i pomoću vlastitih iskustva pokazati da baš svatko može biti primjeri dobre prakse. Za ići naprijed jako je bitno postići suradnju i zajedništvo među svima koji su uključeni u život djeteta s teškoćama u razvoju. Pročitaj više

Stoga nam je ova prva suradnja i prva tribina čiji smo suorganizatori na kojoj će zajedno govoriti roditelji, stručni suradnici, ravnatelji, predstavnici civilnog sektora i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zaista veliki uspjeh – kažu iz Udruge "MOGU". Udruga "MOGU" je skupina roditelja i djece s ili bez teškoća, osoba s ili bez invaliditeta, osnovana u svrhu ostvarenja sna o inkluziji i jednakosti!

Gosti predavači tribine su: Staša Skenžić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, obitelj Smajo iz Siska, Vesna Šebek, ravnateljica OŠ Braća Ribar , Ivana Čubrilo Franjić - edukacijski rehabilitator iz DV Sisak Stari, Vesela Prančić, predsjednica Udruge “Mogu“ iz Splita, Snježana Nikolić, profesor defektolog OŠ Stjepan Radić te Danijela Raič, radni terapeut.

Izvor: In portal

Zatvori

Europski parlament poziva članice EU na potpisivanje izjave o autizmu

  10. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Europski parlament poziva Europsku uniju i njezine države članice na potpisivanje izjave o autizmu za 2015. godinu

Pisana izjava Europskog parlamenta je načelni dokument koji daje smjernice institucijama Europske unije i državama članicama Europske unije. Na primjer, 1996. godine Europski parlament je usvojio pisanu izjavu pod nazivom "Povelja za osobe s autizmom" koja je izrađena od udruge Autizam-Europa. Pročitaj više

Mnogi članovi ove organizacije koristili su povelju za poboljšanje podrške osobama s autizmom na nacionalnoj razini. Pisana deklaracija Europskog parlamenta, međutim, nije pravno obvezujuća za članice Europe.
Više o pisanoj podršci za autizam možete pronaći na sljedećoj adresi: European Parliament Written Declaration on Autism

Na karti nalaze se local MEP države koje mogu dati svoju potporu za autizam potpisivanjem izjave Europskog parlamenta. Pisana deklaracija poziva Europsku uniju i njezine države članice da usvoje europsku strategiju za autizam koja, između ostalog, uključuje : usklađivanje pristupa na temelju dokaza za autizam u Europi, uključujući postupke za otkrivanje i dijagnostiku, poticanje istraživanja o autizmu, podržava razmjenu najboljih praksi.

Izjava zahtijeva potpise više od 50 % od 751 zastupnika u parlamentu u roku od 3 mjeseca, kako bi bio usvojen u Europskom parlamentu. Deklaracija će biti otvorena za potpise od 27. travnja, a završava 27. srpnja 2015.

Izvor: In portal
 

Zatvori

Međunarodna konferencija u Zadru: Osobe s invaliditetom i zapošljavanje

  9. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Udruga OSVIT poziva sve zaintereirane na 11. Međunarodnu konferenciju pod nazivom „Osobe s invaliditetom i zapošljavanje: Uključivanje kroz posao – ostvarenje cilja“ koju organizira u suradnji s Europskom udrugom pružatelja usluga za osobe s invaliditetom

Partnersku podršku projektu ponudili su Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te BBRZ, Berufliches Bildungs - und Rehabilitationszentrum, a održat će se 07. – 08. svibnja 2015. godine u gradu Zadru u Športskom centru Višnjik. Pročitaj više

Cilj konferencije je ukazati na potencijale osoba s invaliditetom i primjerima iz prakse pokazati kako radnici i poslodavci s invaliditetom mogu doprinijeti pristupačnom i raznolikom tržištu rada kroz razmjenu znanja i dobre prakse na različitim razinama i u raznim interesnim skupinama. Osvrnuvši se na alternativne mogućnosti novih strategija zapošljavanja, svrha ove konferencije je pronalaženje načina za uklanjanje prepreka i povećanje mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Sudionicima konferencije daje se mogućnost prezentacije svoje institucije odnosno tvrtke ili praćenja programskog dijela i učešća u diskusijama i zaključcima. Za članove Udruge OSVIT sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Ukoliko želite postati član Udruge OSVIT to možete učiniti popunjavanjem pristupnice, koja se nalazi na web stranici konferencije. Više informacija vezano za prijavu, način registracije i program konferencije možete potražiti na: www.easpd-zadar.eu, a za dodatna pitanja možete nas kontaktirati putem adrese elektroničke pošte: ana.krajacec@gmail.com.

Izvor: In portal

Zatvori

Predstavljen prvi besplatni oglasnik za osobe s invaliditetom

  9. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, temeljem projekta Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, izradio je specijalni oglasnik isključivo za osobe s invaliditetom na kojem osobe s invaliditetom mogu objaviti svoje usluge i proizvode Pročitaj više

 Njegova prva prezentacija bila je na Kongresu preventivne medicine, a prisutni su bili i predstavnici Pravobraniteljstva za osobe s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Agencije za malo poduzetništvo, Hrvatske banke za obnovu i razvoj te osobe s invaliditetom, koji su pozdravili ovu inicijativu.
Oglasnik je besplatan i dostupan na: javno-zdravlje.hr/oglasnik/

Izvor: In portal

Zatvori

Stipendiranje i zapošljavanje osoba s invaliditetom

  8. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

CBS nudi stipendije i to za 50 osoba u vrijednosti od 10 tisuća eura po osobi za online MBA program u cijeloj regiji: Hrvatska, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Rumunjska, Bugarska te im, u suradnji s poslodavcima, omogućava zapošljavanje

COTRUGLI Business School je međunarodno prepoznata institucija, odnosno vodeća poslovna škola u jugoistočnoj Europi posvećena razvoju vještih lidera iz svih industrijskih sektora, akreditirana od strane AMBA.
U studenom 2014. COTRUGLI Business School je pokrenula pilot projekt online MBA stipendiranje i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji za cilj ima da pomogne osobama s invaliditetom u dostizanju veće konkurentnosti na tržištu rada. Pročitaj više

CBS nudi školarine/stipendije i to za 50 osoba u vrijednosti od 10 tisuća eura po osobi za online MBA program u cijeloj regiji: Hrvatska, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Rumunjska, Bugarska te im, u suradnji s poslodavcima, omogućava kvalitetno zaposlenje. Kandidati mogu biti sve osobe s invaliditetom s višom ili visokom stručnom spremom i izvrsnim znanjem engleskog jezika, motivirane, inovativne i odgovorne.

Plan i program MBA je namijenjen mladim talentima. Veliki dio programa posvećen je širokom spektru poslovnih funkcija potrebnih za razvoj menadžerskih kompetencija. Ostatak programa je dizajniran da poboljša međuljudske odnose svakog sudionika kako bi im se pomoglo da postanu menadžeri i efikasni timski "igrači". MBA program se sastoji od 17 modula strukturiranih u tjednim blokovima.

Modularni pristup omogućava učesnicima da usklade rad i programske obaveze, kao i neposrednu primjenu stečenih znanja. Jedinstvena 'mješovita-learning' formula osigurava minimalno odsustvo s posla jer se kontakt moduli održavaju u deset odvojenih tjedana u nekoliko lokacija jugoistočne Europe. Profesori su svjetski poznati stručnjaci i nastavnici. Pored vrhunske nastave i mentorstva, ovi profesionalci istovremeno rade kao konzultanti za kompanije širom svijeta, dajući polaznicima iskustvo i vrijedan uvid u svijet biznisa danas.
Učenje, odnosno sticanje znanja se direktno primjenjuje kroz module vježbi i putem rješavanja različitih "životnih situacija".

"MBA program postaje sve isplativiji. U prosjeku, osobe sa MBA diplomom imaju 36% veća primanja i 70% veću plaću u odnosu na one sa fakultetskom diplomom."
Svi navedeni smjerovi su zasnovani na kombinaciji predavanja, grupne diskusije, vježbe i analize studije slučaja - davanje jednakih mogućnosti studentima da imaju koristi od teorije, kao i iz praktičnog rada. Cotrugli MBA program je osmišljen da stimulira razvoj pojedinačnih vještina uz puno poštovanje osobnih i društvenih vrijednosti, omogućavajući mladima i njihovim organizacijama ulaganje i investicije.
Više informacija o natječaju pogledajte na www.cotrugli.hr

Izvor:In portal

Zatvori

Microsoft pokreće pilot projekt za zapošljavanje osoba s autizmom

  7. 4. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Microsfot pokreće pilot projekt pod nazivom "Specialisterne" čiji je cilj zapošljavanje osoba s autizmom

U čast obilježavanja Svjetskog dana osoba s autizmom, potpredsjednica korporacije Microsoft, Mary Ellen Smith, koja inače ima sina s autizmom, govorila je na svečanom događaju organiziranom od strane Ujedinjenih naroda na temu "Autizam, prednost za zapošljavanje" ("Autism, The Employment Advantage"). Tom prilikom najavila je pilot projekt korporacije Microsfot pod nazivom "Specialisterne" čiji je cilj zapošljavanje osoba s autizmom na različite pozicije u okviru ove velike korporacije. Pročitaj više

"Želimo ohrabriti sve naše zaposlene da ostvare u potpunosti svoje potencijale, a inspiraciju dobivam od svog sina, što me i osobno vodi kroz život i zbog čega sam počašćena da budem govornik", kaže Mery i dodaje: "Ovo predstavlja samo jedan od načina na koji razvijamo naš pristup kako bismo povećali raznolikost naše radne snage. Vjerujemo da postoji mnogo neotkrivenih potencijala na tržištu, a ohrabreni smo i spremnošću naših poslovnih suradnika koji se bave ovim segmentom. Naši napori idu i "dalje od autizma", veoma smo zainteresirani i posvećeni zapošljavaju pojedinaca sa različitim vrstama invaliditeta i snažno vjerujemo da sa njima možemo stvoriti sjajne proizvode i usluge. Klijenti i potrošači su različiti, moramo i mi biti takvi."

"Također sam ponosna i na to kako se naše radno okruženje i društvo u cjelini kreće u pravom smjeru i obavezuje da podrži osobe s autizmom i osobe s invaliditetom", zaključuje potpredsjednica Microsofta.

Preuzeto: In portal, Izvor: Disability info

Zatvori

Hrvatska reprezentacija: Program 'I Ti to možeš!' za inkluziju i afirmaciju mladih sportaša s invaliditetom

  31. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Udruga 'Hrvatska reprezentacija' na svom portalu www.hrvatskareprezentacija.hr od samog početka afirmira i sportske pothvate sportaša s invaliditetom te surađuje s Hrvatskim paraolimpijskim odborom

Udruga za promicanje hrvatskog sporta 'Hrvatska reprezentacija' iz Rijeke pokrenula je program 'I Ti to možeš!' kojemu je, uz ostalo, cilj afirmacija mladih sportaša s invaliditetom te njihova inkluzija s vršnjacima koji invaliditet nemaju. Pročitaj više

Udruga 'Hrvatska reprezentacija' osnovana je 2013. godine i djeluje u pravcu promicanja hrvatskog sporta. Osnivači su skupina sportskih entuzijasta iz Rijeke, dugogodišnji djelatnici s područja sporta, sportski psiholozi, pedagozi i liječnici. Udruga u velikoj mjeri djeluje putem nacionalnog portala www.hrvatskareprezentacija.hr, posvećenog svim hrvatskim reprezentacijama i reprezentativcima, posebno mladim nadama i paraolimpijcima.

U rad udruge aktivno su uključeni i mladi i stariji volonteri, s naglaskom na projekte za mlade kako bi razvili kreativnost i poduzetnost. Udruga na svom portalu www.hrvatskareprezentacija.hr od samog početka afirmira i sportske pothvate sportaša s invaliditetom te surađuje s Hrvatskim paraolimpijskim odborom.

Projekt 'I Ti to možeš!', čiji su inicijatori mladi volonteri udruge, prirodan je nastavak ovih aktivnosti. Opći društveni cilj projekta je podići razinu svijesti u Hrvatskoj o važnosti sporta za djecu i mlade, te motivirati djecu i mlade za bavljenje sportom, posebno onu pretilu, mališane s kroničnim bolestima i s invaliditetom. Za uspješnu provedbu projekta neophodna je suradnja sportskih organizacija, županijskih i lokalnih vlasti nadležnih za sport, djecu i mlade, usto i tvrtki koje djeluju sukladno načelima društveno odgovornog poslovanja.

Kako je poticanje i promicanje sporta među djecom i mladima javna potreba u sportu na državnoj razini (sukladno čl. 75. Zakona o sportu Republike Hrvatske), projekt je dobio podršku Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Izravni korisnici projekta su sportski klubovi i udruge u kojima treniraju djeca i mladi s invaliditetom, iz cijele Hrvatske. Fokus je na dvije najbrojnije dobne skupine djece i mladih, a to su djeca od 10 do 14 godina i 15 do 18 godina. To je, prema nalazima psihologa, ključno razdoblje psihičkog sazrijevanja, oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajališta i načela, postignuća emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgrađivanja odnosa s vršnjacima, usvajanja spolnog identiteta te učenja i izgradnje socijalno odgovornog ponašanja.


Neizravni korisnici projekta su djeca i mladi diljem Hrvatske, njih 896.605 ili 20,92 posto stanovnika u dobi do 19 godina (prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine). U program će biti uključeni brojni sportaši i javne osobe koje svojom potporom promiču kampanju 'I Ti to možeš!'. U promotivne svrhe bit će izdane slikovnice za djecu i publikacija za mlade, također će se održavati brojna događanja i obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Projekt bi trebao trajati 12 mjeseci na teritoriju cijele Hrvatske. U svim projektnim aktivnostima udruga planira suradnju s nacionalnim i županijskim sportskim savezima, gradskim sportskim savezima, s nacionalnim i lokalnim medijima, te predstavnicima lokalnih i županijskih vlasti.
.
Ako ima zainteresiranih među osobama s invaliditetom za projekt, kontaktirajte ih na stranici www.hrvatskareprezentacija.hr/teme/i-ti-to-mozes ili na Facebook profilu (I Ti to možeš).

Izvor: In portal

Zatvori

Dobra vijest: Grad Zagreb daje nove stipendije učenicima i studentima s invaliditetom

  31. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"To nam je dužnost, kao socijalnih vlasti i socijalnog grada. Vaše je da i nadalje dobro učite kako bi vama, ali i vašim roditeljima, bilo lakše", poručila je mladima pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna

Predstavnici Grada Zagreba uručili su u ponedjeljak 23 nove stipendije srednjoškolcima i studentima s invaliditetom, što znači da Grad Zagreb trenutno stipendira ukupno 49 mladih Zagrepčana s invaliditetom, a stipendije su potom uručene i izvrsnim studentima i doktorandima. Pročitaj više

Grad Zagreb unazad osam godina dodjeljuje stipendije učenicima i studentima s invaliditetom, a u tom razdoblju stipendiju je primalo 75 učenika i 59 studenata. "To nam je dužnost, kao socijalnih vlasti i socijalnog grada. Vaše je da i nadalje dobro učite kako bi vama, ali i vašim roditeljima, bilo lakše", poručila je mladima pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna na svečanosti dodjele stipendija u Staroj gradskoj vijećnici.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, koja obnaša dužnost gradonačelnika, Vesna Kusin naglasila je da je među dosadašnjim dobitnicima gradske stipendije puno onih koji su svojim vrlo dobrim i odličnim učenjem opravdali ukazano im povjerenje te izrazila nadu da će tako nastaviti novi stipendisti, kao i da će svojim zalaganjem pokazati da su mladi ljudi s jednakim mogućnostima."Veselit će me da vas vidim u vašim novim zvanjima. Marljivo dalje. Bit ćemo uvijek uz vas", poručila je Kusin mladima. U ime svih srednjoškolaca i studenata s invaliditetom zahvalila je Lucija Pehar te naglasila kako će se truditi učiti dobro i bolje nego dosad. Mjesečna stipendija za srednjoškolce s invaliditetom iznosi 20 posto prosječne neto plaće u Zagrebu ili 1.286,80 kuna, odnosno 30 posto za studente s invaliditetom ili 1.930,20 kuna.

Gradske stipendije potom su u Dvercu uručene i izvrsnim zagrebačkim studentima te doktorandima, a kako su te stipendije znatno veće i iznose oko 3.200 kuna za izvrsne studente odnosno 3.800 kuna za doktorande, postavilo se pitanje mogućnosti izjednačavanja tih stipendija sa stipendijama njihovih vršnjaka s invaliditetom.

Obnašateljica dužnosti gradonačelnika Vesna Kusin najavila je da će se te stipendije od slijedeće godine, prema odluci zagrebačke Gradske skupštine, povećati i bit će izjednačene što su studenti s izvrsnim uspjehom i doktoranti također podržali. "Grad Zagreb je grad znanja i izvrsnosti i svake godine dodjeljuje i te stipendije, što znači da ulaže u svoje buduće energije i kapacitete koji će život u Zagrebu učiniti boljim i kvalitetnijim", rekla je Kusin.

Pomoćnik pročelnika Slavko Borac iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport izvijestio je da se stipendije učenicima i studentima dodjeljuju od školske godine 1992/1993., a doktorandima od 2006/2007. "Grad Zagreb svim stipendistima daje obvezu da u Zagrebu provedu radeći bar toliko vremena koliko su dobivali stipendiju i za to im se daje prilika u Zagrebu ili u susjednoj županiji čime se potiču vrijedni studenti i njeguje izvrsnost u Zagrebu", istaknuo je.

Preuzeto: In portal, Izvor: Hina, Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Zatvori

Pablo Pineda: Prvi Europljanin s trostrukim kromosomom 21 koji je stekao fakultetsku diplomu

  24. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Vrlo je teško suočiti se s postojećim predrasudama o Down sindromu, a istovremeno se nositi sa visokim zahtjevima akademskog obrazovanja", kaže Pablo, zahvaljujući kojemu 88 posto djece s Down sindromom u Španjolskoj ide u redovne škole

Španjolac Pablo Pineda rođen je s Down sindromom, u njegovu genetskom naslijeđu kromosom 21 nije, kako je to uobičajeno, dvostruk već trostruk. Pineda je prvi Europljanin koji usprkos mnogobrojnim predrasudama spram dijagnoze ima fakultetsku diplomu. Završio je studij pedagogije, a namjerava steći i diplomu iz psihopedagogije. Pročitaj više

Djeca s Down sindromom, kaže prognoza pri njihovu rođenju, cijeloga života neće moći nadići psihičku razinu četverogodišnjaka.

"Imao sam sreću jer me roditelji, a tako i okolina, nikada nisu doživljavali kao bolesno dijete. Također sam imao sreću jer sam naišao na učitelje koji su me jednostavno iskreno voljeli“, rekao je Pineda.

"Vrlo je teško suočiti se s postojećim predrasudama o Down sindromu, a istovremeno se nositi sa visokim zahtjevima akademskog obrazovanja", kaže Pablo Pineda za Disability world. "Down sindrom za mene nije bolest, već osobno obilježje. Reakcije poput sažaljenja, zabluda da smo neinteligentni, društvena i moralna netočna tumačenja koja sam prevladao uz niz diskriminirajućih stavova o kojima bi mogao napisati knjigu dio su mog razvoja. Najbolje tijekom studiranja bio je osjećaj neovisnosti i slobode. Ne smije nas se tretirati kao bolesne, ja sam zdrav. Na sveučilištu nitko nije očekivao da će imati kolegu s Down sindromom, ali nakon komunikacije s ostalim učenicima sprijateljio sam se sa svima, dok sam za profesore bio samo još jedan student. U budućnosti želim raditi u području obrazovanja. Postati primjer ako nam se daje da radimo prema mogućnostima, možemo učiniti što se očekuje od nas. Cilj mi je ukazati koliko možemo postići kada društvo odradi svoj dio na pravilan način. Ako sebi postavljamo barijere, uništavamo mogućnosti i za druge."

Danas 88 posto djece s Down sindromom u Španjolskoj ide u redovne škole upravo zahvaljujući Pablu.

Istina o sindromu Down

Sindrom Down je jedan od najčešćih genetskih poremećaja. Jedno od 650 novorođene djece u općoj populacije rađa se s ovim poremećajem. Čak 80 posto djece s Down sindromom rodile su majke mlađe od 35 godina, međutim vjerojatnost i učestalost pojave sindroma Down značajno raste s godinama majke.

Mnogi imaju kvocijent inteligencije koji ih svrstava među osobe s blagim ili srednjim intelektualnim teškoćama. Djeca sa sindromom Down svakako se mogu podučavati, a njihov puni potencijal još uvijek nije otkriven.

Danas sve više osoba sa sindromom Down živi kod kuće s obiteljima i sudjeluju, obavljajući jednostavne zadatke, u svakodnevnim aktivnostima zajednice. Druže se s osobama koje imaju neke poremećaje, kao i sa zdravim osobama, stvaraju prijateljstva, zapošljavaju se, sudjeluju u sportskim aktivnostima.

Sve više djece sa sindromom Down potiče se na uključenje u redovan sustav školovanja sa svojim vršnjacima. U nekim slučajevima uključeni su u posebne programe, dok su u drugim slučajevima potpuno uključeni u svakodnevni školski rad s ostalom djecom. Cilj je u potpunosti uključiti takve osobe u edukacijski i socijalni život zajednice.

Osobe sa sindromom Down je moguće zaposliti na velikom broju radnih mjesta. Često se radi o službeničkim poslovima ili raznoj ispomoći, no osobe sa sindromom Down na radnom mjestu dobivaju osjećaj da su korisni i ponose se svojim postignućima. Na radno mjesto uvijek donose svoj entuzijazam, pouzdanost i predanost poslu.

Djeca sa sindromom Down su izrazito emotivno topla, gotovo uvijek unose vedrinu u sredinu u kojoj se nađu, vrlo su tolerantna, blage naravi i potiču izrazitu naklonost sviju onih koji s njima dolaze u kontakt. Odrasle osobe sa sindromom Down mogu stupati u veze, od kojih neke završavaju i brakom. Mogu imati i djecu, no valja imati na umu da u tom slučaju postoje 50-postotni izgledi da će i dijete imati Down sindrom.

Downov sindrom je nemoguće izliječiti. Svake godine čine se veliki koraci u identificiranju gena na 21. kromosomu koji uzrokuju karakteristike sindroma Down. Danas su znanstvenici čvrsto uvjereni da će u budućnosti, napretkom genetike i istraživanjem ljudske DNK, biti moguće poboljšati, ispraviti ili spriječiti mnoge probleme povezane s Down sindromom.

Preuzeto: In Portal
Piše: Božica Ravlić

Zatvori

Trijumf u Italiji: Stolnotenisači s invaliditetom Pavao Jozić i Vjekoslav Gregorović osvojili zlatne medalje

  23. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Iz Lignana se naši reprezentativci vraćaju s dva pojedinačna zlata Sandre Paović i Mirjane Lučić, zlatom Pave Jozića i Vjekoslava Gregorovića, srebrom Anđele Mužinić i Helene Dretar Karić te broncom Tomislava Špalja

Naši reprezentativci zaista imaju razloga za slavlje... Nakon što su u svojim disciplina Sandra Paović i Mirjana Lučić osvojile zlatne medalje na Otvorenom prvenstvu Italije u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom, a koje se do 22. ožujka održavalo u talijanskom Lignanu, isti su rezultat ponovili njihovi kolege Vjekoslav Gregorović i Pavao Jozić. Pročitaj više

Vjekoslav i Pavao također su trijumfirali na prvenstvu u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom i 'uknjižili' zlatne medalje.
U infarktnom finalu svladali su Rumunja Bobi Simonea i Švicarca Valentina Kneusa s 3-2 (kategorija 6 stojeći), i tako pokazali da s pravom nose titulu naših najperspektivnijih stolnotenisača s invaliditetom.

No, gotovo ništa manje važan rezultat ostvarile su i Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić u kategorij 3 sjedeće, koje su u srazu s Turkinjama Nergiz Altintas i Hatice Duman izgubile u finalu rezultatom 2-3 i tako osvojile srebro.

Treba čestitati i Tomislavu Špalju koji je s Belgijancem Bartom u kategoriji 5 sjedeći osvojio broncu. Iz Lignana se naši reprezentativci vraćaju s dva pojedinačna zlata Sandre Paović i Mirjane Lučić, zlatom Pave Jozića i Vjekoslava Gregorovića, srebrom Anđele Mužinić i Helene Dretar Karić te broncom Tomislava Špalja.

Sljedeće natjecanje za naše stolnotenisače s invaliditetom održat će se 25. i 26. travnja na Državnom prvenstvu u Varaždinu.

Izvor: In portal

Zatvori

Natječaj: Ustanova URIHO zapošljava 19 osoba s invaliditetom

  12. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

URIHO, ustanova s tradicijom dugom gotovo sedam desetljeća, zapošljava 500 radnika, od čega više od 300 njih čine osobe s invaliditetom

Najveća zaština radionica u Hrvatskoj, ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO raspisala je natječaj za zapošljavanjem 19 osoba s invaliditetom za radno mjesto pomoćni/a radnik/ica u ustanovi.

Tražena razina obrazovanja je srednja škola od tri ili četiri godine. Pročitaj više

Opis poslova: pomoćni poslovi umnožavanje spisa, arhiviranje dokumentacije, šivanje. Mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, javni rad, radom za zajednicu i sebe. Naknada za prijevoz na radno mjesto isplaćuje se u cijelosti. Posao je na određeno vrijeme, mjesto rada je Zagreb. Radi se puno radno vrijeme u prijepodnevnoj smjeni, uz prijavu obvezno dostaviti životopis i dokaz o stečenoj stručnoj spremi.

Natječaj vrijedi do 13. ožujka 2015., a pismene zamolbe slati na adresu Avenija Marina Držića 1, 10 000 Zagreb.

URIHO, ustanova s tradicijom dugom gotovo sedam desetljeća, zapošljava 500 radnika, od čega više od 300 njih čine osobe s invaliditetom. Osim proizvodnih pogona konfekcije, URIHO se bavi proizvodnjom kožne galanterije, ortopedskih pomagala, zaštitne i namjenske obuće, tiskarskih proizvoda, kartonske ambalaže te unikatnih keramičkih i proizvoda od kovanog željeza. Iz širokog proizvodnog asortimana izdvajamo sve vrste zastava, kovane ograde, stubišta, garniture za vrt i terase, klupe za parkove, koševe za smeće, stalke za cvijeće i novine te razne keramičke proizvode izrađene tradicionalnom tehnikom na lončarskom kolu, ručno oslikane maštovitim motivima njihovih slikarica.

Kao tvrtka koja prati trendove u proizvodnji, ali i modernoj tehnologiji, današnje informatičko doba ponukalo ih je da se okrenu nekim novim mogućnostima prodaje i oglašavanja. Danas proizvode URIHO-a možete pronaći i u internet trgovini na adresi www.shop.uriho.hr.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Zatvori

Život ide dalje - Labirint, HRT 1

  12. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Svi znamo koliko je pozitivan stav važan, ali potrebno je stalno podsjećati nas na to jer čim dođe i najmanji problem mi to zaboravimo, dopustimo pesimizmu da nas obuzme i prevlada. Stoga su nam ovakve priče i osobe i te kako potrebne.

Intervju, Marko Kocijan: Što sve hokej na sanjkama nudi osobama s invaliditetom

  11. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Hrvatska zadnjih pet mjeseci ima još jedan sport za osobe s invaliditetom - hokeja u sanjkama na ledu.

O prvom hrvatskom klubu koij okuplja osobe s invaliditetom i hokeju na sanjkama razgovarali smo s predsjednikom Kluba hokeja na sanjkama Mrga, profesorom kineziologije i trenerom Markom Kocijanom. Pročitaj više

Recite nam kako se rodila ideja za pokretanje Kluba hokeja na sanjkama Mrga?
- Međunarodni paraolimpijski odbor (IPC) u svome programu ima namjeru razvijati i širiti nove paraolimpijske sportove. Tako je i na red došla Hrvatska, a sport hokej na sanjkama za osobe s invaliditetom. Krajem ljeta 2013. godine Dado Katunar, inače član Hrvatskog paraolimpijskog odbora, predložio je meni kao dugogodišnjem hokejašu i profesoru kineziologije da pokrenem projekat razvoja hokeja na sanjkama. Nisam trebao dugo razmišljati i moj je odgovor bio potvrdan. Da bi dobili sanjke u sklopu donacije IPC-a i proizvođača istih firme Otto Bock morao sam osnovati klub hokeja na sanjkama. Ideja za ime je bilo raznih, od Ledolomci, Hrge da bi ipak na kraju poslušao prijedlog svoje supruge i klubu dao ime Mrga. Mrga je inače nešto pozitivno i označava jaku osobu, a takve i jesu osobe s invaliditetom.

Koga okupljate obzirom na dijagnoze, postoje li neke predizpozicije koje je potrebno zadovoljiti?
- Po pravilima Međunarodnog paraolimpijskog odbora to su sljedeće osobe: osobe sa skraćenom jednom nogom (minimalno 7 cm), osobe s amputiranom jednom nogom, osobe s amputirane obje noge, paraplegičari (oduzetost od struka na niže, bitna je pokretljivost trupa). Gore navedene osobe mogu se ovim sportom baviti rekreativno a mogu se i natjecati, dok recimo članovi njihovih obitelji, prijatelji, zaljubljenici u sport i rekreativci a da nisu osobe s invaliditetom mogu se ovim sportom baviti isključivo rekreativno.

Hokej na sanjkama za osobe s invaliditetom je novi sport u Hrvatskoj, koji su Vam planovi da ga popularizirate i privučete osobe s invaliditetom na aktivno sudjelovanje?
- Zahvaljujući vama i vašem portalu te drugim medijima koji su prepoznali ovaj projekat kao nešto novo i pozitivno uspjeli smo privući dosta novih korisnika. Naravno to nije dovoljno i ja sam obilazim razne udruge osoba s invaliditetom, škole i fakultete ne bi li uspio privući još prvenstveno mlađih osoba. Zašto mlađih? Pa, kao i u svakom drugom sportu bitno je mlade osobe naučiti da je bavljenje sportom nešto pozitivno i zdravo, a i imati u ekipi mlađe natjecatelje daje mi pravo nadati se boljim rezultatima.

Vjerujem da je ovo skup sport i kako se snalazite obzirom na troškove opreme, dvorane te koliko znači podrška Hrvatskog paraolimpijskog odbora?
- Bez potpore HPO-a, Zagrebačkog sportskog saveza osoba s invaliditetom, tvrtke Otto Bock Adria i ostalih sponzora pokretanje i razvoj ovoga sporta bio bi jako težak i gotovo nemoguć. Samo jedne sanjke, a govorimo o osnovnom modelu koštaju malo više od 7.500 kuna. Mi smo ih dobili dvanaest! Sada si to pomnožite sa onom cifrom od malo prije i dobiti će te iznos od jako puno Kuna. Tu su još i rukavice, kacige, palice i sva druga zaštitna oprema koja je poprilično skupa i da nema gore navedenih pokrovitelja i sponzora bavljenje ovim sportom bi bilo nemoguće. Isto tako zahvalio bi i Ustanovi za upravljanje sportskim objektima odnosno gradu Zagrebu što su nam omogućili korištenje leda u Domu sportova i unutar same dvorane dali prostoriju za čuvanje vrijedne opreme.

Koliko je ovo naporan sport i koje su razlike u hokeju na sanjkama i 'klasičnog' hokeja?
- Koliko je ovo naporan sport imali su prilike iskusiti i igrači Medveščaka koji su nas nedavno posjetili na našem treningu. Njihova iskustva možete vidjeti na linku: www.youtube.com/watch?v=nYnCb0Rxyo8
Inače, razlike u ova dva sporta nema osim u jednom malom detalju, a taj je trajanje igre.Hokej na ledu igra se 3x20min. a hokej na sanjkama 3x15min. Sve ostalo je isto, dinamično, brzo, atraktivno sa puno duela na ogradi klizališta. To je prema mnogima najatraktivniji i najgledaniji paraolimpijski sport. Za finala na nekoliko zadnjih Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava do karata je bilo jako teško doći.

Trenutno ste jedini klub u Hrvatskoj, no ima li interesa da se hokej u sanjkama za OSI pokrene još negdje osim u Zagrebu?
- Da, trenutno smo jedini klub u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj a zbog specifičnosti sporta (led, sanjke, oprema) mislim da ćemo i ostati. Grad Zagreb ima dva i pol klizališta. Dom sportova, Zagrebački velesajam i ono pola Šalata, ima pet klubova hokeja na ledu nekoliko klizačkih klubova plus termine za rekreativno klizanje. Znači do termina za bavljenje bilo kojim od ovih sportova je jako teško doći. Isto tako broj osoba s invaliditetom koje se već bave sportom je na sreću dosta velik. To sve govori u prilog tome da u gradu Zagrebu ne treba još jedan klub hokeja na sanjkama i to ne zato da se bojimo konkurencije nego isključivo zato jer za to nema ni potrebe ni mogućnosti. Naravno, ako se bilo gdje u Hrvatskoj pokaže potreba ili interes osoba s invaliditetom Mrge će svojim iskustvom pomoći u razvoju toga sporta.

Vidite li Mrge u budućnosti kao hrvatski klub na Paraolimpijskim igrama?
- Treniramo malo više od pet mjeseci i u tih pet mjeseci dečki su pokazali veliki napredak. Idemo korak po korak, učimo jedni od drugih i nadam se da ću dobiti još barem četiri do pet novih zaljubljenika i u pozitivnom smislu fanatika za hokej s kojima bi onda mogao formirati natjecateljsku ekipu. S tom ekipom u početku bi igrali prijateljske utakmice protiv ekipa iz Austrije, Italije, Slovačke a kada bi sakupili dovoljno iskustva krenuli bi i na svjetska prvenstva. Paraolimpijske igre? Zašto ne! Ali tamo bi nastupale Mrge u oklopu pod zastavom Hrvatske. Ovim putem pozivam sve da nam se pridruže u ovom sportu i da mi se jave na telefon 091/1559860 ili putem e-pošte: hokejnasanjkama@gmail.com.

Izvor: In portal, Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Zatvori

Anka Slonjšak: Žene s invaliditetom višestruko su diskriminirane, i u privatnom životu i na radnom mjestu

  10. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Žene s invaliditetom su više izložene nasilju, i to ne samo od svojih partnera nego i od obitelji. Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, one trpe i posebni oblik diskriminacije - izolaciju i socijalnu isključenost

Proteklog vikenda puno se prigodno govorilo u povodu 8. ožujka, međunarodnog Dana žena, o položaju žena u svijetu i kod nas, no nitko nije upozorio na položaj oko 205.000 žena s invaliditetom, koje su često dvostruko diskriminirane, rečeno je na skupu koji su u ponedjeljak organizirali Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Zajednica saveza osoba s invaliditetom. Svim ženama treba podrška, a posebno ženama s invaliditetom, poručila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak pozvavši na ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Pročitaj više

Većina žena s invaliditetom slabo obrazovana
U Hrvatskoj od ukupno 515.782 osoba s invaliditetom njih 205.305 su žene, od čega ih je 77 posto bez osnovne škole ili samo s osnovnom školom. Krajem prošle godine bilo ih je zaposleno tek 1.119, a mnoge od njih su diskriminirane u privatnom životu i na radnom mjestu, kaže Slonjšak. Nažalost, zbog nedostatka hrabrosti i potpore malo ih odluči prijaviti diskriminaciju i nasilje, pa ih pozivam da prevladaju svoje strahove i prijave takve događaje, kako bi se izborile za svoja prava, rekla je Slonjšak.
Žene s invaliditetom su nevidljive, ustvrdila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ocjenivši da se čitavo društvo mora uključiti u ativnosti koje bi promijenile predrasude o osobama s invaliditetom, pogotovo o ženama.

Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin podsjetila je da je Hrvatska potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ali se još uvijek čeka njezina ratifikacija.Najavila je osnivanje radne skupine u kojoj će biti i predstavnice Mreže zajednice žena s invaliditetom, koja će raditi na prijedlozima mjera za brže postizanje ravnopravnosti spolova.

Ekonomska neovisnost žena
Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić ocijenila je kako je temelj borbe protiv nasilja nad ženama njihova ekonomska neovisnost, te podsjetila na niz poticaja i naknada koje poslodavci primaju ako zaposle invalidnu osobu. Nikada nisam čula da se uspješnom muškarcu postavlja pitanje - kako ste uskladili karijeru i privatni život. To je pitanje rezervirano samo za žene i to moramo mijenjati, poručila je Dalić.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže da se iz pritužbi koje stižu u njezin ured vidi da 70 posto žena trpi diskriminaciju, a u toj populaciji žene s invaliditetom su posebno ranjiva skupina. Puno su više izložene višestrukoj diskriminaciji, od obrazovanja do zapošljavanja. Tek oko 18 posto ih ima srednju naobrazbu dok je muškaraca s invaliditetom i srednjom školom dvostruko više. Nešto više od tri posto ih ima visoku naobrazbu, a muškaraca je oko četiri posto. Žene s invaliditetom su više izložene nasilju, i to ne samo od svojih partnera nego i od obitelji. Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, one trpe i posebni oblik diskriminacije - izolaciju i socijalnu isključenost. O tome svjedoči podatak da 24 posto žena s invaliditetom žive same, dok je takvih muškaraca dvostruko manje, napominje Ljubičić.

Preuzeto: In portal, Izvor: Hina, Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Zatvori

Željko Klepač – Uriho: Klub koji je stvorio najbolje boćare s invaliditetom u Hrvatskoj

  9. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Kada su prije deset godina krenuli u osnivanje kluba, pokretači nisu vjerovali da će izrasti u najuspješniji boćarski klub za osobe s invaliditetom na ovim prostorima

Ugostiteljsko-turističko učilište u Zagrebu bilo je mjesto obilježavanja 10. godišnjice uspješnog djelovanja boćarskog kluba OSI DDZ Željko Klepač – Uriho. Memorijalni turnir 'Željko Klepač', kojim je obilježen veliki jubilej, bio je organiziran u suradnji s Hrvatskim savezom boćanja osoba s invaliditetom (HSBI). Pročitaj više

Svečano otvorenje Memorijala vodio je predsjednik BK OSI DDZ Željko Klepač – Uriho, Željko Jarić-Pavičića, a događaju su tom prigodom nazočile brojne istaknute osobe, uz ostale i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za odgoj, obrazovanje i šport, Milan Čolić, predsjednik HPO-a Ratko Kovačić, predsjednica Društva distrofičara Zagreb, Marica Mirić, te Marinka Bakula Anđelić koja je bila izaslanica zamjenice gradonačelnika, Sandre Švaljek. Ovaj svečani događaj uveličao je i potpredsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora, predsjednik Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom i ravnatelj ustanove URIHO, Josip Držaić, koji je izrazio podršku klub, čestitao mu na dosadašnjim uspjesima i zaželio jednako uspješnu budućnost.
Zagrebački gradonačelnik u mirovanju Milan Bandić otvorio je sportski dio proslave odigravši jednu partiju boćanja sa Željkom Jarićem-Pavičićem.

Na Memorijalu je sudjelovalo sedam klubova s više od 150 sportaša, trenera, sudaca i asistenata. Nakon proglašenja najboljih i podjele medalja koju je vršio dopredsjednik Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom, Želimir Gulan, proslava se preselila u restoran Ugostiteljsko turističkog učilišta, gdje je uslijedila svečana večera i glazbeni program, a za dobru atmosferu pobrinuo se Damir Juren.

Na kraju proslave svi su se sudionici složili kako će se ove proslave dugo sjećati, jer je to bila na najbolji mogući način obljetnica prvih deset godina BK OSI DDZ Željko Klepač – Uriho. Svakako treba spomenuti kako su tijekom večere sjajni domaćini bili ravnatelj ustanove URIHO i osoblje Ugostiteljsko-turističkog učilišta. "Izražavam i zadovoljstvo i ponos što smo ideju o održavanju Memorijalnog turnira Željko Klepač uspješno realizirali. Iako je turnir bio revijalnog karaktera, sportaši su kroz svoj pristup to pretočili u pravo sportsko nadmetanje. Sam događaj ispunio je sva moja očekivanja. Prije svega moram istaknuti doprinos svih nas u klubu, koji su svojim aktivnostima bili neprocjenjiva pomoć u logističkoj i organizacijskoj provedbi turnira. Sve to ne bi bilo moguće bez naših volontera. Veseli me što smo postali prepoznatljiv sportski klub u Zagrebu sa sportskim rezultatima koji nas obilježavaju kroz sve godine rada i djelovanja. Naš rad posljednje tri godine podupire u svakom segmentu ustanova URIHO s ravnateljem Josipom Držaićem i svojim djelatnicima. Bez te pomoći bilo bi teško provesti u djelo sve naše aktivnosti. Uvjeren sam u daljnju uspješnost na sportskom polju i u budućnosti“, rekao je na kraju proslave Željko Jarić-Pavičić, predsjednik BK OSI DDZ Željko Klepač – Uriho,

Ukupan poredak po kategorijama:

BC2 kategorija:
1. Darko Francišković
2. Dora Bašić
3. Ademir Fazli

BC3 kategorija:
1. Marko Arambašić
2. Stjepan Matijašević
3. Danijela Mataija

BC 4 kategorija:
1. Davor Komar
2. Branimir Bagarić
3. Damir Juren

BC5 Kategorija:
BK 'DAN
BKOSI Pulac
BKOSIIŽ ISTRIJANA

Izvor: In portal

Zatvori

Novi zakon: Pravo na psa pomagača imat će i osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju

  9. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Novim zakonom obuhvatit će se i osobe u invalidskim kolicima, one koje boluju od kroničnih bolesti, poput dijabetesa i epilepsije, te djeca s teškoćama u razvoju kojima psi pomažu u rehabilitaciji i terapiji

Do kraja godine Sabor bi trebao donijeti Zakon o korištenju psa pomagača kojim bi se po prvi put osim prava slijepih i slabovidnih osoba, kojima je pas pomagač vjerni pratitelj i prijatelj bez kojega su "sve ulice slijepe", uredila i prava svih osoba s invaliditetom i oboljelih od kroničnih bolesti. Pročitaj više

Ministarstvo socijalne politike i mladih priprema zakonski tekst, a kako bi dobili što bolje i konkretnije prijedloge za 11. ožujka najavljuju okrugli stol na koji su pozvali dvadesetak sudionika - predstavnike Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, nacionalnih udruga za osobe s invaliditetom, Centra za rehabilitaciju "Silver", Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet i Grada Zagreba. Predsjednica Udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet Mira Katalenić podsjeća da je u Hrvatskoj od 1998. na snazi Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča kojim je uređeno pravo slijepe osobe da uz pomoć psa koristi prijevozna sredstava i slobodno pristupa javnim mjestima.

Pravo na psa i drugim skupinama
Novim zakonom obuhvatit će se i druge skupine, kao što su osobe u invalidskim kolicima, one koje boluju od kroničnih bolesti, poput dijabetesa i epilepsije, te djeca s teškoćama u razvoju kojima psi pomažu u rehabilitaciji i terapiji. Još 2010. izradili smo takav zakonski prijedlog i uputili ga tadašnjem ministarstvu jer smo htjeli pomoći osobama s invaliditetom i djeci s poteškoćama u razvoju, ističe Katalenić dodajući kako bi po najavama zakon mogao biti usvojen do kraja godine. Njime bi trebalo urediti čitavu problematiku od prava i obveza korisnika pasa pomagača, preko školovanja pasa od šteneta do odraslog psa, do propisa o radu stručnjaka koji sudjeluju u njihovu odgajanju i pomaganju u rehabilitaciji. U Hrvatskoj se pravo na psa pomagača može ostvariti kroz sustav socijalne skrbi, a mnogim korisnicima to su omogućile udruge putem projekata i donacija. Otkad je počeo raditi Centar za rehabilitaciju "Silver" na zagrebačkoj Dotrščini stvari su se poboljšale, tako da je smanjen broj slijepih osoba koje čekaju na psa vodiča. Godišnje ih sada čeka oko 20 do 30, kaže Katalenić. Centar je u vlasništvu Grada Zagreba i Ministarstva socijalne politike i mladih, a osnovan je prije nekoliko godina. U njemu se školuju psi pomagači i vodiči, te oni određeni za rehabilitacijske i terapijske postupke.

Najčešći pomagači labradori i zlatni retriveri
U takvim poslovima najčešće sudjeluju labradori i zlatni retriveri jer su to iznimno tolerantni i dobro socijalizirani psi, ističe Katalenić. Što se tiče proširenja skupine osoba kojima su psi pomagači potrebni, Katalenić navodi oboljele od kroničnih bolesti kao što je, primjerice, dijabetes. Obučeni pas na vrijeme može prepoznati, odnosno osjetiti dijabetičku komu svog vlasnika i upozoriti ga na terapiju. Isto tako mogu se osposobiti za pomoć oboljelima od epilepsije ili anoreksije, a jako su važni za rehabilitaciju djece s poteškoćama u razvoju. Kao primjer Katalenić ističe slučaj osječke djevojčice koja se otišla liječiti od anoreksije u Portugal, u čemu joj je pomagao njezin pas s kojim je bila jako povezana. Krajem prošle godine otac djevojčice nazvao nas je i zamolio za pomoć kako bi pas mogao zrakoplovom otputovati u Portugal jer su tamošnji liječnici to predložili. Pomogli smo u pribavljanju dozvola za let i, na radost sviju, djevojčica se počela oporavljati i gotovo je izliječena, kaže Katalenić. Puno je životnih situacija u kojima psi odigraju ključnu ulogu u pomaganju oboljelima, istaknula je Katalenić poručivši da se javnost mora više senzibilizirati za prava osoba kojima su psi pomagači potrebni u svakodnevnom životu.

Preuzeto: In portal, Izvor: Hina, Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Zatvori

Margareta Matijević: Imam četiri diplome, a živim od kopanja po smeću

  7. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

– Hoćete li ih kupiti? Može sve zajedno ili jednu po jednu. Prodajem ih – sa smiješkom, kojim prikriva gorčinu, govori nam, grleći svoje četiri diplome, 39-godišnja Margareta Matijević. – O, bože, postat ću čovjek-slučaj – mrmlja si potom u bradu. Rukom pokušava obuzdati tamnu kovrčavu kosu, zavirujući u kontejnere kod zagrebačke "Kockice".

Za mene posla nema
– Nema ništa, baš ništa. Od jutros sam našla samo ovu jednu plastičnu bočicu i to nešto malo papira. Ah, da, i neke sandale – dodaje pokazujući košaru na svojoj trokolici. – To je ponijeva trokolica. Imam je deset godina. Na nju mogu natovariti ono što nađem, dobro me služi – kaže. Margareta Matijević rođena je u lipnju 1975. godine u Banjaluci, a taj su grad ona i njezina obitelj napustili 1993. godine. Pročitaj više

– Morala sam otići jer mi je, doslovce, život bio ugrožen. Uvijek sam govorila hrvatski, a to je tih godina tamo bilo opasno. Od 1994. godine, eto, silom prilika, živim u Zagrebu. Ovdje sam upisala najprije teologiju na Katoličko-bogoslovnom fakultetu, a zatim povijest na Hrvatskim studijima. Diplomirala sam na oba fakulteta, bila sam dobra studentica, a zato sam dobila i Rektorovu nagradu. Zaposlila sam se u Hrvatskom institutu za povijest. Tamo sam došla kao prva violina, a doveli su me do toga da nisam opravdala očekivanja. Radila sam ondje gotovo 12 godina, u međuvremenu sam magistrirala i doktorirala i stekla zvanje znanstvenog suradnika. A onda mi je 7. siječnja 2014. istekao ugovor o radu na određeno vrijeme i od tada za mene posla nema. Nisu bili fer prema meni i to me malo žulja – govori dok joj se svijetle oči pune suzama.

Presudna rodbina i veze
– Ma dobro sam, dobro se sa svim tim nosim, ali ponekad mi bude teško... O, bože, stvarno ću postati čovjek-slučaj – kaže tiho spremajući svoje diplome u ruksak. U Institutu za povijest bavila se crkvenom poviješću 19. i 20 stoljeća i samouvjereno tvrdi: – Bila sam najkompetentnija za taj posao. No, na razvoj karijere znanstvenog novaka presudan utjecaj ima šef, a ona se, kaže, sa svojim i nije usrećila. Umjesto da je potiče i da joj pomaže, preskakao ju je kad je trebalo ići na seminare, usavršavanja, a kad bi i išla, za nju nije bilo dnevnica.

– Presudna je ta umreženost, rodbinske i prijateljske veze su ključ svega. Nisam imala uvjete za rad, u arhiv u Beograd, gdje je za moj rad iznimno važna građa, išla sam samo jedanput, i to malo prije nego što je moj šef otišao u mirovinu... Da sam imala boljeg šefa i bolje uvjete, mogla sam biti prva violina, jer sam tamo došla kao najbolji student... To me boli. Taj posao volim i to me žulja, jako – kroz suze će, a na pitanje od čega živi, pomalo nevoljko priznaje: – Od minusa na računu i toga što skupim. Prvo sam počela prodavati svoje stvari koje su mi se činile kao višak, torbu, cipele, odjeću.... Znate, svaka žena u ormaru ima dosta toga što ne koristi. Tako je bilo i kod mene, a onda sam počela prekopavati po kontejnerima. Nedavno sam našla ploču za pikado. Prodala sam je odmah za 30 kuna. Dobro se prodaju cipele, odjeća, ma bilo što. Nedavno sam našla hrpu knjiga – prepričava Margareta.

Tako, zimskih mjeseci, kad su dani kraći zaradi oko 800 kuna, ljeti nešto malo više. – Razmišljam o tome da se prekvalificiram za pedikerku, treba mi neki sjedeći posao jer stajati mogu najviše sat vremena – objašnjava, dodajući da je zbog problema s kukovima i nogama pet godina provela po bolnicama. – Imam dvoznamenkastu brojku dijagnoza i 70 posto tjelesnog oštećenja, ali ne dam se. Radim što stignem. Samo, crkvenu povijest baš volim... – ponavlja. – Radit ću bilo što, oholost mi nije problem – dodaje. U proteklih godinu dana poslala je dvadesetak molbi u škole, samo joj je jedna odgovorila, da je za njih prekvalificirana. Odbijenicu je dobila i s Filozofskog fakulteta u Zadru, jer imaju svoje znanstvenike, a iz Hrvatskog instituta za povijest, gdje se otvara novo radno mjesto, poručili su joj da nije za nju. Margareta se nada i čeka.

Izvor: Večernji.hr, Foto: Boris Šćitar/Večernji list

 

Zatvori

Natječaj: Krapinsko-zagorska županija zapošljava pet osoba s invaliditetom

  2. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Za posao vježbenika, uz četverogodišnju srednju školu, potrebno je i poznavanje osnova informatike te osnovno korištenje računala u Windows okruženju

Krapinsko-Zgorska županija raspisala je natječaj za zapošljavanjem pet osoba s invaliditetom za radno mjesto vježbenik/ica. Potrebna znanja: srednja stručna sprema upravne struke te engleski jezik. Razina obrazovanja je srednja škola od četiri godine. Potrebno je i poznavanje osnova informatike i osnovno korištenje računala u Windows okruženju. Naknada za prijevoz na radno mjesto isplaćuje se djelomično. Posao je na određeno vrijeme, mjesto rada je Zabok, Zlatar, Donja Stubica, Klanjec, Pregrada. Radi se puno radno vrijeme u prijepodnevnoj smjeni, uz prijavu obvezno dostaviti životopis i dokaz o stečenoj stručnoj spremi..
Natječaj vrijedi do 9. ožujka 2015., pismene zamolbe slati na KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Krapina, Magistratska 1 ili e-mail porukom na stjepan.brucic@kzz.hr. Pročitaj više

Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna je granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje. Površinom je jedna od manjih županija ali ima veće demografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 122 stanovnika po kilometru četvornom iznad republičkog prosjeka koji iznosi 84, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Veliko prometno značenje Županiji daje međunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele Županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi.

In portal

Zatvori

Tiflološki muzej: Izložba Vlade Marteka koja slijepim i slabovidnim otvara novu dimenziju umjetnosti

  2. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Ovom izložbom Tiflološki muzej želi osobe oštećena vida upoznati s umjetnošću Vlade Marteka, a u prilagodbi su korištene dostupne i slijepim osobama prihvatljive tehnike poput Brailleova pisma, verbalnih opisa, filmskih naracija i reljefnih otisaka

Izložbom "Čitajte gledanje – avangarda za sve“ Vlade Marteka od 5. do 26. ožujka, Tiflološki muzej je avangardnu umjetnost prilagodio populaciji osoba čija je percepcija zakinuta za neke dimenzije doživljavanja svijeta, pa i umjetnosti.Izložba je, sredstvima Ministarstva kulture, realizirana u suradnji Tiflološkog muzeja i Instituta za istraživanje avangarde, a izloženi radovi su iz Kolekcije Marinko Sudac. Pročitaj više

Na prvi pogled umjetnički posao Vlade Marteka posve je jednostavan, čak bi se moglo reći i da je svima razumljiv. Taj predpjesnik obraća se širokom auditoriju u javnim prostorima i na ulici. U svojim "pjesmama" koristi tek puki alat za stvaranje - obično abecedu, olovku ili flomaster, zrcalo, formu soneta itd. Iza njegovih djela krije se provokativni umjetnik, kartograf, te ulični performer. Njegov umjetnički izričaj, na prvi pogled, više bi pristajao zaigranom djetetu nego odrasloj osobi, autoru zavidne umjetničke karijere.

Martek je nepopravljivi optimist i romantik, a za sebe tvrdi da je anarhist. Na dokumentarnim videosnimkama njegovih umjetničkih performansa on "mora prvo pokupiti smeće iz ulice da bi napravio pjesmu", a na drugoj se fizički obračunava s kolegom na ulici, kada prisiljavaju jedan drugoga metaforičnim riječima, Priznaj da si umjetnik, kao da je biti umjetnikom istodobno nešto pogrdno, ozbiljna ljudska mana, pjesnikovo prokletstvo i slično.
Martek nas upozorava da ČITAMO ono što nam politika ne obznanjuje, da bismo spoznali pravo stanje stvari, u bilo kojem trenutku povijesti i njegova djelovanja. Avangardisti upravo to rade – ukazuju na socijalnu nepravdu, raskrinkavaju sisteme, preziru komformizam i komercijalizaciju. Umjetnici su, žive skromno, ne boje se vlasti, u mladosti anarhisti, vječni buntovnici s razlogom.

Samo onaj tko želi može između redaka pročitati što znači Martekova demistifikacija, on ne želi biti pjesnik nego predpjesnik, ne želi biti rob umjetnosti, ne želi ljudima neposredno govoriti stvari koje bi ih mogle zaboljeti, nego posredno, kroz umjetnost. Martek smatra odličnim što ljudi, osobito mladi, imaju prilike vidjeti suvremenu umjetnost, tu “otkvačenost”. Neki od njih će poslije razmišljati i zbog toga krenuti boljim putem, osjetiti se sigurnijima, slijediti svoju ludost, neki svoj unutarnji glas. To smatra divnim, tu pedagogiju i didaktiku same umjetnosti. Ta umjetnost se ne izlaže da bi došla publika i gledala je nego da djeluje na mlade ljude u smislu poziva na slobodu mišljenja i izražavanja.

Ovom izložbom Tiflološki muzej želi osobe oštećena vida upoznati s umjetnošću Vlade Marteka te im približiti svijet suvremene umjetnosti. U prilagodbi su korištene dostupne i slijepim osobama prihvatljive tehnike poput Brailleova pisma, verbalnih opisa, filmskih naracija i reljefnih otisaka.

Izvor: In portal

Zatvori

'Crno-bijeli svijet' prilagođen za osobe oštećena sluha i vida!

  2. 3. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Hrvatska radiotelevizija prilagodila je seriju Crno-bijeli svijet osobama oštećena sluha i vida.

Serija večeras kreće s emitiranjemu, a prikazivat će se od ponedjeljka do četvrtka u 20 sati na Prvom programu HTV-a.

Slijepe i slabovidne osobe seriju će moći pratiti na Drugom programu Hrvatskog radija. Naime, istovremeno s televizijskim emitiranjem serije, na HRA2 emitirat će se i naracija/audiodeskripcija za slijepe i slabovidne osobe. Pročitaj više

Riječ je o dodatnim verbalnim opisima scena koji se emitiraju u vrijeme zvučnih pauza (tišina), kao pomoć u razumijevanju i ostvarivanju što potpunijeg dojma emisije za osobe oštećena vida.

Osobe oštećena sluha seriju će moći pratiti uz titlove na txt stranici 888, na način na koji i inače prate HRT-ove sadržaje uz ovu stranicu. Ondje je aktivna prilagođena tekstualna forma koja prati sadržaj programa/emisije kao pomoć u razumijevanju i ostvarivanju što potpunijeg dojma za osobe oštećena sluha.

Također, gledatelji koji HRT-ove programe prate putem zemaljskih odašiljača (ne putem kabelskih i IPTV operatera – Max-TV, B-Net…) na svojim će prijamnicima moći aktivirati tzv. DVB titlove.

DVB titlovi se uključuju/isključuju pritiskom tipke na daljinskom upravljaču TV prijamnika koja nosi oznaku SUBTITLE ili STTL, ali može imati i druge oznake, ovisno o proizvođaču.

Pozivamo naše korisnike oštećena sluha i vida da u ponedjeljak 2. ožujka u 20 sati gledaju i slušaju Crno-bijeli svijet na Prvom programu HTV-a i Drugom programu Hrvatskog radija te nam jave svoje primjedbe, dojmove i sugestije na mail tvzasve@hrt.hr!

Preuzeto: HRT

Zatvori

Dino Sokolović: Naš najbolji skijaš s invaliditetom spreman za velike rezultate u Kanadi

  27. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Dino je ove godine osvojio je srebro u slalomu te drugo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa sjedećih skijaša na završnici u St. Moritzu, što je najveći uspjeh u povijesti hrvatskog skijanja osoba s invaliditetom

Nakon Zimskih paraolimpijskih igara u ruskom Sočiju 2014. godine, slijedi novo veliko natjecanje za skijaše s invaliditetom. U kanadskoj Panorami od 28. veljače do 10. ožujka održat će se Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju za osobe s invaliditetom. Hrvatska je u Sočiju imala dva predstavnika - Dinu Sokolovića i Damira Mizdraka – a naš najbolji skijaš s invaliditetom u konkurenciji sjedećih skijaša osvojio je 12. mjesto u veleslalomu. Pročitaj više

Naš drugi predstavnik Damir Mizdrak je u slalomu, u konkurenciji slijepih i slabovidnih, s vodičem Lukom Debeljakom ostvario 11. vrijeme utrke što je trenutačno najbolji hrvatski plasman u povijesti Zimskih paraolimpijskih igara.

Prije održavanja Svjetskog prvenstva u Kanadi Sokolović je ostvario niz dobrih rezultata u Svjetskom kupu. Na utrkama u švicarskom St. Moritzu bio je prvi i četvrti u slalomu, te peti i šesti u veleslalomu. Ostvarenim vremenima osvojio je drugo mjesto u slalomu te drugo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa sjedećih skijaša na završnici u St. Moritzu. Bio je to najveći uspjeh u povijesti hrvatskog skijanja osoba s invaliditetom.

Prema prikazanim vožnjama u proteklih nekoliko mjeseci, s opravdanjem od Dina Sokolovića možemo očekivati radosne vijesti s natjecanja u Kanadi. Finalne pripreme za skijaško prvenstvo u punom su zamahu već nekoliko dana, Dino ne pokazuje znake umora, kao da i nema napornu sezonu iza sebe. Spomenimo da će se na Svjetskom prvenstvu u Kanadi natjecati oko 130 sportaša iz 30 zemalja svijeta.

Izvor: In portal, Foto: Nina Đurđević/PIXSELL

Zatvori

Volonterski Oskar: I nagrada ide... Slavku Navratilu, dobrom duhu Udruge gluhoslijepih osoba 'Dodir'

  26. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Iznenađen sam, nisam to očekivao. Nastavit ću volontirati i dalje. To mi je važno zbog gluhoslijepih osoba kojima pomažem. Nadam se da će ih to dodatno potaknuti da izađu iz izolacije", rekao je Slavko nakon primanja nagrade

Volonterskog Oskara za 2014. dobio je Slavko Navratil, dugogodišnji volonter Udruge gluhoslijepih osoba "Dodir", a u najuži izbor ušli su i volonterka udruge Don Kihot Maja Vuga i mladi volonter udruge Krijesnica Marin Čujić.
Troje finalista izabralo je stručno povjerenstvo, između 22 prijavljenih kandidata na natječaju što ga je raspisao Volonterski centar Zagreb (VCZ), da bi potom o finalnom dobitniku odlučili građani i drugi volonteri svojim glasovima podrške. Pročitaj više

"Iznenađen sam, nisam to očekivao. Nastavit ću volontirati i dalje. To mi je važno zbog gluhoslijepih osoba kojima pomažem. Nadam se da će ih to dodatno potaknuti da izađu iz izolacije", rekao je na svečanosti dodjele Volonterskog Oskara u Staroj gradskoj vijećnici 75-godišnji Slavko Navratil. On 18 godina u udruzi "Dodir" radi sve što je potrebno i pomaže gluhoslijepima u komunikaciji i kretanju, premda je i sam osoba koja ne čuje. "Slavko je istinski volonter. On je naš domar, vozač, kuhar na pikniku, prevoditelj, intervenor odnosno prati gluhoslijepu osobu na mjesta kamo želi ići i usput joj opisuje što sve vidi uokolo. Pomaže nam u svemu, a nekima je bio i kum na vjenčanju", rekla je Sanja Tarczay, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. U Savezu za Slavka imaju samo riječi hvale jer se, kažu, uspjeva suprostaviti društvenim predrasudama, a u nemogućim situacijama ostati staložen i pouzdan, pravi džentlmen.

Pravi Oskarovci: Maja Vuga (Don Kihot), Slavko Nvavratil (Dodir) i Marin Čujić (Krijesnica)
"Volim kreativne radionice i izlete. Blizinu prirode. Želim to približiti gluhoslijepima. Na zajedničkim izletima skupljamo grančice, češere, sve zanimljivo što nađemo. Potom u radionicama radimo ukrase za Božić, Uskrs i za svaku drugu prigodu. Ono što je najvažnije je pružiti nekome mogućnost odabira. Volontiranje s gluhoslijepima me u potpunosti ispunjava", dodao je Slavko Navratil.

Među dvoje finalista ušla je Maja Vuga, 22-godišnja studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i volonterka u Udruzi za terapijsko jahanje Don Kihot, gdje uspješno povezuje svoje dvije ljubavi - rad s djecom i rad sa životinjama. Tijekom 2014. imala je 756 volonterskih sati. Dežura svaki dan i pomaže sedmero korisnika u terapiji, te vodi brigu oko svih pet konja, kao i oko imanja koje zahtijeva neprestane građevinske intervencije, pa se dobro snalazi i s motornom pilom.

Mladi finalist Marin Čujić volonter je udruge Krijesnica od 2013. godine, otkako su se ondje počele okupljati Mlade Krijesnice - osobe koje su u djetinjstvu liječene od maligne bolesti. Kako se Marin i sam izborio s malignom bolešću, uključio se u Mlade Krijesnice, ne samo kao korisnik, nego i kao volonter. Svoju predanost pokazao je ponovo ove godine kada se nakon operacije i izlaska iz bolnice prvo zaputio do Krijesnica kako bi provjerio kakva im je pomoć potrebna. "Roditeljima oboljele djece je izuzetno teško funkcionirati u situaciji kad bi trebali biti najsabraniji. Njima prenosim svoja iskustva i savjetujem ih, dajem im podršku", rekao je Marin Čujić angažiran u provođenju projekta 'Malo svjetlo nade', tijekom kojeg je posjećivao škole djece i mladih koji su izliječeni i educirao ih o pristupu izliječenima i podršci koju mogu pružiti svojoj prijateljici ili prijatelju.

Volonterski centar Zagreb dodjeljuje Volonterskog Oskara u suradnji s Gradom Zagrebom, odnosno Uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, kako bi istaknuli poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Zagrebu, rekla je izvršna direktorica VCZ-a Jela Prgić Znika.
Zahvalu volonterima uputila je i pročelnica nadležnog ureda Višnja Fortuna, a nazočne je pozdravio predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor. "To je već šesta dodjela Volonterskog Oskara", podsjetio je i dodao da u Zagrebu ima 12.000 evidentiranih volontera, među kojima prevladavaju žene, dok je muškaraca samo 18 posto pa ih je pozvao da se aktivnije priključe volonterstvu. "Danas mnogi ljudi nemaju vremena ni za sebe niti svoje obitelji. Zato su svi oni koji izdvajaju vrijeme za one koje ne poznaju - dobitnici Oskara. Svakome treba zahvaliti, a danas su izabrani najbolji od najboljih", dodao je Kosor. Prigodnu svečanost uveličao je djevojački zbor IX gimnazije, dok se za "Oskarovsku atmosferu" u Staroj gradskoj vijećnici pobrinuo voditelj na HRT-u Frano Ridjan.

Preuzeto: In portal, Izvor: Hina, Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Zatvori

Intervju, dr. sc. Tatjana Tarandek: Što sve Centar Dubrava nudi u školskom programu za djecu i mlade s invaliditetom

  25. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Stvarnost je da djeca plaču pri dolasku u Centar iz svojih domova, no završetkom školovanja plaču zajedno s nama kada odlaze. Pokušavamo da se dobro osjećaju i da su zadovoljni", kaže uz ostalo ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava

Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava jedina je ustanovi u Hrvatskoj za školovanje i rehabilitaciju mladih s motoričkim poremećajem i kroničnim bolestima gdje se u primjerenim uvjetima mogu osposobiti za zanimanja po redovitim, prilagođenim i posebnim programima. Također provode program samozbrinjavanja za adolescente koji ne mogu nastaviti obrazovanje za zanimanje te program radno-okupacijskih aktivnosti za odrasle osobe s višestrukim teškoćama. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava osnovan je 1966. godine, a o novim projektima i planovima za budućnost ravnateljicom Centra dr. sc. Tatjanom Tarandek. Pročitaj više

Imate li viziju razvoja i opstanka Centara za odgoj i obrazovanje Dubrava?
- Puno radimo na promociji Centra Dubrava i nastavit ćemo tako i dalje. Prošle školske godine bili smo prvi puta domaćini vrlo uspješne Državne smotre radova učenika sa teškoćama u razvoju u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pod pokroviteljstvom pravobraniteljice za sobe s invaliditetom Anke Slonjšak, Ministarstva socijalne politike i mladih te Grada Zagreba. Ove godine u travnju organiziramo četrnaesti INKAZ koji promovira mogućnosti kulturno umjetničkog stvaralaštva osoba s invaliditetom. Surađujemo sa redovnim osnovnim i srednjim školama, a sudjelujemo i na manifestaciji "Dojdi osmaš" da privučemo što veći broj učenike završnih razreda koji imaju motoričke poremećaje ili kroničnu bolest. Istaknula bi suradnju sa udrugom Civitas s kojom ove školske godine 2014./2015. provodimo projekt Medijska pismenost- nezaobilazni čimbenik društvene integracije potporom MZOS, a prošle školske godine projekt "Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja" u koje je sudjelovao i prof. dr. sc. Ivan Đikić.

Obzirom na integraciju djece i mladih s invaliditetom u redovan sustav školovanja, postoji li manji interes za školovanje u Centru?
- Iako se radi na integraciji, zadnjih godina imamo isti broj učenika. Trenutno je oko pedesetero djece na smještaju. Stvarnost je da djeca plaču pri dolasku u Centar iz svojih domova, no završetkom školovanja plaču zajedno s nama kada odlaze. Pokušavamo da se dobro osjećaju i da su zadovoljni. Dobre strane obrazovanja u našem Centru su što naši učenici pod jednim krovom imaju organizirane rehabilitacijske sadržaje tj. odgojni rad s rehabilitacijskim edukatorima, pomoć u učenju, fizioterapiju, radnu terapiju, rad s logopedima, socijalnim radnicima i psiholozima. Široki dijapazon usluga koje pružamo kao i medicinsku njegu, pratnju, nošenje te veliki broj slobodnih aktivnosti. Što se tiče savladavanja školskog programa djeca imaju individualizirani pristup s obzirom na njihove potrebe.

Koje su novine, kako za učenike tako i za javnost, kojima potičete socijalizaciju i vidljivosti djece polaznika Centra?
- Radimo na organizaciji volonterstva u Centru, imamo dobru suradnju sa tvrtkom Končar, kao i Američkim koledžom te sa XV. gimnazijom. Njihovi učenici dolaze u Centar i podučavaju matematiku, engleski i njemački jezik. Radimo na proširenju usluga u zajednici, konkretno formirat ćemo mobilne timove. Naši edukacijski rehabilitatori pomažući profesorima i nastavnicima u redovnim školama dajući potporu integraciji u redovni školski sustav. Radimo na unapređivanju potpomognute komunikacije i na organizaciji savjetovanja gdje će naši stručnjaci edukacijski rehabilitatori, fizioterapeutu, radni terapeuti psiholozi i socijalni radnici pružati sustavnu pomoć obiteljima zbog prevladavanja poteškoća u vezi sa invaliditetom.

Činjenica je da se djeci nude i zanimanja koja su nezapošljiva, primjerice pomoćni pletač ili pomoćni obućar. Planirate li izmjene kako djeca ne bi ostajala na zavodu za zapošljavanje?
- Prošle školske godine počeli smo raditi na izmijeni školskih programa. Već smo poduzeli neke radnje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, te čekamo njihov odgovor. Pokušat ćemo dobiti zeleno svjetlo za školske programe web dizajnera i komercijalistu, a razmišljamo i o promijeni pomoćnih programa svjesni da imamo sve manji broj učenika koji su zainteresirani, kao i da su to zanimanja s kojima ostaju na zavodu za zapošljavanje. Mislim da je važno raditi na preduvjetima zapošljavanja na otvorenom tržištu rada ulaganjem upravo u obrazovanje osoba s invaliditetom za zanimanja koja su konkurentna i zapošljiva na tržištu rada. Tako bi se preveniralo i siromaštvo te omogućilo ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u životu zajednice.

Koji je broj djece koja nastavlja visoko obrazovanje i imate li suradnju sa HZZ?
- Broj ovisi o generaciji. Prošle školske godine šestoro učenika nastavilo je visoko obrazovanje, a ove godine prijavilo se deset učenika za polaganje državne mature. Najčešće je to Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Katoličko-bogoslovni fakultet, Filozofski fakultet, Pravni i Ekonomski fakultet. Imamo dobru suradnju s kolegicom Petir iz HZZ-a koja nam svake godine dolazi u Centar te roditeljima i učenicima daje osnovne informacije, a uvijek je se može i kontaktirati.

Imate li saznanja kako se djeca snalaze nakon što se iz Dubrave vrate u svoju sredinu?
- Mi potičemo naše bivše učenike da se uključe u rad udruge prema svojim sklonostima i invaliditetu, no situacija izvan Zagreba i u manjim mjestima je često loša. Brojne arhitektonske barijere, kao i mala sredina, uzrok su da naši učenici često ostaju vezani za kuću. Problem je i nedostatak prijevoza te je situacija doista loša.

Koliko je integracija dobra i uspješna nakon školovanja u Centru Dubrava?
- Mislim da svakome treba omogućiti ako se želi integrirati u redovan sustav. Prirodno je da roditelj želi probati ono što misli da je najbolje za dijete, međutim događa se da pojedina djeca nisu uspješna u redovnom školskom sustavu. Trenutno imamo nekoliko zahtjeva roditelja za premještaj iz redovnog sustava kod nas. Novim Zakonom o odgoju i obrazovanju, koji je stupio na snagu od 1. siječnja 2015., ne možemo udovoljiti djeci i roditeljima. Naime, novi zakon predviđa premještaje u druge školske programe do početka polugodišta što postaje problem. Razlog leži u neprihvaćanju i teškoćama u svladavanju školskog gradiva. Mislim da treba raditi na edukaciji nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika u redovnom programu. Nisu dovoljno educirani, a isto tako postavlja se pitanje arhitektonskih barijera npr. sanitarnog čvora, kao i organizacija nastave u prizemlju obzirom da škole najčešće nemaju lift.

Koji su vam planovi prioritet i kako ih namjeravate realizirati?
- Plan nam je oformiti sobu za senzoriku, što bi bilo vrlo korisno. Problem predstavlja nedostatak kombija za prijevoz učenika. Dobili smo jedno vozilo 2014. za prijevoz učenika, no ostala vozila su stara i dotrajala. Jedno nije ni prilagođeno za prijevoz djece u invalidskim kolicima. Planiramo to riješiti humanitarnim koncertima, donacijama.

Pozivamo sve zainteresirane pravne i fizičke osobe spremne pomoći u realizaciji opremanja senzorne sobe, kao i kupnji prilagođenog vozila za djecu u invalidskim kolicima da kontaktiraju Centar. Više informacija na stranici www.centar-dubrava-zg.skole.hr.

Izvor: In portal

Zatvori

Košarka u kolicima: Paraolimpijci pokazali koje sve vještine iziskuje postizanje koša iz kolica

  24. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Doista, čovjek se naježi, jer ovo što su dečki pokazali u kolicima protiv profesionalnih košarkaša i tako lagano davali koševe dokaz je da se sve može kad postoji želja i volja", komentirao je izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije Jasmin Repeša

Hrvatski košarkaški savez i Hrvatski paraolimpijski odbor, u riječkoj sportskoj dvorani Zamet, organizirali su revijalnu utakmicu u košarci u kolicima između ekipa Sjevera (naši reprezentativci u kolicima) i Juga (naši reprezentativci u "regularnoj" košarci koji su se okušali u igri u invalidskim kolicima). Pročitaj više

Za ekipu košarkaša u kolicima nastupili su Dora Magdić, Dino Kolega, Josip Maras, Albert Jurković i Matija Tenšić koji su zaista ostavili dubok dojam na košarkaše izbornika Jasmina Repeše. Nakon odigranog susreta, naime, na vlastitoj su koži osjetili koliko je zahtjevnije igrati paraolimpijsku košarku, a ujedno su se upoznali i s mogućnostima kolega u kolicima.

"Teško se bilo kretati u kolicima, za nas skoro nemoguće, pa nismo ni imali nekih šansi protiv naših paraolimpijaca. Pogoditi obruč iz kolica, tu smo se i mogli nekako snaći, ali bez kretanja to je doista bilo nemoguće. Ovo je hvale vrijedna promocija košarke u kolicima, u kojoj imamo selekciju koja se trudi i bori da naš sport zaživi u okviru njihovih mogućnosti“, rekao je reprezentativac Roko Leni Ukić.

Hrvatski izbornik i trener Cedevite Jasmin Repeša, u potpunosti daje podršku za ovakvu popularizaciju košarke u kolicima, jer je u inozemstvu ova vrsta predstavljanja sasvim uobičajena.

"Doista, čovjek se naježi, jer ovo što su dečki pokazali u kolicima protiv profesionalnih košarkaša i tako lagano davali koševe dokaz je da se sve može kad postoji želja i volja. Pokazali su što sve ljudi mogu i kad se nalaze u najtežim situacijama“, komentirao je Repeša.

"Bilo je veliko zadovoljstvo igrati protiv hrvatskih reprezentativaca. Iako su oni prvi put igrali u kolicima dobro su se snašli, pa su čak pogodili i jednu tricu. Ovo događanje u Rijeci zasigurno će promovirati našu košarku u kolicima i pozvati osobe s invaliditetom da se uključe u ovaj sport“, rekao je član Košarkaškog kluba invalida Zagreb Dino Kolega.

Košarkaš u kolicima iz Varaždina Albert Jurković zahvalio se organizatorima All Star susreta te upozorio kako košarka u kolicima, nažalost, nije prisutna u medijima koliko zaslužuje.

Košarka u kolicima, da podsjetimo, pokrenuta je prije dvadesetak godina u Centru za rehabilitaciju u Božidarevićevoj, a nešto kasnije osnovan je Hrvatski savez košarke u kolicima sa sedam klubova koji se natječu u hrvatskoj te u regionalnoj ligi sa Slovencima, Austrijancima, Talijanima i košarkašima iz Bosne i Hercegovine.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Zatvori

KK "Flumen sancti Viti" - Hrvatska uživo, HRT 1

  23. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Vesele priče poput ove o košarkaškom klubu iz Rijeke, „Flumen sancti Viti“ jer znače više mogućnosti i širi izbor sportova za osobe s invaliditetom svih kategorija.
I što je najbolje, nisu važni rezultati nego igra i druženje…

ZagrebDox: Eva Kraljević snimila snažan i emotivan film o sestri s Downovim sindromom

  21. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Tijekom devet godina snimanja Eva je kamerom zabilježila Mijine snove, želje, ideje o životu, ljubavi i stvari koje je usrećuju

Dokumentarnoi film o Miji, djevojci s Downim sindromom, koji je snimila njena sestra Eva, bit će prikazan na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox. Pročitaj više

Brutalno iskren, pokazuje i sve teške trenutke kroz koje prolazi jedna obitelj, ali i humor i radost. Mijina mašta, humor i sposobnost da pronađe veselje u malim stvarima uče nas kako živjeti sa zahvalnošću. Tijekom devet godina snimanja Eva je kamerom zabilježila Mijine snove, želje, ideje o životu, ljubavi i stvari koje je usrećuju. Eva je godinama htjela snimiti film o Miji: preispitivala je njihov odnos i sram zbog nje, zbog onoga što nije mogla prihvatiti, zbog sebe i obitelji. Na tome putu frustracija je nestala - ostala je samo Mia, njezina energija, životna radost i njihova ljubav.

Eva Kraljević rođena je 1981. u Zagrebu. Diplomirala je filmsko snimanje na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, a radi kao snimateljka i fotografkinja. Kao snimateljka radila je na desetak kratkih, deset srednjometražnih i dugometražnih dokumentaraca, TV drama i reportaža, namjenskih filmova i muzičkih spotova. Godine 2009. osvojila je nagradu za kameru na bienalnom filmskom festivalu FRKA (ADU) s filmom “Danijel” (2007).

Na istom je festivalu dvije godine ranije osvojila istu nagradu za film “You are so stupid, stupid”. ”Lijepo mi je s tobom, znaš”, njezin je redateljski prvijenac.
Zatvori

Natječaj: Tvrtka Adscanner traži tri osobe s invaliditetom za poslove obrade podataka

  21. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Tvrtka Adscanner d.o.o. iz Zagreba zaposlila bi tri osobe s invaliditetom. Potrebni su im suradnici za obradu podataka, a koji su završili četverogodišnju srednju školu.

Za poslove obrade podataka potrebno je poznavanje njemačkog i engleskog jezika u govoru i pismu (razina B2).Posao je na neodređeno, a radi se puno radno vrijeme. Nije potrebno radno iskustvo. Mjesto rada je Grad Zagreb, bez naknade za prijevoz. Natječaj vrijedi do 27. veljače 2015. Zamolbe slati na e-mail adresu: posao@adscanner.tv

Izvor: In portal

Natječaj: Gradska knjižnica u Križevcima, jedna od najstarijih u Hrvatskoj, zapošljava četiri osobe s invaliditetom

  20. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Tražena razina obrazovanja je završena osnovna škola, odnosno srednja trogodišnja ili četverogodišnja. Mogućnost zapošljavanja po programu Javnih radova - Radom za zajednicu i sebe

Gradska knjižnica Franjo Marković iz Križevaca javna je i neprofitna ustanova u kulturi, u gradu s 22.324 stanovnika, a ujedno je i središnja knjižnica za šire područje s općinama Sveti Ivan Žabno, Sv. Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik, s ukupno 36.524 stanovnika. Svrstava se u III. tip narodnih knjižnica. Najstarija je narodna knjižnica u županiji (četvrta po starosti u Hrvatskoj) i najstarija kulturna ustanova u gradu. Pročitaj više

Knjižnica kontinuirano djeluje od 1838. godine, a od kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća nosi ime istaknutog hrvatskog književnika i filozofa, rođenog Križevčanina Franje Markovića.

Knjižnica bi zaposlila četiri osobe s invaliditetom, natječaj je raspisan za radno mjesto radnik/radnica na reviziji knjižnične građe i izlučivanju starijih i oštećenih knjiga. Tražena razina obrazovanja je završena osnovna škola, odnosno srednja trogodišnja ili četverogodišnja. Mogućnost zapošljavanja po programu Javnih radova - Radom za zajednicu i sebe. Posao je na neodređeno, a radi se puno radno vrijeme, u jutarnjoj smjeni, nije potrebno radno iskustvo. Mjesto rada je Grad Križevci, a naknada za prijevoz isplaćuje se djelomično.

Natječaj vrijedi do 26. veljače 2015., pismene zamolbe slati na adresu A. G. Matoša 4, Križevci.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Zagreb: Centar za profesionalnu rehabilitaciju osobama s invaliditetom nudi lakši put do svijeta rada

  20. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Osnivanjem takvih centara osiguravamo da i osobe s invaliditetom ostvare svoje Ustavno pravo na rad i doprinosimo zapošljivosti te posebno ranjive skupine", istaknula je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek

Grad Zagreb i Republika Hrvatska, s udjelima 60 prema 40 posto, osnovali su Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, koji će osobama s invaliditetom omogućiti lakši ulazak u svijet rada i zadržavanje radnih mjesta. Pročitaj više

Ugovor o osnivanju prvog takvog centra u državi potpisali su u četvrtak zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Švaljek je istaknula da su za Centar predvidjeli prostor u Ilici 29, veličine 180 četvornih metara. Za početak rada država je za ovu godinu osigurala milijun kuna, a Zagreb tri milijuna kuna.

Osnivanjem takvih centara osiguravamo da i osobe s invaliditetom ostvare svoje Ustavno pravo na rad i doprinosimo zapošljivosti te posebno ranjive skupine, istaknula je Švaljek.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna najavila je da bi Centar trebao početi raditi do ljeta, a osim Zagreba pokrivat će i okolni "prsten".

Mrsić je ocijenio da će u prvih šest mjeseci kroz Centar proći barem tisuću ljudi, te najavio "novu eru" za sve koji se nađu u poziciji da zbog bolesti ili prirode posla moraju mijenjati radno mjesto i zbog toga proći dodatnu rehabilitaciju.

Dosad se to rješavalo tako da bi ljudi završili na Zavodu za zapošljavanje kao višak ili kroz invalidske mirovine, koje su izuzetno male, napomenuo je.

Mrsić kaže da je lani zaposleno najviše osoba s invaliditetom, a taj trend vidi se i ove godine, od kada se provodi novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Novi zakon propisao je da svi poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika, a takvih je u Hrvatskoj trenutno 7.900, moraju zaposliti barem jednu osobu s invaliditetom, odnosno tri posto na ukupan broj zaposlenih. To znači da bi u Hrvatskoj trebalo biti 26.000 radnih mjesta za osobe s invaliditetom.

"Bilo je puno povika da nećemo uspjeti jer nema dovoljno osoba s invaliditetom koje mogu raditi na tim radnim mjestima, ali prema zadnjim podacima u Očevidniku koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje upisano je preko 11.000 osoba s invaliditetom koje su zaposlene u tvrtkama koje imaju obvezu kvotnog zapošljavanja, a za još 3.000 do 4.000 u tijeku su provjere", istaknuo je Mrsić.

Preuzeto: In Portal/Hina
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Zatvori

Ministarstvo Milanke Opačić: Podrška osobama s intelektualnim i mentalnim teškoćama da se uključe u zajednicu

  18. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Život u zajednici nije privilegij nego odgovornost društva prema osobama s invaliditetom

"Podržimo prava ljudi s intelektualnim i mentalnim teškoćama na život u zajednici" glavni je spot medijske kampanje kojom Ministarstvo socijalne politike i mladih nastavlja trogodišnji projekt deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi kojemu je cilj da osobe s invaliditetom više ne žive u institucijama nego da ih se putem organiziranog stanovanja uključi u život zajednice. Pročitaj više

Život u zajednici nije privilegij nego odgovornost društva prema osobama s invaliditetom. U našem društvu osobe s intelektualnim i mentalnim teškoćama konačno postaju ono što jesu, prije svega osobe koje se ravnopravno uvažavaju i uživaju sva prava kao i ostali građani, a prisutnost i zajednički život s drugima u zajednici temeljni je preduvjet njihovog potpunog sudjelovanja i participacije u društvu te ostvarivanja temeljnih ljudskih prava, navodi Ministarstvo socijalne politike i mladih u priopćenju.

Od 1997. ukupno je 843 osoba izišlo iz institucija i žive u 224 stambene zajednice.
Prema Operativnom planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju tu djelatnost predviđeno je da do 2016. još tisuću osoba iz 32 ustanove budu smještene u stambene zajednice. Medijskoj kampanji priključila se i Hrvatska radiotelevizija koja će objavljivati prigodne spotove koji pozivaju društvo na suradnju i potporu osobama s invaliditetom da ostvare pravo na život u zajednici.

Preuzeto: In portal, Izvor: Hina, Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zatvori

Natječaj: Tvrtka Adecco traži 70 osoba s invaliditetom za poslove u kontaktnom centru

  16. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Potrebno poznavanje osnova informatike i osnovno korištenje računala u Windows okruženju. Naknada za prijevoz na radno mjesto isplaćuje se u cjelosti

Tvrtka ADECCO d.o.o. za privremeno zapošljavanje, ponovno je raspisala natječaj za zapošljavanjem 70 osoba s invaliditetom za radno mjesto djelatnik/ica u službi za korisnike sa znanjem talijanskog jezika. Pročitaj više

Opis posla je kontaktiranje postojećih i potencijalnih korisnika, odgovaranje na upite korisnika, predstavljanje korisničkih paketa, korisnička podrška, vođenje evidencije poziva, potrebno je izvrsno poznavanje talijanskog jezika. Razina obrazovanja: srednja škola s 3. ili 4 završene godine. Potrebno poznavanje osnova informatike i osnovno korištenje računala u Windows okruženju.

Naknada za prijevoz na radno mjesto isplaćuje se u cijelosti. Posao je na određeno vrijeme, a mjesto rada je u Puli. Nije potrebno radno iskustvo, radi se prijepodne i poslijepodne, vikendom i praznicima, 36 sati tjedno. Natječaj vrijedi do 28. veljače 2015., molbe se mogu osobno predati petkom od 11 do 15 sati ili poštom poslati u na J. Žakna 4B, 52000 Pula, a također ih se može dostaviti na e-mail adresu: andrea.damiani@adecco.hr

Izvor: In portal

Zatvori

Što je sve novo donio projekt 'Studirajmo zajedno' za slijepe i slabovidne studente

  16. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Ovaj projekt je učinio to da će budućim slijepim i slabovidnim studentima biti dostupna digitalno prilagođena obimna literatura i oni neće morati gubiti vrijeme za njeno skeniranje“, kazao je Ivan Bogdanović, magistar filozofije i povijesti te slijepi magistar edukacije Pročitaj više

Ivan Bogdanović zadovoljan je rezultatima koje je polučio projekt 'Studirajmo zajedno'

Na splitskom Ekonomskom fakultetu upriličena je završna konferencija projekta "Studirajmo zajedno“, u sklopu kojeg je u proteklih 18 mjeseci obavljena digitalna prilagodba literature na računalima za 60 predmeta toga i Filozofskog fakulteta, namjenjena unaprijeđenju studiranja i povećavanju zaposlenosti slijepih i slabovidnih osoba. Ovaj projekt je financiran s gotovo 300.000 eura iz EU fondova, odnosno IPA programa „Razvoja ljudskih potencijala“.Njegova realizacija pridonijet će popularizaciji potreba slijepih i slabovidnih osoba, jer će im omogućiti lakše studiranje, rekao je dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača. "Ovim projektom slijepim i slabovidnim osobama učinit ćemo pristupačnijim studiranje“, naglasio je.

Profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Marko Hell rekao je da trenutačno u Splitu postoji desetak potencijalnih slijepih i slabovidnih studenata kojima će biti omogućeno olakšano e-učenje. "Na moodle sustavu, to jest sustavu za e-učenje, digitalizirali smo materijale za 60 predmeta Ekonomskog i Filozofskog fakulteta koje će slijepi i slabovidne osobe moći čitati koristeći čitače ekrana, to jest mogućnost povećanja slova“, izvijestio je Hell.

Diplomirani magistar filozofije i povijesti, slijepi magistar edukacije, Ivan Bogdanović (25) ocijenio je kako je ovim projektom postignut evidentan napredak u dostupnosti literature slijepim i slabovidnim studentima. "Ovaj projekt je učinio to da će budućim slijepim i slabovidnim studentima biti dostupna digitalno prilagođena obimna literatura i oni neće morati gubiti vrijeme za njeno skeniranje“, kazao je.

Digitalnu prilagodbu literature namjenjene potrebama slijepih i slabovidnih studenata obavila su 33 studenta splitskog sveučilišta, kojima su za taj angažman dodijeljene posebne zahvalnice.

Preuzeto: In portal, Izvor: Hina, Foto: Tino Jurić/Pixsell

Zatvori

Ukrasna hortikultura: Projekt koji osobama s invaliditetom otvara nove poslovne mogućnosti

  13. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Edukacija u ukrasnoj hortikulturi za cilj ima da osobe s invaliditetom mogu lakše pronaći zaposlenje. Sada znamo kako je raditi s osobama s invaliditetom, a to je jedno korisno iskustvo, vrijedni su to ljudi, to što su oni napravili za vrijeme trajanja projekta je neopisivo lijepo", kaže Hrvoje Grajner, koordinator projekta

Hrvoje Grajner, koordinator projekta 'Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi'. s novinarom In Portala Markom Damjanovićem. Na zagrebačkom Agronomskom fakultetu održana je završna konferencija EU projekta 'Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi' na kojoj su sudjelovali predstavnici institucija značajnih za kvalitetu života i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz ostale i dr. Fabrizio Fea, gost predavač iz Italije. O problematici i mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom govorile su predstavnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Pročitaj više

Agronomski fakultet bio je nositelj programa, a edukaciju je provodio zajedno s Udrugom za promicanje istih mogućnosti (UPIM) i Centrom za odgoj i obrazovanje Dubrava. Ovaj hvale vrijedan projekt prvi put je primijenjen u Hrvatskoj, iako je već dugi niz godina u europskim državama zaslužan za zapošljavanje osoba s invaliditetom u ukrasnoj hortikulturi. Osim osposobljavanja i obrazovanja, ukrasna hortikultura može se primijeniti i kao radna terapija za osobe s invaliditetom.

Vrijednost IPA projekta bila je 213.000 eura koji s 95 posto sufinancirao Europski socijalni fond, a od tih sredstava uređen je i posebno prilagođen plastenik za osobe s invaliditetom, u kojem je organizirana edukacija polaznika projekta. Također, nabavljeni su potrebni alati i ostali materijali za izobrazbu, a tiskan je i priručnik o ukrasnoj hortikulturi za osobe s invaliditetom 'Osnove ukrasne hortikulture' i izrađena internet stranica (www.edukosi.hr).

Na završnoj konferenciji moglo se saznati da je osposobljeno 14 edukatora koji će usvojena znanja iz područja ukrasne hortikulture prenositi na osobe s invaliditetom u svojim matičnim institucijama kako bi pridonijeli njihovom boljem pozicioniranju na tržištu rada. I ono možda najbitinije: 35 osoba s invaliditetom uspješno je završilo izobrazbu na Agronomskom fakultetu u sklopu ovog projekta. Edukacija se provodila kroz teoretski i praktični dio, gdje su polaznici primjenjivali stečena znanja, uz nadzor edukatora i profesorica s Agronomskog fakulteta. "Cilj ovog projekta bila je edukacija u ukrasnoj hortikulturi kako bi osobe s invaliditetom mogle lakše pronaći zaposlenje", kaže Hrvoje Grajner, koordinator projekta.

"No, fokus projekta bio je na edukatorima, njih 14 je prošlo ovu izobrazbu. Cilj je da oni nakon završne faze ovog projekta, sva znanja i vještine koje su dobili, prenesu i pokušaju replicirati u svojim matičnim institucijama i prilagode ga vrsti invaliditeta koji je tamo prisutan. Projekt je bio sastavljen iz dva dijela, imali smo teoretski i praktični dio edukacije. Na teoretskom su dolazili samo edukatori i nakon toga imali bi praktični dio edukacije gdje bi oni dovodili korisnike iz svojih institucija. Minimalno bi doveli dvije osobe, a onda bi jedan edukator i dvije osobe s invaliditetom činili jednu grupu.

Radili bi različite praktične vježbe u eksperimentalnom vrtu Zavoda za ukrasno bilje. Navedene vježbe su rađene pod vodstvom dviju profesorica, Vesne Židovec i Martine Skenderović Babojelić, a također smo imali pomoć studentica zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Kod nas na Agronomskom fakultetu ovo je prvi put da se susrećemo sa osobama s invaliditetom, pa smo upravo zbog toga osjetlili mali strah, jer na početku nismo znali kako će sve to ispasti, a ispalo je jako dobro, jako pozitivno. Svi sudionici programa, od edukatora do samih korisnika, bili su izrazito zadovoljni što su imali priliku sudjelovati.

Žao nam je što je sad sve završilo, ali nadamo se i idemo prema tome da napravimo nastavak ovog programa, pa da opet surađujemo s istim institucijama i da uključimo neke nove. Sada znamo kako raditi s osobama s invaliditetom, a to je jedno korisno iskustvo, vrijedni su to ljudi, ono što su oni napravili za vrijeme trajanja projekta je neopisivo lijepo. Voljeli bi da kad bi se neka osoba koja je uspjela završiti ovaj program također našla i posao, bio bi nam to izrazito veliki plus i radimo na tome. Kao što sam već rekao, trudit ćemo se nastaviti projekt kako bi osobe s invaliditetom mogle još više stvari naučiti“, rekao je na kraju Hrvoje Grajner.

Izvor: In portal

Zatvori

Živim punim plućima - Svaki dan dobar dan, HRT 1

  13. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Pred nekog život stavi prepreke čim se rodi, pred nekog kasnije ali svi ljudi ih dobiju u nekom obliku. I svejedno je jesu li vidljive svima ili samo nama, svi se moramo suočiti s njima. Različiti smo samo po načinu i dugotrajnosti borbe. Hoćemo li uporno tražiti rješenje, brzo odustati ili uopće nećemo započinjati potragu?

Centar Krugovi: Projekt oslikan ljubavlju za stare i nemoćne te osobe s invaliditetom

  12. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Neki od korisnika projekta 'Staro zlato za nove poticaje' su i osobe s oštećenjem vida te im je uvelike potrebna pomoć u kući, uz donošenje namirnica, lijekova te prijateljski razgovor

Centar 'Krugovi', organizacija za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, provodi projekt 'Staro zlato za nove poticaje', koji je odobren od Ministarstva socijalne politike i mladih. Pročitaj više

Cilj projekta je usmjeriti se na smanjenje socijalne isključenosti starijih i nemoćnih osoba, posebice onih kojima je u svakodnevnici potrebna blizina i koji pate od osjećaja usamljenosti ili im je povećana potreba za socijalnim kontaktom.

Projekt je krenuo u prosincu 2014. te je do sada uključio starije i nemoćne osobe s područja Novog Zagreba i okolice, koje se otežano kreću, pretežno žive same ili s partner(ic)om s malignim oboljenjem ili je nepokretna osoba. Neki od korisnika su i osobe s oštećenjem vida te im je uvelike potrebna pomoć u kući, uz donošenje namirnica, lijekova te prijateljski razgovor. Naši volonteri prolaze obuku i supervizije za rad s korisnicima koji se u Centru Krugovi provode pod vodstvom iskusnih gestalt terapeuta i volontera na terenu.

Aktivnosti koje provodimo su:
- Čitam ti blizinu: aktivnost osmišljena s ciljem da se utječe na pozitivno razmišljanje starijih i nemoćnih osoba te razmijene misli o pročitanom.
- Ispomoć i inkluzija kroz zapisivanja životnih mudrosti starih i nemoćnih osoba, te priča koje su spremni podijeliti s volonterima. Priče će biti oslikavane u osnovnim školama, kako bi se djecu podučilo o važnosti životnog iskustva starijih osoba. Likovne izražaje djece prikazat ćemo na izložbi u Kulturnom centru Travno uz tribinu o bogatstvu životnog iskustva koje starije osobe mogu prenijeti na mlađe naraštaje.
- Pomoć u kući, donošenje lijekova i namirnica te povremeni prijevoz starijih i nemoćnih osoba liječniku.
- Filmske projekcije, druženja i radionice o zdravlju za stariju životnu dob, koje se provode uz pomoć volontera za korisnike koji se osjećaju

U kontaktu s patronažnim sestrama, Centrom za socijalnu skrb i udrugama koje provode srodne djelatnosti, dolazimo do novih korisnika koji su u potrebi. Ovim putem pozivamo sve čitatelje In Portala koji poznaju stariju i nemoćnu osobu kojoj je potrebna podrška da se obrate Centru Krugovi. Također, pozivamo volontere koji su motivirani za suradnju u ovom projektu.

Kontakt Centra Krugovi: 095 311 3311, ili mailom na tihana.pandl@krugovi.hr

Piše: Ivana Grabar, prof. pedagogije

Izvor:In portal

Zatvori

Intervju, Želimir Gulan: Osobe s invaliditetom moraju živjeti punim plućima, a ne samo kukati i sažalijevati se

  7. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Sport osoba s invaliditetom ne iziskuje samo znatna materijalna sredstva već i vrhunski stručni rad, ali mišljenja sam da će budućnost donijeti još bolje rezultate i uspjehe svih sportaša s invaliditetom“, kaže uz ostalo Želimir Gulan, ovogodišnji dobitnik nagrade HPO-a za dugogodišnji rad u sportu osoba s invaliditetom

Nakon svečanog proglašenja sportaša i sportašica za 2014. godinu, u organizaciji Hrvatskog paraolimpijskog odbora, novinar In Portala razgovarao je s laureatom nagrade za dugogodišnji rad u sportu osoba s invaliditetom. Želimir Gulan, predsjednik Športskog društva paraplegičara 'Zagreb', u sport osoba s invaliditetom uključen više od tri desetljeća. Pročitaj više

Gospodine Gulan, kako je izgledao sport osoba s invaliditetom prije tridesetak godina kada ste se Vi u njega uključili?

- Uh, moram priznati teško mi je usporediti uvjete koji su onda postojali s ovim danas. Prvenstveno mislim na sportske objekte koji su danas u velikom broju pristupačni osobama s invaliditetom, a i sportski su rekviziti dostupniji nego prije 30 godina. Tu prvenstveno mislim na kolica za košarku i tenis. Ali ima jedna druga stvar koja me pomalo smeta, a to je da mi 'stari', da se tako izrazim, nismo imali ni dovoljno automobila ni javni prijevoz, pa smo svejedno tri do četiri puta tjedno išli na treninge u dvoranu u Kušlanovu, te u Centar Dubrava i nije nam to bio nikakav problem. A danas mi se čini da je naopako, da što više imamo uvjeta sve manja je zainteresiranost za bavljenje sportom. Tu prvenstveno mislim na osobe s para i tetraplegijom.

Jedan ste od osnivača Športskog društva paraplegičara 'Zagreb'. Na koji ste način u početku dolazili do sportaša i jesu li se rado odazivali Vašem pozivu da se angažiraju u radu Društva?

- ŠDPZ je osnovan u rujnu 1989 godine, ali mi smo već imali bazu od deset osoba s invaliditetom koji su bili članovi ondašnjeg Društva distrofičara i Tjelesnih invalida, a početkom našeg rada brzo smo privukli još OSI koji su išli u školu u Centru Dubrava te nas je ubrzo bilo više od 20 članova koji su se aktivno uključili u rad društva i bavljenje športom.

Sigurno Vam u početku nije bilo jednostavno sve organizirati, pa što ste sve morali napraviti da bi Športsko društvo paraplegičara 'Zagreb' zaživjelo?

- Moram priznati da smo u početku nailazili na velike prepreke, pa i iz redova samih osoba s invaliditetom, prvenstveno stoga što je naš cilj bio okupiti samo osobe s paraplegijom i tetraplegijom. U početku nismo imali baš ništa, osim volje i htijenja da okupimo što više osoba s para i tetraplegijom, kao što sam prije rekao, bez prijevoza, s par sportskih rekvizita i reklamnih majica, polako ali sigurno smo gradili ime ŠDPZ. Ipak se rado prisjetim tih starih vremena jer sve smo radili zajednički i ta naša borba je na kraju i urodila plodom.

Što su za njih ti treninzi predstavljali i kako ste dolazili do objekata za treniranje?

- U ono vrijeme bila nam je dostupna dvorana u Kušlanovoj, Centar Dubrava, stari bazen u Daničićevoj, Streljana na Savici i ništa drugo, ali svejedno smo odlazili na treninge, a samo su četiri člana imal svoje vlastite automobile i svako bi pokupio po još jednog ili dva člana, drugi su molili susjede i rodbinu da ih voze na treninge. Bilo je teško, ali slatko, a ubrzo smo nabavili i prostor te kombi vozilo za prijevoz. Što se tiče brige za sportaše s invaliditetom u ono vrijeme, bilo je teško, ali ipak smo imali dobru podršku ondašnjih društvenih subjekata koji su ipak imali razumijevanje za nas. Naravno da je današnje vrijeme neusporedivo s prošlim, ali opet nailazimo na barijere, ne samo one građevinske, nego i na one u glavama pojedinaca koji odlučuju u mnogim stvarima vezanim za sport OSI. Moram biti iskren i reći da mi OSI koji živimo u gradu Zagrebu danas imamo fenomenalne uvjete za bavljenjem sportom, ne samo zbog bezbroj objekata i terena koji su nam na raspolaganju, već i zbog osobne brige ljudi koji rade u gradskim uredima koji su zaduženi za tu problematiku, a napose briga našeg gradonačelnika Milana Bandića koji je učinio mnogo, ne samo za OSI koji se bave sportom, već za cjelokupnu invalidsku populaciju u gradu Zagrebu. Također moram istaći Zagrebački sportski savez osoba s invaliditetom, koji je najjači sportski savez u Hrvatskoj ne samo po sportskim uspjesima njegovih članica, već i po samom ustroju i brizi za sportaše s invaliditetom, a to najviše zahvaljujući Josipu Držaiću koji je svojim dolaskom na čelo Saveza učinio ogromne stvari. Također bi bilo nepravedno ne spomenuti našu tajnicu Mirelu Šikoronju, te ostale iz stručne službe Saveza, napose našu Jasnu, koja je 'katica za sve'.

Ostvarili ste niz sjajnih rezultata, no na koje ste uspjehe posebno ponosni?

- Bilo bi potrebno mnogo vremena i papira nabrojati sve uspjehe naših članova, ali hajde, jedan od velikih uspjeha naše članice Nataše Sobočan je svjetski rekord u plivanju u malim bazenima. Moram napomenuti da smo mi kao Društvo učinili mnogo ne samo na sportskom polju, već smo sustavno vodili brigu o našim članovima te realizirali mnoge projekte, primjerice nabavku ortopedske opreme, rješavanje materijalnih problema članova koji se nalaze u domovima umirovljenika, dugogodišnja briga za odlazak članova na rehabilitaciju u Rovinj, rješavanje građevinskih barijera, a uspjeli smo i napraviti jednu sobu u Bolnici sestara milosrdnica, na odjelu urologije koja je potpuno uređena za osobe s invaliditetom. Uglavnom, vodimo sustavnu brigu o našim članovima, ne samo na polju sporta, koliko nam to financije omogućuju.

Kako gledate na budućnost sporta osoba s invaliditetom, na profesionalnoj i rekreativnoj razini?

- Danas su druga vremena, sve više OSI počinje se baviti sportom i rekreacijom, što je svakako pozitivno. Drugo, tehnologija ne samo ortopedskih već i sportskih pomagala i rekvizita grabi miljama daleko te tako omogućuje lakše bavljenje sportom OSI. Siguran sam da je budućnost ružičasta, bez obzira na to što bavljenje sportom OSI iziskuje ne samo znatna materijalna sredstva već i vrhunski stručni rad, ali mišljenja sam da će budućnost donijeti još veće sportske rezultate i uspjehe svih sportaša s invaliditetom.

Jesu li uspjesi djelatnika i sportaša s invaliditetom dovoljno zastupljeni u medijima?

- U ona 'naša' stara vremena bilo je teško dospjeti u medije, ali smo ipak uspijevali. Danas su sami sportaši s invaliditetom svojim radom, a nadasve sportskim rezultatima na europskim, svjetskim prvenstvima te posebno na Paraolimpijskim igrama primorali medije da se zainteresiraju za invalidski sport i da ga adekvatno prate. Pa, evo, i ovaj intervju će biti objavljen u novom mediju, to jest In-Portalu koji je pravi pogodak, jer se bavi svom problematikom osoba s invaliditetom. Ako mogu poslati jednu poruku svim osobama s invaliditetom, a to je da oni koji su to u mogućnosti, obavezno se počnu baviti sportom i rekreacijom jer će im to uljepšati život koji nas inače nije mazio. Ali svejedno moramo ići dalje i pokušati učiniti nešto od naših života, a ne samo pognuti glavu, kukati i sažalijevati se. Život je samo jedan i živite ga punim plućima!

Preuzeto: In Portal
Razgovarao: Marko Damjanović

Zatvori

Hrvatski paraolimpijski odbor: Proglašeni najbolji sportaši s invaliditetom u 2014.

  6. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Proglašeni su i najbolji mladi sportaši s invaliditetom, a priznanja su dobili boćar Marko Turković, član boćarskog kluba 'Marijan Dobrinčić' iz Velike Gorice i plivačica Paula Novina, članica plivačkog kluba 'Natator' iz Zagreba. Najuspješnija ekipa je hrvatska stolnoteniska reprezentacija u sastavu Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić, članice stolnoteniskog kluba NEC iz Splita

U četvrtak je u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma održano svečano proglašenje najboljih hrvatskih sportaša i sportašica s invaliditetom za 2014. u izboru Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO). Pročitaj više

Najboljima su, što se i moglo očekivati, proglašeni svajačica zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu Sandra Paović, te 'zlatni' u skoku u dalj na Europskom atletskom prvenstvu Zoran Talić.

"HPO je u protekloj godini obilježio 50. obljetnicu organiziranog sporta osoba s invaliditetom. Prošle godine su sportaši s invaliditetom nastupili na 56 međunarodnih natjecanja osvojivši ukupno 159 medalja. Na svjetskim i europskim prvenstvima i kupovima osvojene su 43 medalje, pri čemu 18 zlatnih, sedam srebrnih i 18 brončanih. Prošlu godinu obilježile su i zimske paraolimpijske igre u Sočiju na kojima su nastupila dvojica hrvatskih skijaša, Dino Sokolović i Damir Mizdrak. Nažalost, bez medalje no i do toga će doći jer naš najbolji skijaš s invaliditetom Dino Sokolović bilježi sjajne rezultate u Svjetskom i Europskom kupu", rekao je na početku svečanosti, predsjednik HPO-a Ratko Kovačić.

Najbolja hrvatska stolnotenisačica s invaliditetom, Sandra Paović, lani nije osvojila samo zlatnu medalju na svjetskom prvenstvu u Pekingu, nego se popela na pobjedničko postolje i na Otvorenom prvenstvu Slovenije te Mađarske, dok je broncu osvojila na Otvorenom prvenstvu Španjolske i Italije. Sredinom siječnja proglašena je i najboljom stolnotenisačicom svijeta u izboru Svjetske stolnoteniske federacije. Sandra, koja je članica stolnoteniskog kluba za osobe s invaliditetom URIHO Zagreb, nije osobno primila nagradu zbog bolesti.

Zoran Talić, član atletskog kluba za osobe s invaliditetom 'Agram', ponio je titulu najboljeg sportaša s invaliditetom za 2014. godinu. Atletičar Talić osvojio je zlatnu medalju u skoku u dalj na IPC europskom prvenstvu u Swanseaju, te zlatnu medalju u skoku u vis i srebrnu medalju u skoku u dalj na INAS europskom prvenstvu u nizozemskom Bergen op Zoomu.

Proglašeni su i najbolji mladi sportaši s invaliditetom, a priznanja su dobili boćar Marko Turković, član boćarskog kluba 'Marijan Dobrinčić' iz Velike Gorice i plivačica Paula Novina, članica plivačkog kluba 'Natator' iz Zagreba. Najuspješnijom ekipom proglašena je i ove godine, kao prethodne, hrvatska stolnoteniska reprezentacija u sastavu Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić, članice stolnoteniskog kluba NEC iz Splita, koje su na Svjetskom prvenstvu u Pekingu osvojile brončanu medalju.

Najuspješniji sportaš u neparaolimpijskim sportovima je taekwondoaš Luka Baković, član taekwondo kluba 'Galeb' iz Splita, a kod djevojka nagradu je dobila kuglačica Petra Deša, članica sportskog kluba slijepih 'Zagreb'. Dobitnik priznanja za najuspješnijeg stručnog djelatnika je glavna trenerica stolnoteniske reprezentacije Mirela Šikoronja Ivančin, a priznanje za dugogodišnji uspješni rad u sportu osoba s invaliditetom dobili su Franjo Bičanić, Želimir Gulan i Zoran Stojanović.

Priznanje za izuzetan doprinos medijskoj promociji sporta osoba s invaliditetom za 2014. dobio je riječki Novi list, dok su priznanje za suorganizaciju svečanosti obilježavanja 50 godina HPO-a dobili Grad Rijeka i Humane zvijezde.

Nakon službenog dijela, koji je izravno prenosila državna televizija, uzvanici su se nastavili družiti uz prigodni domjenak.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović
Foto: Marko Damjanović, Marko Prpić/PIXSELL

Zatvori

Dino Sokolović: Najbolji hrvatski skijaš s invaliditetom briljirao u St. Moritzu

  5. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Najuspješniji hrvatski skijaš s invaliditetom, Dino Sokolović pobijedio je u slalomskoj utrci Svjetskog kupa za osobe s invaliditetom.

Naš paraolimpijac slavio je u poznatom švicarskom zimovalištu St. Moritzu. Nakon dvije slalomske vožnje, Dino je ostvario više od jedne sekunde prednosti ispred prve pratnje Austrijanaca Dietmara Dorna i njegovog sunarodnjaka Romana Rabla, koji su s istim postignutim vremenom bili drugi, odnosno treći. Pročitaj više

U završnici Svjetskog kupa za osobe s invaliditetom nastupa više od 80 skijaša i skijašica iz 18 zemalja, a u St. Moritzu se natječu u veleslalomu i slalomu.

Član Monoski kluba Zagreb, Dino Sokolović je u održanim veleslalomskim utrkama bio peti i šesti, a čekuje ga još jedan nastup u slalomskoj utrci gdje je također jedan od favorita.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović

Zatvori

HRT3: Test audiokanala za slijepe i slabovidne osobe

  4. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

HRT3 će 4. i 5. veljače od 17.10 do 18 sati testno emitirati zvučni signal na drugom tonskom kanalu, za vrijeme emitiranja serijala Svjetski biseri.

Testiranje se provodi kako bi se na drugom tonskom kanalu emitirala naracija/audiodeskripcija za slijepe i slabovidne osobe. Pročitaj više

Radi se o dodatnim opisima scena koji se emitiraju u vrijeme zvučnih pauza, kao pomoć u razumijevanju emisije za osobe oštećena vida. Budući da na tržištu u RH ima mnogo različitih TV prijamnika potrebno je testirati koliko prijamnika dodatni kanal pokreće automatski.

Ako čujete jednoličan zvučni signal dojavite na tel: 01634-2634 ili pošaljite na e-mail: tvzasve@hrt.hr.

Preuzeto: hrt.hr

Zatvori

Kako vrijeđamo osobe s psihičkim teškoćama a da toga nismo ni svjesni

  3. 2. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Obitelj se, ako smijem tako reći, 'umori' u jednom trenutku. Tu se traži puno odricanja i rada i obitelj se krene distancirati od člana s psihičkim teškoćama. Ali tu bi društvo trebalo pomoći“, kaže dr. Omer Ćemalović

Osobe s psihičkim teškoćama okružene su stigmatizacijom, isključuju se iz svakodnevnog života, žive bez ikakve sistemske podrške. Je li moguće izaći iz takve situacije i što svatko od nas može uraditi da se stanje promijeni?

Naizgled bezazlene šale ili upotreba shizofrenih pridjeva u svakodnevnom govoru u sebi kriju ukorijenjenu stigmatizaciju prema osobama s psihičkim poteškoćama. Zapravo, jezik koji koristimo može biti prvi korak k smanjenju stigmatizacije i predrasuda prema osobama s duševnim smetnjama. Pročitaj više

Adi Hasanbašić, predsjednik udruge za destigmatizaciju i društvenu afirmaciju osoba s psihičkim poteškoćama 'Metanoia', kaže da su u udruzi jako osjetljivi na jezik koji upotrebljavaju za bilo koje obraćanje u kontekstu mentalnog zdravlja osoba koje imaju drugačiji pogled na svijet.

"Ja znam da je to zato što zakon tako tretira te pojmove i što je tako uvršteno u zakonskoj nomenklaturi, ali to je svakako prva stvar gdje se ogleda stigmatizacija - dakle ogleda se u jeziku“, naglasio je Hasanbašić.

Pored jezika, problem je i isključenost ovih osoba iz društvenog života. Puno je predrasuda o tome što sve osobe s psihičkim teškoćama mogu, a što ne mogu raditi, što i koliko mogu ponuditi društvu.

”Nerijetko se osobe s psihičkim poteškoćama smatraju opasnim po život, a samim tim i društveno opasnim“, dodaje Hasanbašić.

Ravnatelj Psihjatrijske bolnice Kantona Sarajevo, prim.dr. Omer Ćemalović, kaže da postoji širok dijapazon situacija i načina na koje se može manifestirati jedan stigmatizirajući odnos prema osobama s duševnim smetnjama.

”Čovjek je jako ponosan na svoju pamet, intelektualne sposobnosti, a nikada ne razmišlja da bi se i tu nešto moglo dogoditi. Svima je blisko da mogu slomiti ruku, ozlijediti nogu, da boli zub, dobiti gripu, ali da imaju psihički problem i to ozbiljnije naravi, to je od ljudi dosta daleko“, naglasio je dr. Ćemalović. On smatra da se iz tog razloga ljudi distanciraju i jednostavno ne žele uočiti te stvari. Međutim, to je jako težak i gorući problem.

Jedan od najvećih problema osoba s psihičkim poteškoćama jest usamljenost. Dr. Ćemalović svjedoči da se većina osoba s psihičkim teškoćama žali na zapostavljenost, da nemaju prijatelje, da im nitko ne dolazi, da ih nitko ne zove…

"Obitelj se, ako smijem tako reći, 'umori' u jednom trenutku. Tu se traži puno odricanja i rada i u jednom trenutku obitelj se krene distancirati. Ali tu bi društvo trebalo pomoći“, kaže dr. Ćemalović.

”U teoriji, BiH je jako dobra i sređena država”, kaže Adi Hasanbašić. ”Imamo potpisane Međunarodne konvencije o ljudskim pravima, u teoriji poštujemo sve manjine, LGBT populaciju, brinemo se o vojnim veteranima, samohranim majkama… No, u praksi, ne bih rekao da je to tako, čak se može reći da smo podbacili“, podsjeća Hasanbašić. Kad su u pitanju osobe s psihičkim teškoćama, važno je da svi pomognemo da se one osjećaju korisnima za društvo, a da su prije svega korisne same sebi.

Dr. Ćemalović uvijek potencira važnost njihovog osposobljavanja za svakodnevni, samostalan život. Smatra da bi bilo vrlo korisno kad bi se ovom pitanju pristupilo i kroz socijalno preduzetništvo, kako bi se osigurala njihova ekonomska samostalnost.

"Ne moraju to biti neka profitabilna poduzeća, ali koja bi omogućavala tim ljudima da se osjete korisnim i zarade sami sebi neki novac“, kaže dr. Ćemalović.

Ali, Hasanbašić podsjeća da promjene prije svega trebaju krenuti promjenom društvene svijesti.

"To je dugotrajan proces, jer se događa na više nivoa. Promjene se trebaju dogoditi na nivou društvene svijesti, na prihvaćanju i stvaranju mjesta za drugog i drugačijeg, na nivou zakona, na nivou djelovanja javnih institucija“, pojašnjava Hasanbašić.

Dr. Ćemalović također smatra da bi se u proces promjena trebali uključiti svi, počevši od medija koji bi davali prave informacije, školskog sustava koji bi kroz obrazovanje morao pružiti neki vid spoznaje, ali i svih ostalih institucija gdje bi svoje mjesto našle i nevladine organizacije. Međutim, trenutačno je situacija obrnuta.

"Mi imamo obrnutu situaciju u kojoj su lideri u svemu tome nevladine organizacije, a institucije za njima kaskaju. Onog trenutka kada nestane novca i kada se donatori povuku, sve će se urušiti i situacija će se vratiti na sami početak. Dakle, treba početi s izgradnjom sustava“, poručio je dr. Ćemalović.

Vratimo se na početak teksta. Sjetimo se koliko smo puta nekome rekli da je lud ili da mu je 'mjesto među luđacima'. Za početak će biti dovoljno ako usvojimo da ljudi koji borave u psihijatrijskim ustanovama nisu ludi, već su osobe s psihičkim poteškoćama.

Preuzeto: In Portal
Izvori: Diskriminacija / ukljuci.in

Zatvori

Andrej Plenković: Pravo osoba s invaliditetom da koriste pomoć psa vodiča u zrakoplovu

  30. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Hrvatski zastupnik u EU parlamentu uz ostalo pita trebaju li države članice odrediti kazne za zračne prijevoznike koji putnicima uskrate ovaj oblik pomoći, te koji su pravni lijekovi dostupni putnicima s invaliditetom u tom slučaju

Zastupnik u EU parlamentu Andrej Plenković uputio je 3. prosinca 2014. Europskoj komisiji pitanje u vezi s pravom osoba s invaliditetom da koriste pomoć psa vodiča u zrakoplovu.

U Europi živi otprilike 80 milijuna osoba s invaliditetom, kojima zračni prijevoznici često uskrate pravo korištenja pomoći psa vodiča u zrakopolovu, što im je omogućeno u članku 7. stavku 2. Uredbe (EZ) 1107/2006. Pročitaj više

Stoga je Plenković u zastupničkom pitanju Komisiji zatražio pojašnjenje je li dovoljna prethodna obavijest zračnim prijevoznicima za uvođenje psa vodiča, trebaju li države članice odrediti kazne za zračne prijevoznike koji putnicima uskrate ovaj oblik pomoći, te koji su pravni lijekovi dostupni putnicima s invaliditetom u tom slučaju.

U odgovoru povjerenice za promet Violete Bulc stoji:

"U skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2006 zahtjevu za prijevoz registriranog psa vodiča udovoljava se pod uvjetom da je obavijest upućena u skladu s nacionalnim pravilima koja se odnose na prijevoz pasa vodiča u zrakoplovu, ako takva pravila postoje. U Prilogu II. Uredbe navodi se prijevoz tih pasa izričito u okviru pomoći koju pružaju zračni prijevoznici na zahtjev, podložno nacionalnim propisima.

Stoga, osim što u načelu prijevoz pasa vodiča u zrakoplovu podliježe prethodnoj obavijesti, na temelju nacionalnih pravila mogući su i dodatni zahtjevi posebno kad je riječ o prekograničnom prijevozu.

U svojim smjernicama za tumačenje koje se odnose na Uredbu (EZ) br. 1107/2006 (8. pitanje) Komisija upućuje na prijevoz životinja, a koji je uređen pravom EU-a i nacionalnim pravom. Stoga, kako bi se osiguralo da putnici mogu putovati sa svojim psima vodičima savjetuje se da od zračnog prijevoznika zatraže potvrdu prihvaća li se njihov zahtjev.

Člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1107/2006 od država članica zahtijeva se da utvrde pravila o kaznama za kršenje Uredbe. To obuhvaća kršenje prava putnika s invaliditetom da putuju sa svojim psima vodičima. To se pravo međutim mora tumačiti u skladu s ograničenjima opisanima u odgovoru na 1. pitanje.

Putnici s psima vodičima kojima je uskraćen ukrcaj trebali bi biti obaviješteni o razlozima. Na zahtjev se razlozi moraju komunicirati u pisanom obliku u roku od 5 radnih dana.

Također mogu izvršnom zračnom prijevozniku uložiti službenu pritužbu, a nakon toga i nadležnom nacionalnom provedbenom tijelu u zemlji u kojoj je nastao problem. Ta provedbena tijela mogu odlučiti kazniti prijevoznike za kršenje Uredbe. Putnici mogu također pred nacionalnim sudom podnijeti tužbu ili, po potrebi, odlučiti se za izvansudsko rješavanje spora'', zaključila je Violeta Bulc.

Preuzeto: In Portal
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

Zatvori

Udruga Osmijeh: Terapijsko penjanje novi je model rehabilitacije djece s teškoćama i odraslih osoba s invaliditetom

  27. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Izrazito dobre rezultate TP je pokazalo u tretmanu djece s problemima u ponašanju, ali i oporavak pacijenata nakon cerebro-vaskularnog inzulta i oboljelih od Parkinsonove bolesti te u terapiji multiple skleroze", kaže Lucija Brkan, predsjednica Osmijeha

Udruga za terapijsko penjanje 'Osmijeh' mjesto je za djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, kao i sve kojima današnji sjedilački način života stvara brojne zdravstvene probleme. Pročitaj više

Udruga čiji temelji su prof. kineziologije Lucija Brkan, dr. Maja Rubinić Majdak, med. sestra Tamara Meter, apsolventica socijalnog rada Ana Pavić i prof. kineziologije Anamarija Lazić osnovana je u cilju poboljšanja kvalitete života i zdravlja svih korisnika programa terapijskog penjanja u svim njegovim oblicima, rehabilitacije i rekreacije za sve kategorije osoba sa i bez invaliditeta, integracije i socijalizacije osoba s invaliditetom, popularizacije i promocije športa, promicanja kulture, prevencije rizičnog ponašanja mladih, promicanja volonterizma, osnivanja tima koji će profesionalno, odgovorno i dugoročno provoditi sve aktivnosti Udruge.

Svrha Udruge je promicanje, razvoj i standardizacija programa terapijskog penjanja.
Terapijsko penjanje (TP) predstavlja modificirani oblik slobodnoga penjanja (eng. free climbing) te ima rehabilitacijske i habilitacijske, ali i preventivne potencijale. Kao terapijski modalitet koristi se kod niza oblika motoričkih oštećenja, neuroloških disfunkcija i psiho-socijalnih poteškoća gotovo svih dobnih skupina. TP se može primijeniti kao izdvojen oblik terapije i kao nadopuna postojećim terapijskim konceptima u sklopu fizioetrapije. Ovo je jedan od novih pristupa koji ubrzava tijek oporavka, bolje motivira na aktivnost, dovodi do veće svjesnosti vlastitoga tijela i osjećaja društvene prihvaćenosti te je primjenjiv kod različitih oblika odstupanja.

"Izrazito dobre rezultate TP je pokazalo u tretmanu djece s problemima u ponašanju (problemi s učenjem, ADHD, problemi percepcije, depresije, i slično), ali i u tretmanu djece sa senzorno-integracijskim problemima (autizam). Kod Downovog sindroma djeca su pokazala izrazit interes za ovakav način kretanja te se nakon nekog vremena samostalno počinju penjati. Mogućnosti primjene TP-a kod odraslih osoba široke su i značajne. TP se pokazao uspješnim terapijskim modalitetom kod reumatskih bolesti. U rehabilitaciji neuroloških odraslih pacijenata najviše je proučavan utjecaj terapijskog penjanja na oporavak pacijenata nakon cerebro-vaskularnog inzulta, multiple skleroze i Parkinsonove bolesti. U terapiji multiple skleroze penjanje je pokazalo poboljšanje koordinacije pacijenata, ali i psihološkog osjećaja zadovoljstva. Rezultiralo je naime smanjenjem anksioznosti i povećanjem samopouzdanja. Terapijsko penjanje se provodi u potpunosti sigurno te se zbog toga ovom aktivnosti mogu baviti i slabovidne i slijepe osobe. Sve zainteresirane pozivamo da nam se jave", rekla je za In Portal predsjednica Osmijeha, Lucija Brkan.

Više o udruzi na web stranici: sites.google.com/site/penjitesosmjehom

Izvor: In-portal

Zatvori

Moje drugo dijete - Svaki dan dobar dan, HRT 1

  27. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Osoba s invaliditetom od svojih najranijih dana ima veliki utjecaj na članove obitelji u kojoj se rodila.
Potakne svoje bližnje iz uže i šire obitelji, okoline, na uglavnom pozitivno drugačije poimanje života i svijeta oko sebe, toleranciju, nesebičnost, požrtvovnost.
Tako je to danas. U nekim prošlim vremenima nije bilo tako, a u pojedinim sredinama još uvijek ima puno prostora za poboljšanje odnosa prema djetetu ili osobi s invaliditetom u obitelji i izvan nje, ali dobro je da postoje primjeri iz kojih možemo svi učiti i mijenjati se. Ako želimo…

Kaštela: Otvorena atletska škola za djecu s teškoćama u razvoju

  23. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

"Bio sam sportaš čija je karijera prekinuta u prometnoj nesreći. Jedno vrijeme nisam znao što bih sa sobom, no uključivanje u atletiku i ponovno bavljenje sportom vratili su mi vjeru u sebe", kaže atletičar Pero Sunara

Nakon Virovitice i Osijeka, treća atletska škola za djecu s teškoćama u razvoju, koja se provodi u sklopu projekta 'Treneri velikog srca' pod pokroviteljstvom Allianza i Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO), započela je s radom i u Kaštelima. Pročitaj više

U sklopu projekta u Hrvatskoj djeluje devet škola plivanja za djecu s posebnim potrebama, a odnedavno i škola atletike, čija je prezentacija održana ove srijede u novoj dvorani na Sokolani u Kaštel Sućurcu. Allianz i HPO škole plivanja za mališane s invaliditetom pokrenuli su prije godinu i po dana u suradnji s poznatom paraolimpijkom Anom Sršen, a atletski program razvijaju u suradnji s dr. sc. Tomislavom Krističevićem, izbornikom atletske reprezentacije osoba s invaliditetom, te Kineziološkim fakultetom u Zagrebu.

Voditelj atletske sekcije u Kaštelima, u koju će se na početku uključiti dvadesetak djece i mladih do 17 godina, hrvatski je paraolimpijac, bacač kugle Pero Sunara. "Iz osobnog iskustva znam koliko sport može značiti u životu osoba s invaliditetom. Bio sam sportaš čija je karijera prekinuta u prometnoj nesreći. Jedno vrijeme nisam znao što bih sa sobom, no uključivanje u atletiku i ponovno bavljenje sportom vratili su mi vjeru u sebe. Važnost sporta kod djece s teškoćama u razvoju je velika, pomaže i psihičkom i tjelesnom razvoju, daje priliku za uključivanje u zajednicu i nova poznanstva, druženja, rad u grupi i sve ono što bez sporta možda ne bi imali“, rekao je Pero Sunara.

Predsjednik Sportskog saveza invalida grada Splita, Mijo Bakić, pohvalio je odaziv Kaštelana ovom projektu, jer, kako je kazao, u Kaštelima se na samom početku uključio veći broj djece nego u drugim gradovima. Bakić je pozvao sve roditelje djece s poteškoćama u razvoju da, unatoč drugim obvezama, odvoje dodatno vrijeme i uključe djecu u rad atletske škole, a posebno je zahvalio Gradu Kaštela na ustupanju dvorane u kojoj će nekoliko puta tjedno certificirani treneri, odnosno treneri velikog srca, raditi s djecom.

Gradu Kaštela, ali i roditeljima te svim drugim zajednicima s kojima do sada surađuju, zahvalio je i Dino Drača iz Allianza "Zadovoljni smo i sretni što je projekt do sada obuhvatio više od stotinu djece koja se do sada nisu bavili sportom, pri čemu su nam pomogle brojne udruge, uprave sportskih klubova te lokalne vlasti. Želja nam je jednog dana omogućiti svakom djetetu u Hrvatskoj ravnopravnu mogućnost bavljenja sportom te time pridonijeti sretnijem odrastanju djece s teškoćama u razvoju i njihovoj lakšoj socijalizaciji“, kazao je Drača.

"Projekt u našem gradu, koji pomaže djeci s invaliditetom, izuzetno nas raduje. Grad je uvijek tu da pomogne, ne samo ovom projektu nego svim projektima koje provode kaštelanske udruge koje okupljaju djecu s poteškoćama u razvoju, čime se može pomoći njihovom razvoju. U ime Grada zahvaljujem svima koji sudjeluju u ovom projektu i pomažu kaštelanskoj djeci u poboljšanju kvalitete njihovih života“, poručio je organizatorima dogradonačelnik Kaštela Mili Novak.

Podršku projektu pružila je i atletičarka Petra Jakeljić, višestruka prvakinja Hrvatske u bacanju kladiva, koja je s Perom Sunarom demonstrirala atletske vježbe. Projekt 'Treneri velikog srca' lani je nagradila Hrvatska udruga poslodavaca za doprinos zajednici, a Društvo za marketing Slovenije dodijelilo je „Trenerima velikog srca“ regionalnu SPORTO nagradu za najbolju aktivaciju sportskog sponzorstva u Hrvatskoj, čime mu je osiguran neposredan ulazak u konkurenciju za nagradu 'Best of Europe Award' koja će se dodijeliti u Londonu.

Izvor: In-portal

Zatvori

Rijeka: Konferencija o povezivanju kvalitete studiranja i socijalne uključenosti

  22. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Među organizacijskim okolnostima koje otežavaju školovanje istaknuti su i iscrpljujući cjelodnevni programi studiranja za studente s invaliditetom

U Sveučilišnom kampusu u Rijeci održana je završna konferencija u sklopu IPA projekta "E-Quality: povezivanje kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj", kojemu je cilj osigurati da svi studenti, bez obzir na osobne ili socijalne okolnosti, imaju iste prilike za uspjeh u studiranju i nakon njega. Pročitaj više

Vodeći partner u projektu je Institut za razvoj obrazovanja, a sudjelovali su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas i Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

Skup je otvorila prorektorica riječkoga sveučilišta za studije i studente Snježana Prijić-Samaržija. Izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja Ninoslav Ščukanec istaknuo je da su ciljevi projekta omogućiti visokim učilištima da razviju vlastite alate za unapređenje i vrednovanje politika pravednosti, odnosno socijalne uključenosti te utvrditi prijedloge oznake kvalitete koju bi dobivala visoka učilišta koja pokazuju istaknute rezultate na ovim poljima.

Stručnjakinja iz Velike Britanije Liz Thomas rekla je kako pravednost u visokom školstvu podrazumijeva da na mogućnosti studiranja i ishode utječu samo zalaganje i trud studenata, a ne socio-ekonomski činitelji, etničko porijeklo, mjesto stanovanja i druge okolnosti. Kazala je da se težište pravednosti pomiče s omogućavanja svima istih uvjeta za studiranje, prema ishodima, odnosno zapošljavanju ili nastavku poslijediplomskog studiranja.

Karin Doolan sa zadarskog sveučilišta predstavila je rezultate istraživanja koje je provela među ranjivim skupinama studenata kako bi se utvrdilo što ocjenjuju preprekama u obrazovanju. Neke od tih skupina su studenti koji moraju raditi uz studij, oni koji putuju iz drugog mjesta, studenti-roditelji ili oni s lošijim ekonomskim statusom. Utvrđeno je da kao prepreke studenti najviše ističu nedostatak financijskih sredstava, zdravstvene poteškoće, roditeljske obveze te udaljenost od mjesta studiranja.

Među organizacijskim okolnostima koje otežavaju školovanje su neodgovarajući rasporedi, s predugim pauzama i premalo fleksibilnosti, teškoće u usklađivanju studiranja s poslom, iscrpljujuće cjelodnevne programe studiranja za studente s invaliditetom.
Istaknuto je i nezadovoljstvo sustavom stipendija, uz napomene da ih je nedovoljno te da se češće dodjeljuju temeljem ocjena nego zbog otežanih socio-ekonomskih uvjeta studenata, kazala je Doolan.

Preuzeto:�In-portal, Izvor:�Hina

Zatvori

Prvi dan Festivala IRIS započeo sa stolnim tenisom

  22. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

U sklopu projekta IRIS – Sport kao mehanizam rane integracije i rehabilitacije, jučer je, 21.siječnja, započeo Festival sportova za osobe s invaliditetom koji će se održavati idućih pet dana na četiri različita sportska lokaliteta

Prvi dan Festivala održan je u Dvorani Zamet, uz detaljan praktični prikaz treninga stolnog tenisa za osobe s invaliditetom kojeg je održao je trener Ervin Stilin uz suradnju s Hrvojem Vlahovićem, profesorom rehabilitacije i stručnjakom za biomehaniku. Trener Stilin za vrijeme edukacije podučavao je prisutne pedagoške radnike, odgajatelje i nastavnike, kako bi uz njihovu pomoć stolni tenis mogla trenirati s djeca s poteškoćama u razvoju i koje dobrobiti im stolni tenis kao sport može pružiti. Prema riječima trenera Stilina stolni tenis je kod nas pomalo zanemaren, ali njegova uloga u razvoju djece izuzetno je važna. Nakon pokaznog igranja s djecom i mladima s poteškoćama u razvoju, od kojih neki bilježe odlične gotovo vrhunske rezultate, svoju su priliku dobili i ostali prisutni. I oni su zaigrali stolni tenis, a sve je postalo još realnije kada su i sami sjeli u invalidska kolica i nastavili igru iz jedne nove, do sada nepoznate situacije. Tako su s jedne strane pokušali igrati stolni tenis, a s druge strane su ušli u svijet osoba s invaliditetom. Pročitaj više

Predavanje i radionica bili su interaktivni, a upute, savjeti i praktične metode o tome kako djeca s poteškoćama u razvoju mogu igrati stolni tenis više nego korisni. I na kraju ove učinkovite radionice prvog dana Festivala trener Ervin Stilin pozvao je roditelje i pedagoške radnike da dovedu svoju djecu na stolni tenis kako bi u potpunosti uživala u vrijednostima ovoga sporta i istovremeno se razvijala se na najbolji mogući način.

Festival se nastavlja u Osnovnoj školi Gornja Vežica stručnim prikazom atletike za osobe s invaliditetom, treći dan na redu je radionica i trening plivanja na Bazenu Kantrida, u subotu u Dvorani na Zametu slijedi boćanje i tenis u kolicima, a u nedjelju teorijska i praktična demonstracija jahanja u Dresurnom klubu Pegaz. Osim djece s poteškoćama u razvoju, za koje je integracija kroz sport u ranoj dobi najbolja moguća za svakodnevni život i razvoj, njihovih odgajatelja, nastavnika i roditelja, dobrodošli su i svi ostali građani.

Zatvori

Anka Slonjšak: Broj osoba s invaliditetom koje žive u teškim socio-ekonomskim uvjetima je u porastu

  21. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Pravobraniteljica za OSI u više je navrata upozoravala javnost, ali i saborske zastupnike o teškim ekonomskim prilikama u kojima zbog ovrha i blokada računa žive osobe s invaliditetom

Vlada RH postigla je dogovor i potpisala Sporazum o otpisu odnosno odgodi plaćanju duga s s bankama, teleoperaterima, četiri najveća hrvatska grada, te su u tijeku potpsivanja sporazuma s drugim gradovima i općinama. Pročitaj više

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u razgovoru s novinarima In Portala iznijela je neke zabrinjavajuće podatke o osobama s invaliditetom kojima prijete ovrha i blokada računa te traže pomoć njezina Ureda. "U odnosu na prethodne godine u kojima smo imali tek nekoliko osoba s invaliditetom koje su se prituživale na blokade računa i ovrhe, nažalost tijekom 2014. godine zaprimili smo veći broj pritužbi i zamolbi za pomoć. Najčešći razlozi ovrha nad osobama s invaliditetom su nemogućnost podmirivanja režijskih troškova te dugova prema teleoperaterima. Najčešće se radilo o osobama kojima su socijalne naknade, poput osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu te zajamčena minimalna naknada bile jedina primanja. Stanoviti broj pritužitelja bili su korisnici malih invalidskih mirovina", otkriva pravobraniteljica Slonjšak.

Pravobraniteljica je u više navrata upozoravala javnost, ali i saborske zastupnike o teškim ekonomskim prilikama u kojima žive osobe s invaliditetom. Blokade i ovrhe postale su dijelom svakodnevice OSI populacije. Ured pravobraniteljice Slonjšak u tom je pravcu poduzimao konkretne mjere, ali one nisu bile dovoljne da u potpunosti zaštite one osobe s invaliditetom koje su se našle na udaru teleoperatera i banaka.

"U postupanju u navedenim slučajevima, a sukladno našim ovlastima propisanim Zakonom o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, nakon zaprimanja pritužbe stranku smo zatražili nadopunu dokumentacije i pojašnjenje svih relevantnih podataka te prema potrebi smo tražili očitovanja nadležnih tijela, a zatim upućivali preporuke. Najvažniji nam je interes zaštita prava, a u ovakvim slučajevima egzistencija i upućivanje stranke na nužnost otvaranja zaštićenog računa. Moram naglasiti da su stranke bile krajnje iznenađene činjenicom da im je blokiran npr. račun na koji primaju mirovinu, a da ih prethodno nitko nije upoznao s posljedicama jednog pravnog akta kakav je ugovor iz kojega mogu proizaći i takve posljedice, a da ne govorimo da osobe tvrde da ih ponuđači takvih ugovora s velikom uvjerljivošću dovode u zabludu i ne navodeći bilo kakve rizike, štetne posljedice i slično, što može biti negativna posljedica tako sklopljenog ugovora", kaže pravobraniteljica Slonjšak.

Brojni su uzroci koji su osobe s invaliditetom dovele u situaciju krajnje bijede zbog blokade računa, no pravobranieljica Slonjšak kao ključni razlog ipak navodi neinformiranost i neupućenost u posljedice sklapanja ugovora s tvrtkama i bankama. "Prema našim iskustvima, kod najvećeg broja pritužitelja radilo se o krajnjoj neinformiranosti i neupućenosti, brzopletim pa i nepromišljenim odlukama, osobito u slučajevima sklapanja ugovora s teleoperaterima koji na krajnje nekorektan način i gotovo bezobzirno dovode u zabludu neuke pa i labilne osobe koje nemaju uvida u posljedice svakog ugovornog odnosa", zaključuje pravobraniteljica Slonjšak.

Izvor: In-portal, Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zatvori

Čudo arhitekture: Kućice na drveću prilagođene osobama s invaliditetom

  21. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Kolibe su interesantno i moderno dizajnirane s kvalitetnim i jakim drvetom, dok su pristupne rampe u potpunosti usklađene s okolnim ambijentom

Da ljudska mašta nema granica dokazali su i momci iz kompanije Treehouse Guys iz Vermonta u SAD-u. Calvin, Hobbes i Bart već duže od desetljeća s velikim uspjehom prave posebne kućice na drvetu za djecu, izletnike i ljude koji vole prirodu. Pročitaj više

Jednog dana su odlučili da učine nešto korisno i zanimljivo i za osobe s invaliditetom. Tako su došli na ideju da naprave pristupačne kolibe za osobe u invalidskim kolicima u kojima će moći nesmetano boraviti i uživati u ambijentu i prirodi. Inače, same kolibe su interesantno i moderno dizajnirane s kvalitetnim i jakim drvetom, dok su pristupne rampe u potpunosti usklađene s okolnim ambijentom.

Preuzeto: In-portal, Izvor: Disabilityinfo

Zatvori

Milijarder poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

  19. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu poziva poslodavce da mu se pridruže u zapošljavanju osoba s intelektualnim i razvojnim invaliditetom.

Meksički milijarder Carlos Slim i Anthony Shriver, osnivač neprofitne organizacije Best Buddies, počeli su novu kampanju kako bi potaknuli povećanje mogućnosti zapošljavanja osoba s intelektualnim invaliditetom, autizmom, Downovim sindromom, cerebralnom paralizom i drugim oblicima invaliditeta. Pročitaj više

Pod imenom"Ja sam za zapošljavanje", kampanja za podizanje svijesti apelira na ljude - bez obzira jesu li u mogućnosti zaposliti osobe s invaliditetom ili ne - da potpišu on-line zavjet da se zalažu za inkluzivna radna mesta.

"Naša je odgovornost i obaveza da pomognemo u rješavanju problema našeg društva, kao doprinos naporima vlade", rekao je Slim, koji je stekao svoje bogatstvo u industriji telekomunikacija i redovno je broj jedan ili dva na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu. Kampanja "Ja sam za zapošljavanje” poziva sve nas širom svijeta da otvorimo um i prihvatimo osobe s intelektualnim i razvojnim invaliditetom kao kvalificirane i pouzdane kandidate za zapošljavanje. Ovi pojedinci su posvećeni i stručni radnici, i jasno je da je njihovo učešće u privrednim aktivnostima relevantno za cijelo društvo", rekao je Slim.

Prema podacima iz Glavnih nacionalnih indikatora (zajedničkog ostvarenja Nacionalne asocijacije državnih direktora usluga za osobe sa smetnjama u razvoju i Istraživačkog institutu za humane usluge) u 2013. godine, 85 % osoba sa invaliditetom nije imalo plaćen posao u zajednici.

Organizatori kampanje su rekli da su, osim Slima, i glumice Cheryl Hines i Lauren Potter, kao i bivši olimpijski prvak u trčanju Carl Lewis, dali "Ja sam za zapošljavanje" zavjet.

Izvještaj, koji je objavio Institut za korporacijske djelatnosti u vezi sa pokretanjem kampanje, govori da većina poslodavaca koji su zaposlili osobe s invaliditetom i ima pozitivno iskustvo. Pored toga, većina poslodavaca smatra da su zaposlenici s invaliditetom visoko motivirani, navodi se u izvještaju.

Preuzeto: Ukljuci.in

Zatvori

Svjetlo u tami: Slijepi virtuoz na čelu Alp Ozsokmen osvaja svijet klasične glazbe

  19. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Dvadesetogodišnji čelist s ponosom ističe kako je bio najbolji učenik u srednjoj školi, te poručuje svim osobama s bilo kojim vidom invaliditeta da ne odustaju od svojih želja

Dvadesetogodišnji Alp Ozsokmen izgubio je vid dok je bio beba. Sebe je pronašao u glazbi, a zahvaljujući vlastitom trudu i upornosti sada izvrsno svira čelo, jedan od najtežih instrumenata. Pročitaj više

Bio je prijevremeno rođena beba. Vid je izgubio još u inkubatoru u rodilištu, a liječnici mu nisu mogli pomoći. No, ovaj mladić iz Turske odbija čak i pomisao na to da se ponaša kao žrtva. Ističe kako se uvijek trudio voditi sasvim normalan život. Ozsokmen kaže kako voli glazbu još od malih nogu, te da je na preporuku liječnika počeo svirati čelo. Njegova najveća želja i cilj je da završi Državni konzervatorijum Univerziteta Afyonkarahisar u Turskoj i da drži koncerte širom svijeta.

“Obitelj mi je bila velika podrška i zahvaljujući njima imao sam sasvim normalan život. Kada sam bio manji, roditelji su me odveli u Njemačku na liječenje. Doktori su rekli da mi ne mogu pomoći, ali su nekako zaključili da imam talenta za glazbu, te da bi bilo dobro da se time bavim. Prijavio sam se u dječiji zbor u Antaliji kad sam išao u četvrti razred osnovne škole“, pojašnjava Ozsokmen u razgovoru za Agenciju Anadolija.

Kasnije je upisao Konzervatorijum Akdeniz Univerziteta u Antaliji, gdje se u potpunosti posvetio sviranju čela. “Naravno da sam se susretao s poteškoćama, ali nisam odustao. Bilo mi je teško naći note, jer ih ne vidim na papiru. Ali i profesori i moja obitelj uvijek su me podržavali i hrabrili me. Tu sam, i uspio sam sve ovo zahvaljujući njima. Ne vidim svijet oko mene, ali glazba je moje svjetlo u tami“, kaže Ozsokmen.
S ponosom ističe kako je bio najbolji učenik u srednjoj školi, te poručuje svim osobama s bilo kojim vidom invaliditeta da ne odustaju od svojih želja.

Zamjenik direktora Državnog konzervatorijuma Univerziteta Afyonkarahisar Faki Can Yuruk je istakao kako je čelo težak instrument za sviranje, dodavši da Ozsokmen to radi jako uspješno. Yuruk je otkrio da je Ozsokmen prvi ovakav student na konzervatorijumu, te da je na početku i profesorima to bila neobična situacija. “Jako smo zadovoljni s njim, jer je Alp vrijedan student. Održao je koncerte u konzervatorijumu, a sudjeluje i u umjetničkim manifestacijama koje se organiziraju u Afyonkarahisaru. Vjerujemo da će i nakon završetka studija biti jako uspješan“, zaključio je Yuruk.

Preuzeto: In-portal, Izvor: Ukljuci.in

Zatvori

WHO objavila prvo svjetsko izvješće o osobama s invaliditetom

  9. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Osobe s invaliditetom imaju u pravilu lošije zdravlje, postižu niže obrazovanje, manje gospodarske prilike i siromašniji su u odnosu na osobe bez invaliditeta

Prvi ikada napravljen Svjetski izvještaj o invaliditetu, prezentiran od World Health Organization i World Bank, ukazuje na to da je više od milijardu ljudi u svijetu danas doživjelo iskustvo invaliditeta.

Osobe s invaliditetom imaju u pravilu lošije zdravlje, postižu niže obrazovanje, manje gospodarske prilike i siromašniji su u odnosu na osobe bez invaliditeta. To je uglavnom zbog slabije dostupnih usluga i mnogobrojnih prepreka s kojima se susreću u svakodnevnom životu. Izvješće daje najbolje dostupne dokaze o tome što se radi u prevladavanju prepreka za zdravstvenu zaštitu, rehabilitaciju, obrazovanje, zapošljavanje i usluge podrške, te stvaranje okruženja koje će omogućiti ljudima s invaliditetom da se uklope i napreduju u svim sferama života. Pročitaj više

Izvješće završava s konkretnim setom preporučenih akcija za vladu i njihove partnere. Ovaj pionirski Svjetski izvještaj o invalidnosti značajno će doprinijeti provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Na raskrižju se našlo javno zdravstvo, ljudska prava i razvoj, izvješće je postavljeno na način da postane obvezan resurs za kreatore politike, davatelje usluga, stručnjake i odvjetnike za osobe s invaliditetom i njihove obitelji.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Sandra Paović dobitnica ITTF Star Awards 2014

  8. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Najbolja hrvatska stolnotenisačica Sandra Paović dobitnica je ITTF Star Awards za najbolju stolnotenisačicu s invaliditetom u 2014. godini

Na svečanosti dodjele nagrade Međunarodne stolnoteniske federacije pod nazivom ITTF Star Awards u Dubaiju na vrhu poznate zgrade Burj Khalifa članica Stolnoteniskog kluba osoba s invaliditetom Uriho iz Zagreba proglašena je za najbolju stolnotenisačicu s invaliditetom. Spomenuta nagrada dodjeljivala se u sedam kategorija, a dobitnike su birali navijači i tim stručnjaka. Sandra je prošle godine osvojila zlatno odličje na Svjetskom prvenstvu u Pekingu, također je obranila naslov državne prvakinje. Pročitaj više

„Do prije nekoliko godina mogla sam samo sanjati da ću se nastaviti baviti stolnim tenisom, a danas sam gotovo ostvarila sve svoje sportske snove. Ovo priznanje mi je tim draže što je ostvareno u konkurenciji ponajboljih stolnotenisačica svijeta. Ostaje mi samo da u ovoj pred paraolimpijskoj godini nastavim dobrim radom kako bi mi za vrhunac karijere ostala borba u Riju za najsjajnije odličje na 15. Paraolimpijskim igrama“, rekla je Paović. Dodajmo da su Sandru Paović još u prosincu prošle godine Zagrebački športski savez osoba s invaliditetom i Sportski savez Grada Zagreba proglasili sportašicom godine.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović

Zatvori

Humani i novi - Labirint, HRT 1

  8. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Gledajući prilog o socijalnoj zadruzi Humana Nova iz Čakovca čovjek se upita zašto ovakvih zadruga nema po cijeloj Hrvatskoj? Jer svugdje ima teško zapošljivih osoba, a i odjeće za doniranje…

 

Victoria Modesta ruši predrasude o osobama s invaliditeom

  7. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

U novoj godini predlažemo vam da poslušate pjesmu i pogledate novi spot Victorie Modeste, pjevačice i manekenke koja ruši stereotipe o osobama s invaliditetom

Victoria u spotu ponosno prikazuje svoj invaliditet i upravo stavlja naglasak na sposobnosti. Spot za pjesmu Prototype predstavljena je na Channelu 4, a ovo je ujedno njen prvi muzički video.

Ova osebujna umjetnica rođena je s dislokacijom kuka i noge pa se zbog nebrige liječnika preselila u London s roditeljima u nadi da će pronaći bolji tretman. No ni u Londonu liječnici joj nisu mogli pomoći i morali su joj amputirati nogu.

Modesta je nakon toga, kao i mnoge osobe s invaliditetom postala motiviranija te je dobila veće samopouzdanje oslobodivši se kompleksa. Upisala je muzičku školu i predano radila na stvaranju drugačijeg zvuka. Njena ekscentričnost privukla je brojne dizajnere, te je između ostalog, nastupala i na Milano Fashion Weeku, surađivala sa Ellen von Unwerth, Bettinom Reimsu i Vivienne Westwood. Pročitaj više

Kaže da je ponosna na ono što je prošla u životu, a svoje fanove aktivno potiče da slijede snove bez obzira na prepreke.

Modestin spot je na you tubu pogledan više od 4 milijuna puta.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marina Vujačić

Zatvori

Dugo Selo - Što vas žulja, HRT 1

  7. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Kada se prisjetimo mladih koji su imajući na umu svoje školske kolege u invalidskim kolicima izumili solarno vozilo, ova priča o čajnoj kuhinji ispred izlaza iz lifta u gradskoj knjižnici još više rastužuje. Jer odrasli bi trebali biti primjer mladima, zar ne?

S lordom u ledu - More, HTV 1

  4. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

U moru loših vibracija, pesimiza, beznađa koje guši svaki motiv i želju da se pokreneš s mjesta i nešto promijeniš, lijepo je 'sresti' i 'upoznati' osobu poput Mislava kojem ništa ne može slomiti pobjednički duh…

Naša priča iz Gunje: Maksida i Indira Pezerović

  2. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Maksida uz 27-godišnju Indiru, koja od rođenja ima cerebralnu paralizu, skrbi o još dvije kćeri, nezaposlena je, poplava im je uništila kuću, ali njihova priča nije dirnula srca lokalnih moćnika

Prošlo je nešto više od pola godine otkako je rijeka Sava probila na dva mjesta nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, a najteže je stradala Gunja.

Veliki broj ljudi bio je evakuiran s poplavljenih područja, a građani Hrvatske nanovo su pokazali da imaju veliko srce, humanitarna pomoć uvelike je olakšala život stradalima. Pročitaj više

Donosimo priču Makside Pezerović i njezine 27-godišnje kćeri Indire koja se kreće u invalidskim kolicima otkako zna za sebe. Rođena u Gunji, Indira ima cerebralnu paralizu, a mama Maksida uz nju skrbi za još dvije kćeri. Majka je Indiru na školovanje morala dati u domove koji brinu o djeci s teškoćama u razvoju.

"Indira do sedme godine života liječila na Goljaku u Zagrebu, a nakon Goljaka krenula je u prvi razred osnovne škole u Kraljevici pokraj Rijeke, gdje je završila šest razreda", priča nam Maksida.

Potom je daljnje školovanje nastavila u Centru za odgoj i obrazovanje 'Dubrava' u Zagrebu. Nakon desetak godina školovanja, Indira se vratila svojoj majci i sestrama, a povratak u rodno mjesto bio je za nju šok.

"Moja je Indira gotovo cijeli svoj život provela po domovima. Završila je školovanje i došla kući prije deset godina, ali ništa joj nije ponuđeno u ovom našem mjestu. Nije tu samo riječ o Indiri već i o drugim osobama s invaliditetom. Zašto? Zbog čega? Zar su naša djeca zabravljena zato što živimo u tako malim sredinama? Zar smo mi roditelji i naša djeca nešto krivi?“, ogorčena je mama Maksida, nezaposlena samohrana majka.

Indira je od djeda naslijedila kuću, koju je majka i njezina obitelj prije poplave renovirala i dovela u funkciju za život osobe s invaliditetom. Indirina je kuća naime bila namještena i prilagođena za njezine potrebe, bila je bez pragova te imala kupaonicu za osobe s invaliditetom.

"Sve smo dali od sebe da Indira ima svoje gnijezdo, željeli smo da ima nešto svoje“, u jednom dahu rekla je majka Pezerović.

A onda je došao kobni 17. svibanj, koji je tisućama ljudi iz tog kraja promijenio život, pa tako i Indiri i njezinoj obitelji. Sve što su stanovnici Gunje gradili generacijama, vodeni val je uništio u trenu. Ostale su uništene kuće i obiteljska gospodarstva i blato do koljena: užas, jad i čemer.

"Indirina kuća je bila u vodi dubine četiri metra, bujica je bila toliko jaka da je i crijep s krova uništila. Komisija je označila kuću za rušenje, ali s obzirom na to da Indira nije većinski vlasnik , jer njezin pokojni djed nije regulirao imovinske papire do kraja, Indira i mi nismo još potpisali elaborat o obnovi. Nadamo se da će nam uskoro poslati rješenje iz suda da je sve provedeno i knjiženo na njezino ime“, govori Indirina majka.

Obitelj Pezerović s nestrpljenjem očekuje rješenje suda u Vukovaru, čiji su djelatnici obećali ubrzati presudu zbog situacije u kojoj se nalaze. Indira i njezina obitelj svakodnevno vode bitku s blatom i, kako kaže Marsida, nebrigom lokalne zajednice za osobe s invaliditetom. Majku žalosti činjenica da udruga koja skrbi o osobama s invaliditetom iz Gunje, niti jednom nije došla pružiti pomoć njezinoj Indiri. Ogorčena je što uvijek mora čekati, moliti, a da ih nitko ne čuje i ne pita što im je potrebno. Upozorava da su u tom kraju osobe s invaliditetom i prije poplave bile zaboravljene od lokalnih moćnika, a sada još i više.

Maksidi Pezerović i njezinoj Indiri bez podrške lokalne zajednice i državnih institucija poplava koja im je uništila kuću mogla bi im trajno uništiti i živote.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović

Zatvori

Usprkos predrasudama - Svaki dan dobar dan, HRT 1

  23. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Predrasude je teško promijeniti jer je potreban ogroman trud da bismo promijenili svoje mišljenje i stavove, ali kada to uspijemo postajemo bogatiji za puno toga…

Vera Bošković: Poslodavci nas ne žele zaposliti jer misle da osobe s invaliditetom često idu na bolovanje

  22. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Vera je slijepa od rođenja, završila je Pravni fakultet, pruža besplatnu pravnu pomoć, a radila je i kao novinarka. No, sve te reference nisu joj dovoljne u potrazi za poslom jer se bori protiv žestokog neprijatelja - predrasuda

Vera Bošković ima dvadesetosam godina, slijepa je od rođenja. Završila je Pravni fakultet i trenutačno je nezaposlena. Iza sebe ima četiri godine radnog iskustva. Radila je na pružanju besplatne pravne pomoći i kao novinarka. Pročitaj više

U posljednje vrijeme aktivno prati natječaje. Najmanje jednom tjedno ide na razgovor za posao, i tako već godinu dana. Nakon što čuju za njezin invaliditet, poslodavci se više o sposobnostima i ne raspituju naročito.

“Nezainteresirani su, ne daju nam priliku da objasnimo neke stvari, da im kažem kako radim. Kasnije čujem da se kod drugih raspituju što ja to mogu, a što ne mogu. Rijetke su situacije i budem jako sretna kada to nekog zanima i pita me neke detalje o tome kako bih izvršavala poslovne obaveze.”

Prema Verinim riječima, poslodavci smatraju da osobe s invaliditetom često idu na bolovanje, što apsolutno nije istina.

To što ne vidi znači da se služi drugačijim tehnikama prilikom obavljanja zadataka, ali ona ih izvršava kao svi ostali. Njezin kompjutor je prilagođen, ima poseban program koji joj očitava sve što se nalazi na ekranu. “Zato sam i odabrala pravo, a ne neku prirodnu znanost. Učila sam i studirala da bih to kasnije i radila.”

Prisjećajući se svog školovanja, Vera kaže da joj je fakultet bio najlakši. Premda prilagođene literature nije bilo, dobro se snalazila.

“Skenirala bih knjige, prebacivala to na kompjutor i nakon toga preslušavala gradivo putem govornog softvera. To je bio ogroman napredak u odnosu na srednju školu, kada su mi roditelji sve lekcije iščitavali u diktafon”, objašnjava Vera.

Aktivna je u nekoliko udruženja, osobama s invaliditetom povremeno pruža pravnu pomoć i slične usluge. Vera ima mnogo obveza i hobija. Joga i pjevanje u zboru neke su od njih.

Posebno je ponosna na svoj angažman u Udruženju omladine s invaliditetom Infopart Banjaluka. Rade na podizanju svijesti o potrebama i mogućnostima ove populacije. Ističe jedno istraživanje koje je nedavno završeno, a odnosi se na položaj mladih s invaliditetom u Republici Srpskoj.

"Situacija se popravlja kada je riječ o obrazovanju, sve više mladih se školuje i upisuje fakultet. To je odlično. Ali je s druge strane zapošljavanje veoma problematično. Mali postotak mladih s invaliditetom ima posao“, tvrdi Vera.

Podsjeća još jednom da su poslodavci, kao i cijelo društvo, neupućeni i da njihovo neznanje otežava normalan život i Veri i svima koji su u sličnoj situacji.

"Mnogi ne znaju da, ako zaposle osobu sa invaliditetom, dobivaju nazad od države sav porez i doprinose koje uplaćuju. Dakle, samo im se neto plaća ne vraća“, kaže Vera.

Svoje najuže naselje dobro poznaje, tu joj ne treba pratnja. Odlazak do trgovine ili pekarnice ne predstavljaju joj problem.

“Do grada se ne usuđujem sama, to je dvadeset minuta hoda, ali je previše prepreka. Nemamo zvučne semafore ni taktilne trake, tako da je zaista teško”, kaže ona.

Jedan zvučni semafor u centru Banja Luke dokaz je nebrige za potrebe slijepih i slabovidnih osoba. Život se, kaže Vera, ne odvija samo u centru grada, a pogotovo ne oko tog jednog semafora.

Vera je u jednu ruku zadovoljna što mediji više pažnje poklanjaju osobama s invaliditetom. Ipak, smeta joj način na koji se izvještava.

“Problem je u selekciji tema i načinu predstavljanja osoba s invaliditetom. Prevladava herojski način izvještavanja, govori se što smo to sve postigli uz silne poteškoće. A to nam baš ne ide u prilog. Jer to nisu izuzeci, svi to možemo uz određena ograničenja”, objašnjava Vera.

Od društva i zajednice očekuje da je tretiraju normalno, s njenim vještinama, znanjima i neznanjima.

“Inavliditet je otežavajuća okolnost i tako ga treba promatrati, a ne kao našu prvu karakteristiku”, poručuje Vera.

Preuzeto: In Portal
Izvor: Dw.de

Zatvori

Društvo multiple skleroze Split: Koncerti naših glazbenih talenata hrana su za dušu i tijelo

  22. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

U organizaciji udruge 'Savez za Kaštela' i udruge 'Glazbeni talenti' iz Splita održan je humanitarni koncert za Društvo multiple skleroze Split, 21. prosinca u kino dvorani Sveti Juraj, Kaštel Sućurac.

Sezona božićnih nastupa za Društvo multiple skleroze Split nastavlja se nastupom 22. prosinca u 20 sati u Trogiru; 23. prosinca u 16.30 sati na trgu u Makarskoj te 23. prosinca u 19 sati na splitskoj rivi. Pročitaj više

"Društvo multiple skleroze Split već 23 godine okuplja oboljele osobe od multiple skleroze na području Splitsko-dalmatinske županije. Trenutačno broji 317 registriranih članova, premda je brojka još i veća jer dosta ljudi ne želi biti stigmatizirano i skriva bolest. Iznimno je važno podizanje razine svijesti građana o ovom oboljenju kroz brojne akcije, što Društvo kontinuirano i radi. Razvijamo razne projekte kako bi svojim članovima pružili informacije o liječenju i nošenju s bolesti, savjete o ostvarivanju prava i povlastica, provodimo fizikalnu terapiju, psihosocijalnu podršku, te usluge pomoći u kući i osobne asistencije za pomoć nepokretnim i teže pokretnim članovima kako bi poboljšali kvalitetu života i smanjili progresiju bolesti", kaže Zdravka Dominović, tajnica Društva.

Udruga 'Glazbeni talenti - Music talents' iz Splita pod vodstvom prof. Teane Kovačević uspješni je glazbeno-edukativni projekt za djecu, mlade i odrasle. Udruga je usmjerena na stručni glazbeni rad s pojedincima ili grupom na vokalnoj tehnici, scenskom pokretu i izrazu, te svim potrebnim preduvjetima za izgradnju budućeg pjevača-kantautora.

Na nedavno održanom koncertu u Domu kulture Zvonimir u Solinu, pod nazivom 'We Will Rock You - Tribute to Queen' posebno emotivan bioj e nastup Sanje Vučine, članice i aktivistice Društva multiple skleroze koje je izvela skladbu 'Too much love will kill you'. U nošenju s bolešću ponekad bi joj ponestalo snage i volje za dalje, ali znala je da ne smije odustati. Sanja poziva i ostale članove da joj se pridruže u projektu osnaživanja članova Društva 'Pjesmom do samopouzdanja'.

Umjesto ulaznica posjetitelji su odvajali dobrovoljni prilog za rad Društva multiple skleroze Split prema svojim mogućnostima ili su kupili nešto od rukotvorina Društva, nastalih na kreativnim radionicama.

Teana Kovačević, mentorica 'Music talentsa' ponosna je na suradnju s Društvom multiple skleroze, zahvaljuje u svoje ime i ime svojih učenika što su opet u prilici da zajedno uče i nadograđuju se kao ljudi. Kao mentoru udruge važno joj je senzibilizirati svoje učenike da budu svjesni što se događa oko njih, daleko od glamura, show buisnessa, i spletkarenja. U navedenoj suradnji učenici su imali doživjeli pravu ljudsku borbu. Onu iskrenu za život, a ne za moć.

"Veselimo se Božiću i svemu što zajednički pripremamo. Premda su nam sredstva limitirana, a uređenje pozornice, šminkanje i friziranje izvođača provodimo uz pomoć brojnih volontera, potrudit ćemo se da naši gosti dožive pravu božićnu čaroliju", poručuju iz Društva multiple skleroze Split i pozivaju da se odazovete i prisustvujete božićnim koncertima.

Preuzeto: In Portal
Autor: Božica Ravlić
Foto: Jakov Teklić

Zatvori

Predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora proglašen inovatorom godine za 2014.

  12. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Laskava titula potvrdila je sjajnu godinu za cjelokupni paraolimpijski pokret

U izboru uglednog časopisa SpotBusiness International, predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora Sir Philip Craven, proglašen je inovatorom godine. Poznata i prestižna svjetska tiskovina prepoznaje pojedince unutar sportske industrije koji su svojim inovacijama i djelovanjem doprinijeli svijetu sportske industrije u protekloj godini. Pročitaj više

SpotBusiness International dodijelio je priznanje Sir Philipu Cravenu zato što je ne samo sportskim, već i političkim te komercijalnim inovacijama učinio velik pomak u djelovanju Međunarodnog paraolimpijskog odbora kao krovne institucije koja objedinjuje sve sadašnje i buduće paraolimpijske talente. Sir Craven je svojim djelovanjem uveo mnoge promjene u načinu na koji se paraolimpijski sportovi tretiraju, također je senzibilizirao javnost na potrebu ulaganja u razvoj paraolimpizma.

Prema mišljenju mnogih, vođenjem ovogodišnjih najvećih Zimskih Paraolimpijskih Igara u Sočiju i aktivnim provođenjem politike mirotvorstva zaslužio je istoimeni naslov. Žiri sastavljen od pretplatnika časopisa SportBusiness International i sportskih stručnjaka stoga je, usprkos žestokoj konkurenciji u kojoj su bili čelnici vodećih svjetskih sportskih organizacija, jednoglasno donio odluku o njegovom proglašenju inovatorom godine. On je tom prilikom potvrdio koliko je to značajno priznanje ne samo za njega, već i za cijeli Međunarodni paraolimpijski odbor te je najavio daljnji aktivni angažman.

Laskava titula potvrdila je sjajnu godinu za cjelokupni paraolimpijski pokret. Opsežan članak o izboru za inovatora godine 2014. objavljen je u prosinačkom izdanju časopisa SportBusiness International.

Podsjetimo kako je Sir Philip Craven početkom rujna bio u Rijeci, došao je na obilježavanja 50. godina paraolimpijskog pokreta u Hrvatskoj. Ukazao je na bogatu Hrvatsku paraolimpijsku povijest i velikane paraolimpizma u Hrvatskoj.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović

Zatvori

Sabor: zapošljavanje osoba s invaliditetom obveza i realnog sektora

  12. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom, kvotno zapošljavanje takvih osoba postaje obveza i realnog, ne samo javnog sektora

Obvezu da zaposli osobu s invaliditetom imat će 7600 poslodavaca, precizirao je svojedobno ministar rada Mirando Mrsić. Pročitaj više

Od 1. siječnja iduće godine, svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika bit će dužni zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i o djelatnosti koju obavaljaju. Od te obveze izuzeta su strana diplomatska i konzularna predstavništva te integrativne i zaštitne radionice. Iz obveze kvotnog zapošljavanja izuzeta su i predstavništva stranih osoba.

Poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti i na zamjenski način, sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji, kao i primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, studenata s invaliditetom.

Tvrtke koje ne ispune kvotu, to jest ne zaposle određeni broj osoba s invaliditetom, plaćat će kazne u iznosu od 30 posto minimalne plaće, dakle oko 900 kuna po osobi.

Ministar je uvjeren da će za oko 35 tisuća osoba s invaliditetom, odnosno za toliko radnih mjesta biti raspisane kvote.

Sabor je u petak izmijenio i zakone o socijalnoj skrbi, o rodiljnim i roditeljskim potporama, potvrdio je ugovor o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt modernizacije sustava socijalne zaštite.

Preuzeto: Hina/In Portal
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zatvori

U Zagrebu radi samo 3540 invalidnih osoba

  12. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava jučer je održan seminar "Razumna prilagodba" osoba s invaliditetom u praksi

Dobila je privremeni posao u jednoj tvornici. Već je u prvih nekoliko mjeseci poslodavce oduševila svojim radom. Obećali su joj zbog toga stalan posao. No, kada su šefovi doznali da ima epilepsiju, dobila je – otkaz. Pročitaj više

To je samo jedan od primjera slabe prilagodbe osoba s invaliditetom u obrazovanju, radu i pri zapošljavanju, koji su istaknuti jučer na seminaru "Razumna prilagodba", koji je u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava organizirala Anka Slonjšak (na slici), pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Cilj je bio, uz razmjenu europskih iskustava, potaknuti zakonodavce na stvarno uključivanje osoba s invaliditetom u zajednicu. U Zagrebu je, naime, 90.461 osoba s invaliditetom, od kojih je 48 posto u radno aktivnoj dobi, a tek ih je 3540 zaposleno.

– Ova godina pokazala je na primjeru učenika s teškoćama u razvoju da, usprkos lijepim riječima koje svi imaju za osobe s invaliditetom, njihova stvarna ravnopravnost u praksi ostaje svakodnevna borba i njihova i njihovih roditelja – istaknula je pravobraniteljica te dodala da se ljudska prava ograničavaju tako da se kaže da dijete ne može sudjelovati na nastavi jer nastavnici ne znaju kako raditi s njima, jer nema stručnjaka, jer nema lifta...

I gošća seminara Shivaun Quinlivan s Pravnog fakulteta iz Irske, naglasila je kako je, zapravo, najlakše napraviti arhitektonske prilagodbe, no najveći je izazov razbiti predrasude kod ljudi.

Preuzeto: Večernji list
Autor: Sandra Golemac

Zatvori

Čokolaterija Hedona - Labirint, HRT 1

  11. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Nije lako biti drugačiji od većine ljudi oko nas, ali važno je da mi sami ne mislimo da smo drugačiji iako neke stvari drugačije obavljamo i da to svojim načinom života jasno pokazujemo. Ekipa iz Čokolaterije Hedona može nam svima biti primjer za to.

Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, Dnevnik, HRT 1

  10. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Otvorenje Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju u Splitu odlična je vijest za osobe s invaliditetom, posebno roditelje djece s teškoćama s područja dalmatinskih županija jer sad ne moraju svako malo put Zagreba po prijeko potrebne terapije.

Moja priča: Ivan Katanušić

  8. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Do zavidnih rezultata u atletici Ivan ne bi mogao tako lako doći da s njim nije surađivao jedan od najvećih trenera u bacačkim disciplinama na ovim prostorima, danas pokojni Ivan Ivančić

Hrvatski paraolimpijac Ivan Katanušić (23) ni tri tjedna nije bio na ovom svjetu kada je ostao bez desne potkoljenice, no bio je snažna i uporna beba jer je prohodao već s deset mjeseci, na protezi. To rijetko uspijeva i bebama bez invaliditeta. Pročitaj više

Osnovnu je školu u rodnom Imotskom završio s ocjenom odličan. U osnovnoj školi je trenirao nogomet, gdje je branio za zdravu momčad na turnirima i u klubu NK Imotski. No, brzo se zasitio nogometa, te se poslije njega tri godine bavio kick boxingom, nastupao na turnirima sa 'zdravom' konkurencijom, vrijedno odlazeći u teretanu gdje je razvio zavidnu snagu.

Gimnaziju 'Dr. Mate Ujević' u Imotskom završio je s prosjekom ocjena vrlo dobar, bez ijednog zaostatka i popravnoga ispita. Premda bi se mnogi predali i prepustili očaju, on se od malena naučio živjeti s invaliditetom i sve obveze u životu uredno izvršavati. Nikada neće reći da je neka zdrava osoba sposobnija od njega u bilo čemu, s tom razlikom što mu kao osobi s invaliditetom treba nešto više vremena za postizanje izvrsnosti.

Osim sportskim uspjesima, Ivan se može i pohvaliti da je student 5. godine Fakulteta prometnih znanosti. Nada se kako će ove godine, uz zapažene sportske rezultate, doći i do diplome magistra.

Katanušić već dugi niz godina uživa status paraolimpijcai sportaš je 1. kategorije. Prvi put se s paraolimpizmom susreo 2009. godine, kada je bio na liječničkom pregledu u Božidarevićevoj. Tada ga je na hodniku dočekao bivši predsjednik Hrvatskog saveza sjedeće odbojke te ga zamolio da se dođe okušati u tom sportu. Pristao je nakon mnogo promišljanja, odgledao jednu utakmicu sjedeće odbojke i već na prvi pogled ju zavolio. Kroz odbojku se Ivan naučio bolje nositi s invaliditetom jer je bio okružen sa sportašima svih oblika tjelesnog invaliditeta. No, napominje kako sebe nikada nije opravdavao zbog nedostatka desne potkoljenice niti se samosažalijevao.

Ivan se natječe u kraljici sportova, atletici, nastupa u bacačkim disciplinama. A odnedavno je vlasnik europskog srebra u bacanju kugle i bronce u bacanju diska s novim hrvatskim državnim rekordom. Njegovo prvo veliko natjecanje bilo je Europsko prvenstvo u Walesu, na kojemu je odmah osvojio srebrenu medalju.

Do spomenutih rezultata ne bi mogao tako lako doći da s njim nije surađivao jedan od najvećih trenera u bacačkim disciplinama na ovim prostorima, danas pokojni Ivan Ivančić. Kroz sport je Katanušić naučio pobijediti invaliditet te biti ravnopravna osoba u sportu sa zdravim osobama, a za to je najviše zahvalan upravo Ivanu Ivančiću, koji nikada nije dozvolio Ivanu da kaže da nešto ne može napraviti. Sve bilo samo pitanje volje i truda. Nažalost, po povratku s Europskog prvenstva Ivan Ivančić je završio u bolnici i nedugo nakon toga preminuo.

Nakon smrti voljenog trenera, Ivan je svoje povjerenje za daljnji sportski razvoj dao u ruke treneru mađarskog podrijetla, Rolandu Vargi, koji je aktualni hrvatski rekorder u bacanju diska, sudionik olimpijskih igara te finalist svjetskih prvenstava. Katanušić i Varga nastavili su svakodnevno raditi prema modelu što ih je naučio pokojni Ivančić.

Postavili su si za cilj da pokušaju osvojiti medalje na sljedećem svjetskom prvenstvu u Dohi 2015. godine, te se plasirati i pokušati osvojiti medalju na Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. i tako ostvariti san svakog vrhunskog sportaša.

Ivan bi se ujedno želio zahvaliti svim ljudima koji ga prate i pomažu mu u postizanju sportskih rezultata, a to su Hrvatski paraolimpijski odbor, Akosi Agram, Ortopedija Kralj, trener Roland Varga te njegove kolege na treninzima. Velika podrška u životu oduvijek mu je bila obitelj i prijatelji koji su ga neprestano uvjeravali da može sve postići.

Samo je potrebna volja i upornost te, iznad svega, vjera u sebe i svoje mogućnosti.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marko Damjanović

Zatvori

Organizirano stanovanje u zajednici pruža bolje mogućnosti za osobe s invaliditetom

  8. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Gotovo dvadesetogodišnje iskustvo u pružanju usluga organiziranog stanovanja u zajednici u Hrvatskoj pokazuje značaj i mogućnosti nevladinih udruga u stvaranju novih, kvalitetnih i fleksibilnih rješenja podrške osobama s invaliditetom", kaže Marija Alfirev, ravnateljica Centra za socijalnu inkluziju Šibenik

Osobe s invaliditetom u okviru organiziranog stanovanja u zajednici, umjesto u specijaliziranim ustanovama, ostvaruju svoje temeljno ljudsko pravo na mogućnost ravnopravnog življenja i davanja doprinosa lokalnoj zajednici. To je temeljna poruka okruglog stola 'Izazovi organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom' koji je održan u Zagrebu, obilježavajući Međunarodni dan osoba s invaliditetom i Međunarodni dan ljudskih prava (10. prosinca). Pročitaj više

Okrugli stol je prvi put okupio svih 13 nevladinih organizacija koje pružaju socijalnu uslugu organiziranog stanovanja, a održan je uz sudjelovanje predstavnice Ministarstva socijalne politike i mladih. Glavna tema je bila aktualni zakonodavni okvir u kojemu se pružaju socijalne usluge te predstojeće promjene koje će utjecati na licenciranje i rangiranje pružatelja socijalnih usluga. Budući da postoje razlike između pružatelja socijalne usluge organiziranog stanovanja ovisno o tome tko je osnivač (država, lokalna samouprava, privatnici ili udruga), skup je imao za cilj raspraviti neke od tema specifičnih za rad udruga te donijeti smjernice za razvoj kvalitetne usluge.

U okviru organiziranog stanovanja osobe s invaliditetom ostvaruju veću samostalnost i jačaju samopouzdanje za što aktivniji i kvalitetniji život u zajednici. Čovjek u središtu svega i individualni pristup osobama s invaliditetom je ono što odlikuje rad pružatelja usluga organiziranog stanovanja u zajednici.

"Gotovo dvadesetogodišnje iskustvo u pružanju usluga organiziranog stanovanja u zajednici u Hrvatskoj pokazuje značaj i mogućnosti nevladinih udruga u stvaranju novih, kvalitetnih i fleksibilnih rješenja podrške osobama s invaliditetom. U organizirano stanovanje danas je uključeno oko 500 osoba s invaliditetom, pa stoga vjerujemo da je ovo pravo vrijeme za međusobno povezivanje pružatelja usluge organiziranog stanovanja u široku suradničku mrežu“, izjavila je Marija Alfirev, ravnateljica Centra za socijalnu inkluziju Šibenik.

Na okruglom stolu je bilo riječi o prednostima ovakvog pristupa i potencijalima za razvoj socijalnog poduzetništva, uvjetima rada, zakonskim rješenjima, kao i problemima koji prate pružanje usluga organiziranog stanovanja osoba s invaliditetom. Načelnica sektora za ugovaranje socijalnih usluga, programe i projekte Ministarstva socijalne politike i mladih Ivančica Mamek Jagić je predstavila promjene u postupku ugovaranja socijalnih usluga, a riječi je bilo i o potrebi snažnijeg dijaloga između nadležnog ministarstva, centara za socijalnu skrb i pružatelja usluga organiziranog stanovanja u zajednici.

Okrugli stol organiziran je u okviru projekta inicijative za osnivanje Koalicije pružatelja usluge organiziranog stanovanja kojega financijski podupire Otvoreno društvo.

Preuzeto: In Portal
Autor: Marijana Mijat

Zatvori

Grad Zagreb: Zadružno poduzetništvo kao model zapošljavanja osoba s invaliditetom

  8. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

U Udruženju obrtnika grada Zagreba na Mažuranićevom trgu održana je trodnevna radionica o društvenom i zadružnom poduzetništvu za organizacije civilnog društva, buduće društvene poduzetnike, aktiviste i inovatore u organizaciji zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.

Ciklus su pokrivale trodnevne radionice generiranja idejnih rješenja proizvoda i usluga za buduće zadružne te društveno-poduzetničke pothvate, te radionice i mentorstvo pri izradi studija izvedivosti i poslovnih planova socijalnih/društvenih poduzetnika. Predavač i voditelj radionica bio je Teo Petričević iz ACT Grupe - Centra za eko-društveni razvoj CEDRA Čakovec. Pročitaj više

Cilj druge radionice bio je dati dublji uvid u definiciju pojma, analizu koncepta društvenog i zadružnog poduzetništva koja uključuje vremensku (povijesni razvoj, trenutno stanje i očekivani razvoj), prostornu (lokalno, Europa, svijet) i vrijednosnu dimenziju. Sudionici radionice su se upoznali s ulogama različitih dionika u stvaranju poticajnog okruženja za razvoj društvenog/zadružnog poduzetništva (institucije vlasti, poslovni subjekti, organizacije civilnog društva i pojedinci), procesom razvoja poduzetničke ideje (uočavanjem društvenih potreba i prilika) i mogućnostima njezine realizacije kroz niz različitih poslovnih modela (proizvodnje i prodaje proizvoda te pružanja usluga) s ciljem postizanja društvene promjene. Sudionici u radionici radili su i na testiranju identificiranih ili postojećih društveno-poduzetničkih pothvata. U svrhu što učinkovitijeg usvajanja znanja za sve sudionike tijekom procesa korišteni su realni primjeri razvoja društvenog poduzetništva u različitim uvjetima.

Zadružno poduzetništvo već je odavna u svijetu prepoznato kao jedan od učinkovitih modela zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Sudjelovanje na uvodnom predavanju i radionicama za sve sudionike bilo je besplatno.

Preuzeto: In Portal
Autor: Anđelka Bunić

Zatvori

Stipendije od 10.000 eura za osobe s invaliditetom

  5. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obavještavaju kako Poslovna škola “Cotrugli” pokreće Online MBA pilot-projekt kojim se osobama s invaliditetom omogućava edukacija i zaposlenje.

Riječ je o jedinoj poslovnoj školi u Hrvatskoj koja u ponudi ima međunarodno akreditirane MBA programe koji su vodeći svjetski standard poslovne edukacije. Pročitaj više

Dodjeljuje se, inače, 50 punih stipendija u vrijednosti od čak 10.000 eura po stipendiji za spomenuti program koji se provodi na području čitave regije (Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Bugarske i Rumunjske).

Cilj projekta je educirati osobe s invaliditetom Online MBA programom i time povećati njihovu konkurentnost na međunarodnom tržištu rada, te im u suradnji s poslodavcima omogućiti kvalitetno zaposlenje.

Poziv vrijedi za sve motivirane osobe s invaliditetom s višom ili visokom stručnom spremom i vrlo dobrim znanjem engleskog jezika.

Zainteresirani se trebaju javiti i zatražiti prijavu za stipendiju na e-mail: petra.jug@cotrugli.eu, nakon čega slijedi on-line test i Skype intervju.

Preuzeto: Slobodna Dalmacija
Autor: L. Perić

Zatvori

Poslodavci: Želimo zaposliti invalide, ali ih toliko nema na burzi

  5. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Od 1. siječnja iduće godine, svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika bit će dužni zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, najavio je ministar rada Mirando Mrsić. Međutim, tu su odluku poslodavci dočekali na nož. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kažu da na burzi rada ne postoji toliko osoba s invaliditetom s potrebnim kvalifikacijama. 'Pa iako na strani poslodavca postoji dobra volja da zaposli takve osobe, on to nije u mogućnosti učiniti iz objektivnih razloga, a za to će biti novčano penaliziran', kažu u HUP-u

Iz HUP-a su za tportal kazali kako apsolutno pozdravljaju svaki napor države da osobe s invaliditetom budu aktivnije zastupljene na tržištu rada. Ipak, dodaju kako se u provedbi novog zakona već sada s naziru pitanja o čijem rješavanju razgovaraju s resornim ministarstvom. Pročitaj više

'Činjenica je da će poslodavci morati plaćati tzv. 'kazneni porez' ako ne ispune propisane kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom čak i ako na tržištu rada uopće nema dovoljnog broja osoba s invaliditetom odgovarajućih kvalifikacija. Primjera radi, jedna ICT tvrtka u Hrvatskoj s više od 1.500 zaposlenih prema prijedlogu zakona trebala bi zaposliti minimalno 60 osoba s invaliditetom. Na burzi rada ne postoji toliki broj osoba s invaliditetom s potrebnim kvalifikacijama, pa iako na strani poslodavca postoji dobra volja da zaposli takve osobe on to nije u mogućnosti učiniti iz objektivnih razloga, a za to će biti novčano penaliziran', ističu iz HUP-a.

'Ukoliko poslodavac ne nađe dovoljan broj osoba s invaliditetom na tržištu rada ili nema radnog mjesta na koje bi zaposlio veći broj osoba s invaliditetom (na primjer, radno intenzivne industrije,) obvezan je plaćati po nezaposlenom radniku s invaliditetom jednu trećinu minimalne plaće - svaki mjesec. Trenutno je Uredbom o visini minimalne plaće propisana visina minimalne plaće 3.017,61 kuna. Prema tome, mjesečna obveza poslodavca za jednu nezaposlenu osobu s invaliditetom iznosila bi trenutno 905,28 kuna koje tvrtka svaki mjesec mora izdvajati', pojašnjavaju u HUP-u i upozoravaju da je kod donošenja zakona nužno uskladiti sustav obrazovanja osoba s invaliditetom s realnim potrebama tržišta rada da bi se ovakav zakon mogao primjenjivati u praksi.

Preuzeto: tportal
Autor: Petra Sjauš
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

Zatvori

Vidra jedina prilagođena osobama s invaliditetom

  3. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Postavljena je mobilna rampa na ulazu, taktilna staza, reljefirana podloga, ali i nove oznake sjedala na brajci

Iz Kazališta Vidra u Draškovićevoj ulici predstavili su danas preuređenu dvoranu koja je, naime, prva u cijeloj Hrvatskoj potpuno prilagođena osobama s invaliditetom. Pročitaj više

Postavljena je mobilna rampa koja omogućava osobama u kolicima pristup dvorani, taktilna staza, reljefirana podloga koja slijepe osobe vodi kroz predvorje do ulaza u dvoranu, ali i nove oznake sjedala na brajici.

Ovaj projekt, vrijedan oko 25 tisuća kuna, financiralo je Ministarstvo kulture, a scena Vidra time je postala centar društvene svijesti i tolerancije.

- Lijepo je to što sada mogu sam doći u kazalište i pronaći svoje sjedalo bez ičije pomoći - komentirao je Milenko Zeko, inače član Kazališta slijepih i slabovidnih.

Ravnatelj Satiričkog kazališta Kerempuh i Scene Vidra Duško Ljuština te ravnatelj Kazališta slijepih i slabovidnih „Novi život“ Vojin Perić najavili su kako će se iduće godine za osobe s invaliditetom prilagoditi i dvorana Kerempuh u Ilici.

Preuzeto: Vecernji.hr
Autor: Sandra Golemac
Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Zatvori

Odrasli s autizmom, Svaki dan dobar dan, HRT 1

  3. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Često imamo dojam da se društvo presporo mijenja i da doneseni zakoni nisu uvijek najbolje rješenje problema, ali moramo priznati da danas odrasle osobe s invaliditetom, bez obzira radi li se o tjelesnom invaliditetu, intelektualnim teškoćama ili autizmu imaju puno više mogućnosti za kvalitetan samostalan život.

Pakirnica dobrih želja, Dnevnik, HRT 1

  3. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Njihovi osmijesi govore sve… Nadamo se da će svakim danom biti sve više ovakvih pozitivnih priča i radiona kao što je Pakirnica dobrih želja.

Srce na sceni, Hrvatska uživo, HRT 1

  3. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Nikako ne propustite priliku da pogledate ovaj posebni mjuzikl jer ćete se uvjeriti da ništa zapravo nije nemoguće, samo se sve treba raditi sa srcem…

‘Srce na sceni’ Slavka Sobina Vidru ispunilo ponosom, srećom i suzama

  2. 12. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Nakon što su već dupkom ispunili splitski HNK, mladi s celebralnom paralizom iz Udruge Srce dvaput u istoj večeri na sceni Vidra izveli su svoj mjuzikl ‘Srce na sceni’ u režiji Slavka Sobina

Konačno je došao i taj dan! Glumac i redatelj predstave ‘Srce na sceni’, Slavko Sobin sa svojom je glumačkom postavom stigao u Zagreb, gdje su u jednom danu napravili nešto za što ni on sam prije nešto više od godinu dana nije vjerovao - izveli su svoj mjuzikl ‘Srce na sceni’ čak dva puta. Ne bi to bilo tako neobično za jednu glumačku trupu, da svi oni, njih 21, redom nisu mladi ljudi s celebralnom paralizom, članovi Udruge Srce iz Splita. Unatoč svojim ograničenjima, na sceni Vidra pokazali su svima u gledalištu da nemoguće može postati moguće, da su upravo zbog toga itekako vrijedni divljenja i poslali snažnu poruku svim zdravim ljudima da ne traže sreću naokolo kad im je ona servirana. Pročitaj više

Publika u gledalištu cijelo im je vrijeme pružala podršku pljeskom, a članovi obitelji mladih glumaca s ponosom su uzvikivali imena svojih voljenih nakon što bi uspješno odigrali svoju scenu ili otpjevali svoju pjesmu. A oni bi na sve to uzvraćali najiskrenijim osmijehom.

‘Pale’ su i suze radosnice, kako među članovima Slavkove glumačke trupe, tako i među svima onima koji su ih podržali. A s velikim zadovoljstvom to su učinili natjecatelji showa ‘Tvoje lice zvuči poznato’ – Minea, Giuliano, Jasna Palić Picukarić, Mario Petreković… ali i nekadašnji član Novih Fosila Rajko Dujmić . čiju pjesmu ‘Djeca ljubavi’ pjevaju kao svoju himnu. Nakon mjuzikla rado su im stisnuli ruku, zargili ih te im čestitali na sjajnoj izvedbi i snazi koju unatoč svojoj bolesti nisu izgubili.

Mjuzikl ‘Srce na sceni’ prvi je put odigran prije godinu dana u splitskom HNK. Nakon još sedam rasprodanih izvedbi, mjuzikl je doživio i drugu sezonu. Nedavno, 24. studenoga ponovno su napunili HNK Split, a potom 1. prosinca u jednom danu dvaput kazalište Vidra u Zagrebu.

Ispunjenih srca, jer su to isto učinili i zagrebačkoj publici, mladi iz Udruge Srce krenuli su natrag kući u Split. A mi se nadamo kako će vrlo skoro ta ‘djeca ljubavi’ ponovno u metropolu, ali i druge gradove Lijepe naše kako bi posvuda proširili svoju pozitivu i ljubav.

Imena ove ‘djece ljubavi’ iz Udruge Srce redom su: Mario Kero, Ivana Babnik, Anđela Popović, Duško Mešin, Antonio Čović, Marino Vukušić, Petra Hrgović, Nikolina Biloš, Marija Grbeša, Vedrana Junaković, Zorana Vladislavić, Dino Ćatović, Edo Bulić, Tonči Škrobica, Stipe Kelava, Stipe Veić, Marko Vukašin, Jurica Jerković, Željan Tolj, Jerolim Runjić i Marija Vučemilović Grgić.

Čestitamo!

Preuzeto: Story.hr
Fotografija: Robert Gašpert

Zatvori

Slijepe institucije - Labirint, HRT 1

  27. 11. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Bojan Bertek se na ništa ne žali. Ne želi sažaljenje, samo želi učiti djecu o glazbi i spreman je na sve da bi radio posao koji voli. Od Bojana bi svi mi mogli učiti…

Prerano odrasli - Svaki dan dobar dan, HRT 1

  21. 11. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Dosad smo uglavnom čuli za priče s koliko se ljubavi i brižnosti za svoju djecu s invaliditetom brinu roditelji. U ovom prilogu kroz iskustvo obitelji Vukojević vidimo drugačiju priču, nesebičnu brigu djece za roditelje s invaliditetom. Priznaju, nije uvijek bilo lako i jednostavno, ali ne žalimo jer smo zbog svog iskustva bolji, jači i veseliji ljudi…

 

Palac gore: Predstavljen projekt za uključivanje djece s teškoćama u redovito obrazovanje

  13. 11. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Dječji vrtić "Gajnice" predstavio je uspješan završetak projekta "Rana mreža podrške za kvalitetniju integraciju djece s teškoćama u redoviti obrazovni sustav" sufinanciran s oko 99.000 eura iz sredstva Europskog socijalnog fonda, čiji je cilj bio doprinijeti uspješnijem uključivanju djece s teškoćama u redoviti obrazovni sustav.

Cilj projekta ukupne vrijednosti 126.605 eura nastojao se osigurati kroz poboljšanje kvalitete integracije djece s teškoćama u samom Dječjem vrtiću "Gajnice", ali i stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih djelatnika.
Tijekom trajanja projekta koje je započelo u kolovozu 2013. i traje do 21. studenog, 30 djece je uključeno u potreban logopedski tretman, 21 roditelj djece s teškoćama je uključen u edukaciju, 34 odgojitelja i stručnih suradnika vrtića, kao i 43 učitelja i stručnih suradnika lokalnih osnovnih škola je educirano za rad s djecom s teškoćama. Pročitaj više

U projektnom periodu realizirano je zapošljavanje troje stručnjaka za rad s djecom s teškoćama u vrtiću - logopeda i dvoje osobnih pomagača za djecu koja imaju višestruke teškoće. U jednom od objekata vrtića adaptirana je i opremeljena dvorana pri čemu je taj prostor postao stimulativno okruženje za djecu s teškoćama, ali i ostalu djeca u vrtiću.
Dvorana je opremljena specijaliziranom opremom koja uključuje zid i užad za penjanje, terapeutske ljuljačke, stropne sprave i sigurnosne strunjače. Voditeljica projekta Sanja Jozić rekla je da su se na projekt prijavili još u studenom 2011., a upravo ih je brojnost djece s teškoćama u njihovom vrtiću motivirao za prijavu. Osim toga, dodala je, iskustvo roditelja djece s teškoćama nerijetko je bilo da je djetetu u nadležnim specijaliziranim ustanovama dijagnosticiran određen poremećaj, no redoviti tretman izostaje zbog preopterećenosti sustava.

Prilikom osmišljavanja projektne ideje uzeli su u obzir, kaže Jozić, probleme poput tih da nemali broj roditelja zbog financijske situacije nisu u mogućnosti tražiti pomoć od stručnjaka s privatnom praksom te da u Hrvatskoj inicijalno obrazovanje odgojitelja i nastavnika uključuje samo osnovno znanje o razvoju djece. "Ukoliko uzmemo u obzir da u DV "Gajnice" bilježimo 25 posto djece koja trebaju podršku i tretman edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka, ovaj projekt je vrijedan doprinos u pogledu poboljšanja uvjeta za djecu s teškoćama u lokalnoj zajednici", ocijenila je. Jozić je istaknula da projekt direktno doprinosi tehničkim i upravljačkim kapacitetima vrtića i škole, a naročito značajnom koristi od projekta drži ostvarenu suradnju, povezanost i umrežavanje vrtića i lokalnih škola.

Istaknuvši da je dječji vrtić " Gajnice" s 36 skupina, 5 objekata, 878 djece jedan od najvećih vrtića, koordinatorica projekta Predobra Mavrović rekla je da su se lako odlučili za projekt jer su htjeli podići postignute stvari na još višu razinu.
Partneri u provedbi projekta su Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport i Osnovna škola bana Josipa Jelačića iz Zagreba.

Preuzeto: In-Portal Izvor: Hina

Zatvori

Sandra Švaljek: Svi projekti za bolji položaj osoba s invaliditetom u Zagrebu imat će podršku Grada

  12. 11. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Na prijemu kod rukovodećih ljudi Zagreba predstavnici udruga osoba s invaliditetom izrazili su zadovoljstvo suradnjom s nadležnim gradskim službama te iznijeli nekoliko prijedloga za podizanje kvalitete života OSI populacije u metropoli

U utorak, 11. studenog, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, dr. sc. Sandra Švaljek u Gradskoj je skupštini organizirala službeni prijem za udruge i predstavnike osoba s invaliditetom. Pročitaj više

Na sad već tradicionalnom susretu koji se održava posljednjih godina, u ulozi domaćina bio je predsjednik Skupštine Darinko Kosor, koji je predstavnicima udruga osoba s invaliditetom izrazio želju za još užom i kvalitetnijom suradnjom u budućnosti. Uz zamjenicu gradonačelnika te predsjednika Skupštine, događaju su nazočile pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Mirna Šitum te pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna. Uz njih su na postavljena pitanja odgovarali i predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Zorislav Bobuš te pomoćnica pročelnice za zaštitu osoba s invaliditetom Marinka Bakula-Anđelić. Uz dužnosnike Grada, prijemu su nazočili brojni gosti, prisutan je bio zamjenik Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Boris Jakov Gerić, potpredsjednica Skupštine Jelena Pavičić Vukičević i njezin kolega Davor Berndadić te brojni zastupnici Skupštine.

Povod za okupljanje skorašnje je obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika dr. sc. Sandra Švaljek željela je izvijestiti okupljene o prijedlogu gradskog proračuna za 2015. godinu te poslušati prijedloge i probleme udruga i osoba s invaliditetom. Unatoč činjenici da Grad zbog nove porezne politike Vlade RH ostaje bez 800 milijuna kuna, zbog čega će se na svim stavkama morati osigurati značajno smanjenje troškova, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom bit će pošteđen rezova. Najosjetljiviji gradski ured, naime, i u 2015. imat će proračun ostati na razini ove godine.

"Pozdravljam vas na ovom već tradicionalnom okupljanju uoči obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Ovo je prilika da otvoreno porazgovaramo o projektima koje dugi niz godina Grad Zagreb s vama provodi, kao i vašim prijedlozima i primjedbama. Politika skrbi prema osobama s invaliditetom u Zagrebu temelji se na strateškim dokumentima, od kojih je najvažniji Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2011. do 2015., koja potiče puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u životu zajednice te promiče njihovo pravo na osobni integritet", rekla je dr. sc. Sandra Švaljek.

Nakon što se zahvalio na prijemu, predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Zorislav Bobuš također je naglasio odličnu suradnju Grada s udrugama. Ukratko je okupljene izvijestio s programima i planovima EU do 2020. godine za osobe s invaliditetom.

Posebno vrijedi istaknuti da će Grad, unatoč teškoj gospodarsko-socijalnoj situaciji u Zagrebu i državi, osigurati nešto veći broj stipendija za učenike i studente s invaliditetom, poboljšati pristupačnost objekata i gradskog prijevoza, a usto se povećao i broj asistenata u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju. Zamjenica gradonačelnika podsjetila je kako na nivou Grada Zagreba djeluju Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži 'Mali dom' te Centar za rehabilitaciju 'Silver', a u tijeku su pripreme za osiguranje novih smještajno-uslužnih kapaciteta za osobe s tjelesnim invaliditetom u okviru budućeg centra za neovisno življenje u Novom Jelkovcu.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Višnja Fortuna, okupljene je obavijestila da će do kraja ove godine u ZET stići dva nova specijalno prilagođena kombija, koji će vršiti prijevoz osoba s invaliditetom, a u planu je nabava još dva sljedeće godine. Pročelnica je naglasila dobru suradnju s udrugama, a samo takvim odnosom se mogu otklanjati problemi koji su prisutni i razvijati programe koji će poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom.

Od brojnih prijedloga, poseban je naglasak stavljen na poboljšanje pristupačnosti u prometu, pa su predstavnici udruga osoba s invaliditetom rukovodećim ljudima Grada iznijeli prijedlog da se na nove niskopodne tramvaje ugrade rampe slične onima koje se nalaze u autobusima. Treba dodati da su posebno izdvojili gradonačelnika Milana Bandića koji je uvijek imao sluha za njihove probleme i čija su vrata za njih uvijek bila otvorena te se nadaju da će se dobra suradnja s Gradom nastaviti. Žalosti ih činjenica što državni dužnosnici ne pokazuju sentimente za njihove probleme, dok bi im za primjer mogli poslužiti rukovodeći ljudi Zagreba, koji su s udrugama i osobama s invaliditetom u stalnoj suradnji.

Zamjenica gradonačelnika dr. sc. Sandra Švaljek obećala je da će s predstavnicima ZET-a provjeriti jesu li takve preinake moguće.

"Za svaku dobru ideju i projekt koji poboljšava ukupni položaj osobama s invaliditetom u Zagrebu, imat ćete podršku Grada“, rekla je na kraju službenog dijela prijema dr. sc. Sandra Švaljek.

Izvor: In Portal, Autor: Marko Damjanović, Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zatvori

Žale se na gradnju rampe za osobe s invaliditetom jer im uništava obrt

  30. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Stanari tvrde da je bilo bolje da se izgradilo dizalo ili podizna platforma, peticiju će uskoro predati nadležnima

Gradnja se izvodi bez najave suvlasnicima zgrade, otežan je pristup ulazima zgrada, ali i poslovnim prostorima, a gradilište nije ni označeno odgovarajućom pločom s podacima o radovima.To su samo neke od pritužbi stanara Mamutice gdje je početkom rujna, kod ulaza na broju 71 koji se spaja na južni plato, počela gradnja rampe za osobe s invaliditetom. Pročitaj više

Jesu za prilagodbu, ali...

Nemaju, kažu, ništa protiv toga što se pristup zgradi prilagođava potrebitima, ali je, dodaju, to trebalo napraviti na drukčiji način, pa postaviti, primjerice, dizalo ili odgovarajuću podiznu platformu. Napominju, također, kako je prekršen Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti gdje u članku 10. piše da se rampa koristi za svladavanje visinske razlike do 1,2 metra, dok je kod njih razlika čak dvostruko veća. – Pišemo peticiju i već smo prikupili 80 posto potpisa svih suvlasnika zgrada. To ćemo ovih dana predati nadležnim institucijama, a u međuvremenu pozivamo inspekciju da utvrdi ima li odstupanja od pravilnika – istaknula je Marica Kocijan, jedna od pobunjenih suvlasnika.

Pao im promet

Iz Grada su im, dodaje, poručili kako se rampa gradi prema propisima, a neki se stanari žale da im je to uništilo posao. – Meni je promet pao za čak 60 posto. Ljudi ne mogu ni doći do moje krojačnice zbog radova – požalila se Marija Vereš. Prema riječima Milana Ožegovića, predsjednika Društva tjelesnih invalida, postoji jasan Pravilnik o prilagodbi, ali svjedok je, dodaje, velikom broju loše izgrađenih rampi u gradu.

Autor: Večernji.hr, Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Zatvori

Ronilački klub Geronimo: I ronjenjem se možemo boriti protiv predrasuda prema osobama s invaliditetom

  29. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Ukoliko ste zainteresirani uključiti se u naš rad, bit će nam zadovoljstvo pomoći vam u svladavanju tehnika koje su potrebne za samostalno ronjenje i uvesti vas u novi svijet – svijet bez barijera i bez predrasuda", kaže Zoran Vlah, ronilac s paraplegijom

Članovi Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida - DDICP Čakovec mogli su iskusiti neopisiv osjećaj ronjenja zahvaljujući instruktorima Ronilačkog kluba Geronimo iz Zagreba, najvećeg ronilačkog kluba u Hrvatskoj. Pročitaj više

S punom ronilačkom opremom na Gradskim bazenima "Marija Ružić" u Čakovcu prvo iskustvo ronjenja doživjeli su Rajka, Igor i Slaven iz DDICP-a. Instruktori RK Geronimo prvo su ih upoznali s ronilačkom opremom te objasnili značenje i funkciju svakog dijela opreme – boce za zrak, regulatora, manometra, ronilačkog kompenzatora plovnosti. Uslijedilo je oblačenje ronilačkog odijela i uz pomoć instruktora Saše Polojca i Petra Vresnika zaronili su u dubine gradskog bazena.
Nije trebalo mnogo riječi da bi nam nakon ronjenja izrekli svoje dojmove – sve su rekla njihova zadovoljna lica i osmijesi. Kako sve ne bi ostalo samo na jednom pokušaju, dogovoreno je da će, ukoliko se oformi dovoljno velika grupa zainteresiranih, instruktori RK Geronimo održati i cijeli tečaj ronjenja. Stoga pozivamo zainteresirane osobe s invaliditetom s područja Međimurske županije za koje je tečaj besplatan, kao i osobe bez invaliditeta da se jave i uživaju u ronjenju.

RK 'Geronimo' je neprofitna udruga građana okupljenih oko ronjenja i ronilačkih sportova. osnovana 2004. u Zagrebu. Od te godine Geronimo provodi besplatne tečajeve ronjenja za osobe s invaliditetom te na taj način doprinosi njihovom osobnom razvoju i uključenosti u društveni život.
"Samostalno roniti znači stvarno roniti – biti slobodan u vodenom okruženju, vladati svojim tijelom i uživati, a ne 'roniti' na način da se oslanjamo na fizičku snagu i dobru volju osobe koja će nas 'tegliti' i plivati umjesto nas. Uz samo ronjenje, tu je i mogućnost upoznavanja drugih ljudi s različitim afinitetima, profesijama, interesima… ali svi s istom poveznicom – ljubav prema ronjenju, podmorju, prirodi. Kroz redovite treninge, ronilačke vikende pa i sastanke u klubu, upoznajemo jedni druge i malim koracima postižemo ono što su većinom velike i prazne riječi većine 'velikih političara'. Dakle, rušimo predrasude o osobama s invaliditetom. I to uspješno.

Ukoliko ste zainteresirani uključiti se u naš rad, bit će nam zadovoljstvo pomoći vam u svladavanju tehnika koje su potrebne za samostalno ronjenje i uvesti vas u novi svijet – svijet bez barijera i bez predrasuda", kaže Zoran Vlah, ronilac kojeg paraplegija ne sprječava da uživa u vodenom svijetu.
Više o Ronilačkom klubu Geronimo na stranici: http://www.rkgeronimo.hr

Izvor: In-Portal

Zatvori

Svijet kroz moj objektiv, foto-natječaj In-Portala za osobe s invaliditetom

  28. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

In-Portal pokrenuo je jedinstven projekt na ovim prostorima: želimo na jednom mjestu prikazati uratke fotografa s invaliditetom, svejedno je li riječ o profesionalcima ili amaterima, te već sljedeće godine organizirati skupnu izložbu njihovih fotografija.

Izložba će najprije biti upriličena on line, na stranicama In-Portala u rubrici 'Svijet kroz moj objektiv', a nakon toga i u jednoj od zagrebačkih galerija. Pročitaj više

Foto-natječaj namijenjen je svim fotografima s invaliditetom, ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego i u svijetu. Sve što trebate je poslati svoje najbolje fotografije na mail mladen.kristic@in-portal.hr ili mladen.kristic@gmail.com zajedno s biografskim podacima i pričom o tome kada ste i zašto uzeli foto-aparat u ruke.
Dosad objavljene fotografije možete vidjeti na: In-Portal

Foto: Katarina Galetić

Zatvori

Zatvoren 'Zorkovac', svi korisnici s mentalnim i psihičkim teškoćama u stambenim zajednicama

  21. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Centar za rehabilitaciju "Ozalj", u kojem je do prije šest mjeseci zbog psihičkih i mentalnih teškoća dugo bilo smješteno 57 korisnika, svečano je danas zatvoren, a korisnici su kroz model deinstitucionalizacije otišli živjeti u stambene zajednice u nekoliko županija

Dio tog centra - stacionarni dio "Zorkovac" prva je ustanova tog tipa u Hrvatskoj koja je potpuno zatvorila vrata, a to su danas i simbolično spuštanjem zastora učinili ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić i donedavni korisnik ustanove Darvin Sinovčić. Pročitaj više

Darvin Sinovčić rekao je kako sada živi u stanu u Karlovcu i da se ne bi želio vratiti u "Zorkovac".
Milanka Opačić istaknula je da je u dvije i pol godine, zahvaljujući i financijskoj potpori Otvorenog društva, 370 osoba dobilo bolji i kvalitetniji život te da će do kraja godine u stambene zajednice otići živjeti još oko tisuću ljudi. Pohvalila je centar i ravnateljicu Dijanu Borović-Galović, ocjenjujući da je malo ravnatelja odradilo tako dobar posao. Zahvalila je korisnicima na hrabrosti koja im je bila potrebna da nakon života u instituciji počnu živjeti samostalno. To je složen proces za sve, istaknula je, podsjećajući da je najprije trebalo donijeti zakonsku regulativu koja je među ostalim omogućila da se osobama s invaliditetom ne moraju oduzimati poslovne sposobnosti u cijelosti, odnosno da dio svojih sposobnosti mogu koristiti za donošenje odluka, a ne da umjesto njih o svemu odlučuju skrbnici.

Spomenula je jednog bivšeg korisnika slične ustanove, koji zbog invaliditeta nije govorio niti vidio te je u ustanovi bio autodestruktivan. Nakon što je smješten u zajednicu, jednom sam nenajavljena došla i zatekla fascinantnu sliku. Živi potpuno drugačije i ne trga više odjeću sa sebe. Skinuli su gume s radijatora koje su ga trebale štititi od autodestrukcije. Sjedio je mirno na suncu, a asistentica je kuhala ručak. Napravili smo veliku stvar za svaku osobu koju smo tako spasili i dali joj kvalitetniji život, rekla je Opačić i podsjetila da je u 2,5 godine u stambene zajednice smješteno više ljudi nego što je to učinjeno u proteklih 15 godina. Dodala je da će zgrada u Ozlju najvjerojatnije biti iskorištena za socijalno poduzetništvo i druge projekte.

Judith Klein, koja kroz Institut otvorenog društva na sličnim projektima u Hrvatskoj radi već 18 godina, istaknula je da joj je današnji dan jedan od najsretnijih u životu jer je zatvaranje te ustanove rezultat dobre suradnje Vlade i institucija. "Ovo je pokazatelj da proces deinstitucionalizacije ide dalje", dodala je. Ravnateljica Borović-Galović zahvalila je ministrici Opačić što je omogućila da se korisnici ustanove vrate u normalni život, te promjenu od medicinskog u socijalni model skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama.

Zatvaranje Centra za rehabilitaciju "Ozalj" bilo je i povod za održavanje okruglog stola u Ministarstvu socijalne politike i mladih na kojemu su dionici u procesu deinstitucionalizacije govorili o postignutim iskustvima osoba koje žive o stambenim zajednicama i modelu koji se primjenjuje već nekoliko godina. "Ako je zbog ičega vrijedilo biti na čelu ovoga ministarstva, onda je to zbog tog projekta", rekla je ministrica Opačić, ističući da bi uspjeh izostao da nije bilo upornih i vrijednih ljudi. "Trebalo je prijeći puno prepreka, a među njima je i strahovanje roditelja i članova obitelji osoba s intelektualnim teškoćama kako će se prilagoditi životu u zajednici. No, zajedno smo to nastojali prebroditi i uspjeli smo", ocijenila je.

O iskustvima deinstitucionalizacije osoba s mentalnim i psihičkim teškoćama u Kanadi, koja taj model provodi od 1955., govorio je John Trainor, koji je istaknuo da model životnih zajednica omogućuje da takve osobe svojim radom počnu ekonomski pridonositi društvu i postaju sve manji trošak. U Kanadi nema specijalnih psihijatrijskih bolnica ni ustanova u koje se smještaju osobe sa psihičkim i mentalnim teškoćama, rekao je, dodajući da se one na liječenju zadržavaju samo dva do tri tjedna, nakon čega nastavljaju život u zajednici.

Preuzeto: In-Portal Autor: Hina

Zatvori

Bio je paraliziran, a sada hoda

  21. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Ovaj je uspjeh impresivniji od čovjekove šetnje po Mjesecu!"

Vatrogasac paraliziran od struka nadolje nakon što mu je kralježnica teško ozlijeđena ponovno je prohodao i to zahvaljujući velikom otrkiću znanstvenika. Pročitaj više

Darek Fidyka, 40-godišnjak iz Bugarske napadnut je nožem prije četiri godine nakon čega je ostao paraliziran. Vjeruje se kako je on prva osoba na svijetu koja je prohodala nakon takvih ozljeda. Njegova kralježnica bila je doslovce prepolovljena. Ozljede koje je zadobio mogu se usporediti s onima glumca Christophera Reeva koji je nakon nesreće 1995. ostao paraliziran od vrata nadolje.

I dok su se neke žrtve teških ozljeda oporavljale i hodale nakon mukotrpnih terapija potpuni slom kralježnice smatrao se nepopravljivim. Međutim, znanstvenici iz Poljske u suradnji s kolegama iz Londona upotrijebili su novu metodu koja je Fidyku dovela do opravka. Oni su iz njegovog nosa uzeli stanice i presadili ih u njegovu kralježnicu te su tako ponovno sastavili kralježnicu.

Ovo je prvi puta da je ova metoda uspjela na ljudskom biću.

'Ovaj postupak predstavlja revoluciju u liječenju ovakvih bolesnika. To će rezultirati oporavkom kod onih slučajeva koji su se ranije činili beznadnima', rekao je profesor Geoffrey Raisman, čiji je tim na UCL-u prvi otkrio ovu tehniku.

Dodao je kako činjenica da je Fidyka prohodao 'impresivnija od čovjekove šetnje po Mjesecu'.

Preuzeto: Jutarnji.hr

Zatvori

Savez Gluhih Grada Zagreba traži prilagodbu dijela programa HRT-a

  20. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Ono što Savez Gluhih Grada Zagreba drži najvažnijim, prilagodba je dijela programa HRT – a gluhim i nagluhim osobama. To se prije svega odnosi na titlovanje dokumentarnih serija i filmova na hrvatskom jeziku, kako bi ih gluhe i nagluhe osobe mogle pratiti

Savez Gluhih Grada Zagreba kao i svake godine obilježio je Međunarodni dan gluhih, koji se odlukom Svjetske federacije gluhih iz 1958. godine obilježava zadnje subote u rujnu. Istovremeno je donesena odluka da se aktivnosti vezane uz propagiranje tog dana provode tijekom tjedna nazvanog Međunarodni tjedan gluhih. Pročitaj više

Svrha obilježavanja je privući pozornost političara, vlasti i šire društvene javnosti na postignuća zajednice gluhih, te upozoriti javnost na njihove probleme i potrebe. S obzirom na to da Savez djeluje već 60 godina, svake se godine kroz različite manifestacije pridružuje svim gluhim osobama svijeta. Krajem rujna na Cvjetnom trgu javnosti je predstavljen rad udruge, okupljeni su predstavnici udruga osoba s invaliditetom te predstavnici gradskih i državnih upravnih tijela; gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, potpredsjednica Vlade RH Milanka Opačić te Kolinda Grabar Kitarović.

Predstavnici državne i lokalne vlasti upoznati su s problemima kojima se suočavaju gluhe osobe uslijed Izmjena i dopuna Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima te Jedinstvenom popisu zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole. Prema navedenom Pravilniku, gluhe i nagluhe osobe, korisnici slušnih pomagala, izgubile su pravo na besplatne baterija za slušna pomagala. Ono što je u najvećoj mjeri neprihvatljivo je da se izravno diskriminira jedan dio populacije unutar iste skupine osoba istovrsnog oštećenja jer se korisnicima kohlearnih implantata odnosno umjetne pužnice osigurava besplatno korištenje baterija. Hrvatska je potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koja u članku 5 zabranjuje diskriminaciju po svim pitanjima, posebno unutar kategorije osoba s istim oštećenjem, što sada upravo radi HZZO.

Bitno je također skrenuti pozornost na spomenuti Popis kojeg je donijelo Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, a koji gluhim i nagluhim učenicima uskraćuje pravo na vlastiti izbor srednje škole koju žele i koju su u stanju pohađati. Savez Gluhih Grada Zagreba će u okviru Međunarodnog dana gluhih ukazati na pravo gluhih i nagluhih osoba na vlastiti izbor zanimanja i obrazovanja u redovnim školama, bez obzira na propisane Kontraindikacije.

Ono što Savez Gluhih Grada Zagreba drži najvažnijim, prilagodba je dijela programa HRT – a, gluhim i nagluhim osobama. To se prije svega odnosi na titlovanje dokumentarnih serija i filmova na hrvatskom jeziku, kako bi ih gluhe i nagluhe osobe mogle pratiti.

Autor: In-Portal

Zatvori

U kolicima završila sa 17 god., a danas ima sretan brak i sina

  20. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Nevena Majer Jager iz Karlovca (35) nije dopustila da je svlada malodušnost. Udala se, rodila sina, položila vozački ispit. I dalje uživa u životu punim plućima

Na Nevenu Majer Jager iz Karlovca (35) naletio je kamion kad je imala 17 godina. Ostala je u kolicima, ali uspjela je nastaviti normalno živjeti, udala se i rodila sina. Pročitaj više

- Ili nećeš živjeti ili ćeš krenuti dalje. Ja sam odabrala da se neću osvrtati ni razmišljati što je moglo biti nego sam se usredotočila na budućnost - kaže Nevena. Nakon dugotrajnog liječenja i rehabilitacije okrenula je novu stranicu.

"Nema žaljenja ni samosažaljenja"

- Poslije nesreće sam puno plakala. Isplakala sam se i to je bilo to. Nema žaljenja ni samosažaljenja. Shvatila sam da mi kolica trebaju i da su u mom životu pomoć, a ne problem ako se mislim razvijati i raditi na sebi - govori ona. Završila je školu, a uskoro je na internetu upoznala Denisa. Kaže kako se među njima odmah osjećala kemija. Ispričala mu je sve o svojoj tragediji.

- Bila je 1999. godina, internet se tek pojavio. Odjedanput nije više bilo barijera i prepreka. Mogla sam upoznavati ljude i družiti se. S Denisom bila je to ljubav na prvi “chat” - smije se ona. Prvi susret bio je posve neočekivan.

- Morala sam u bolnicu Dubrava na korektivni zahvat na licu. On se samo pojavio u mojoj sobi. Bila sam sva natečena s koncima u ustima i komadom leda na licu da to sve hladi. ‘Kad si me ovakvu vidio i nisi pobjegao, onda je to stvarno to’, rekla sam i prepustila se ljubavi - nastavila je Nevena pokazujući fotografije s vjenčanja. Već je tad znala da je trudna.

Uz pomoć supruga i obitelji prevladala je sve teškoće i probleme

- Pitala sam se kako ću podnijeti trudnoću s obzirom na paraplegiju, kako ću se snaći kao majka. No budući da je moja obitelj cijelo vrijeme bila uz mene i računala sam na potporu majke, znala sam da će sve ići lakše. Rodila sam pet tjedana prije termina carskim rezom prekrasnog sina Dominika - prisjetila se.

Uz pomoć supruga i obitelji prevladala je sve teškoće i probleme.

- Dominik je prohodao uz moja kolica. Danas ide u šesti razred i jako sam ponosna na njega - kazala je. U međuvremenu se zaposlila, no zbog zdravstvenih komplikacija morala je 2007. u invalidsku mirovinu.

- Prije tri godine sam položila vozački ispit, pa sam sad puno samostalnija - nastavlja zadovoljno Nevena. Vozački, koji si inače ne bi mogla priuštiti, omogućila joj je Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara u okviru projekta.

- Čudi me kad se netko pita kako mi na četiri kotača provodimo dan. Imam mnogo prijatelja koji su kao i ja u kolicima, i svatko se nečim bavi, bilo da je to posao, hobi, obitelj ili kombinacija svega toga. Ima nas posvuda, ali isti smo kao i svi drugi ljudi - zaključila je Nevena, koja priznaje kako joj je obitelj najveća vrijednost u životu.

Preuzeto: 24sata.hr, autorica: Željka Krmpotić

Zatvori

Dosanjani san - More, HTV 1

  19. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Reportaža o brodu prilagođenom osobama u invalidskim kolicima.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

  17. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) te Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava otvara savjetovanje o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Putem ove stranice možete komentirati prijedlog zakona u cjelini ili možete ostaviti komentar na određene točke/članke. Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku. (Vaše ime i komentar javno su vidljivi svim posjetiteljima stranice.)

Savjetovanje se provodi od 6. do 20. listopada 2014.

http://rasprava.mrms.hr/bill/prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-p/

Predstavljena 'Studija isplativosti profesionalne rehabilitacije u RH'

  17. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić je ocijenio kako njemu kao ministru ta iznimno stručna i vrijedna studija znači objektivnu potporu novom modelu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, koja se uvodi putem novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji će uskoro u saborsku proceduru.

Cijelu studiju možete naći ovdje.

Knjiga skupine istraživača na čelu s Predragom Bejakovićem "Studija isplativosti profesionalne rehabilitacije u Republici Hrvatskoj" predstavljena je danas u Zagrebu. Studiju je objavio Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, predstavlja prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, a proveo ga je Institut za javne financije. Pročitaj više

Glavni istraživač je Predrag Bejaković koji je na predstavljanju iznio rezultate istraživanja.

Autor predgovora, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić je rekao kako pod objektivnom potporom ne misli samo na ekonomske pokazatelje iz Studije koji govore u korist novog, drugačijeg pristupa sustavu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. "Oni su itekako važni, posebno u vrijeme gospodarske krize, ali mislim i na objektivnu potporu općepoznatoj činjenici da ulaganje u profesionalnu rehabilitaciju može imati samo pozitivne općedruštvene i osobne učinke", rekao je Mrsić na predstavljanju u Hrvatskom autoklubu.

Mrsić je naglasio kako su se tim pokazateljima vodili i kad su pristupili izradi novog zakona te da nacrt zakona s pravilnicima predviđa sveobuhvatnu sustavnu profesionalnu rehabilitaciju kroz jedinstveno tijelo vještačenja i centre za profesionalnu rehabilitaciju, koji su po prvi puta našli mjesto u zakonu, a što puno govori o njihovoj nužnosti i ozbiljnim namjerama da se konačno i osnuju. Najavio je da će za početak to biti učinjeno po regionalnom ključu - u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Istaknuo je kako će novi zakon poticati rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada kao pravilo, a ne kao iznimku. Rekao je da će se kroz rad centara za profesionalnu rehabilitaciju stvarati osposobljeni i obrazovani kadar kojeg će svi poslodavci u Hrvatskoj zapošljavati kako bi zadovoljili poslovne potrebe, ali i ispunili zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Naglasio je i mogućnost da se ta obveza može ispuniti i zamjenskom kvotom kao što je stipendiranje osoba s invaliditetom i primanje na praksu tijekom rehabilitacije. Rekao je da će se na različite načine nagrađivati i stimulirati poslodavci koji zapošljavaju više od propisane kvote, kao i oni koji iako nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja ipak zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Najavio je uvođenje očevidnika o zaposlenim osobama s invaliditetom i baze podataka koje će kreirati centri za profesionalnu rehabilitaciju te Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Rekao je kako novi zakon znatno pojačava ulogu Fonda u sustavu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom jer će biti glavna institucija nadzora provedbe kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Mrsić je naglasio kako se novi sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom temelji na ideji strogo individualnog pristupa osobi s invaliditetom koji će omogućiti da konačno imamo cjeloviti, ciljani i pojedinačno usmjereni rehabilitacijski pristup uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada. "To je jedini ispravan način da profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvari pune učinke, na koje i ova Studija ukazuje", rekao je te dodao da kada se govori o troškovima i isplativosti profesionalne rehabilitacije očiti su njeni pozitivni učinci na sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranje te posebno istaknuo korist javnih ulaganja u područje profesionalne rehabilitacije jer je u trenutku starenja stanovništva potrebno očuvati radnu sposobnost svih osoba.

"Kao liječnik Studiju gledam kao dokaz da smo svim osobama s bilo kojom vrstom invaliditeta dužni osigurati što bolju kvalitetu života, koja uključuje daleko bolju perspektivu na području rada od postojeće", poručio je Mrsić.

U izradbi Studije, uz glavnoga istraživača Predraga bejakovića sudjelovali su i Ivica Urban, Petar Sopek i Ivan Škoc.

Preuzeto: Politika Plus, Vanja Deželić

Zatvori

13. i 14. listopada održan seminar o zločinu iz mržnje nad osobama s invaliditetom odnosno kaznenim djelima iz neprijateljstva prema osobama s invaliditetom

  17. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Seminar je organiziran u suradnji između Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Europske mreže za neovisni život – European Network on Independent Living (ENIL) i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Zločin iz mržnje je kvalifikacija odnosno otegotna okolnost nekog kaznenog djela kad je ono motivirano predrasudama prema osobama s invaliditetom ili osobama koje se doživljava kao osobe s invaliditetom. Pročitaj više

Zločin iz mržnje najčešće započinje kao vrijeđanje, pisanje uvredljivih poruka upućenih osobama s invaliditetom, pljuvanje, maltretiranje ili fizički napadi na osobe s invaliditetom ili njihovu imovinu. Vrlo je važno ne ignorirati manje incidente, zbog toga što oni često postaju učestaliji i ozbiljniji ukoliko se ne sankcioniraju. Prepoznavanje i rješavanje zločina iz mržnje značajno je i u kontekstu deinstitucionalizacije, zbog toga što s povećanjem broja osoba s invaliditetom koje žive u zajednici raste i opasnost povećanja broja zločina iz mržnje. Seminar je okupio oko 50 predstavnika osoba s invaliditetom, nadležnih institucija od centara za socijalnu skrb, policije, državnog odvjetništva, pravobraniteljskih ureda, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva socijalne politike i mladih te ustanova u kojima su smještene osobe s invaliditetom. Materijale možete preuzeti ovdje

Ciljevi seminara bili su podizanje razine svijesti o postojanju zločina iz mržnje prema osobama s invaliditetom i njihovoj prirodi razmjena iskustva iz Hrvatske, predstavljanje primjera dobre prakse suprotstavljanja kaznenim djelima motiviranih neprijateljstvom prema osobama s invaliditetom iz iskustva OESS-a i Velike Britanije te dogovaranje daljnjih koraka koje je potrebno poduzeti u svim nadležnim tijelima i udrugama osoba s invaliditetom. Od 57 zemalja koje su članice Organizacije za europsku sigurnost i suradnju samo njih 17 prepoznalo je zločin iz mržnje na osnovi invaliditeta na zakonodavnoj razini. Među tim zemljama koje prednjače u razvijenosti zakonodavnog okvira je i Hrvatska. Ono što nedostaje je poznavanje zakonodavstva odnosno njegova provedba u praksi. Od 17 zemalja koje su zakonom definirale pojam zločina iz mržnje prema osobama s invaliditetom samo njih 5 prikuplja podatke o prijavljenim zločinima. Hrvatska nije prijavila niti jedan slučaj što ukazuje na provedbeni jaz između zakona i prakse.

Poznavanje pojma zločina iz mržnje na osnovi invaliditeta je izrazito nisko kako među samim osobama s invaliditetom, tako i među stručnjacima koji rade s osobama s invaliditetom, policijom pa i sudstvom. Taj zaključak potvrđuje nepostojanje zabilježenih podataka o zločinu iz mržnje na osnovi invaliditeta koji se vode na razini Vlade kao i slučajevi prijavljeni Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom. Iz tih slučajeva se vidi da se djela verbalnih i fizičkih napada na osobe s invaliditetom i u malobrojnim slučajevima kad su zbog svoje dugotrajnosti došle do nadležnih, prvenstveno policije i sudova, nije promatralo iz aspekta osobe s invaliditetom kao žrtve. Takvi su slučajevi uglavnom završavali ili podjelom krivnje između osobe s invaliditetom i napadača ili je sustav reagirao brzim procesuiranjem osobe s invaliditetom kad se ona nakon višegodišnjih napada branila.

Dok je sustav bio neučinkovit u sprječavanju uznemiravanja i napada, procesuiranje osobe s invaliditetom odvijalo se brzo i bez uzimanja u obzir svega što je prethodilo prekršaju osobe s invaliditetom. U slučaju zlostavljanja od strane okoline koje je trajalo pet godina i gdje je osoba 30 puta policiji prijavljivala incidente policija je obavila uvid po dojavi, ali nije bilo sagledavanja povezanosti tih incidenata odnosno njihove dugotrajnosti. Isto tako su izrazili svoju nemoć i zaključili da su nasilna ponašanja maloljetnika stvar kućnog odgoja na koji ne mogu utjecati. Kao što je to bilo i u slučaju Đorđević protiv Hrvatske koji je zahvaljujući presudi Europskog suda za ljudska prava osvijestio stručnu javnost o postojanju problema.

Počinitelji su u velikom broju slučajeva maloljetnici. Zbog toga je istaknuta velika važnost obrazovnog sustava na svim razinama koji ne smije zanemariti svoju odgojnu dimenziju i odgajanje budućih generacija za prihvaćanje različitosti. Teške posljedice koje je višegodišnje maltretiranje okoline nanijelo osobi s invaliditetom i njegovoj majci poticaj su i da se u Hrvatskoj ovoj važnoj temi posveti puno više pozornosti. Iako su sve nadležne službe u tom slučaju poduzimale mjere iz svoje nadležnosti izostale je koordinacija i praćenje učinka poduzetih mjera na terenu. Iako postoji mogućnost suradnje kroz konferenciju slučaja u kojima predstavnici različitih nadležnih institucija zajednički i multidisciplinarno promišljaju i dogovaraju se oko poduzimanja mjera, u pet godina zlostavljanja kojem je bila izložena osoba s invaliditetom to se nije dogodilo vjerojatno zato jer službe cijelu situaciju nisu shvatile dovoljno ozbiljno budući da su promatrale izolirane incidente.
Odvjetnica Ines Bojić koja je zastupala žrtve pred Europskim sudom za ljudska prava prikazala je slučaj i navela ponašanja koja su uključivala elemente uvrede, izvikivanja imena uz ružne geste, bezobzirno grudanje, a uznemirenost žrtve ih je još više poticala. Bilo je teško identificirati pravno sredstvo jer su počinitelji imali manje od 14 godina pa ih se nije moglo kazneno goniti, a ni kaznena odgovornost roditelja za dijete nije bila dovoljno snažan mehanizam da spriječi višegodišnje zlostavljanje. Nije bilo moguće ni pokrenuti postupak za naknadu štete jer su počinitelji bili nepoznati. Već i sam činjenica da je slučaj komuniciran od strane Europskog suda za ljudska prava odnosno da su Vladi upućena pitanja vezana uz postupanje u određenom slučaju često potakne nadležna tijela da rekapituliraju svoja postupanja, provođenje mjera se poboljša i postane učinkovitije pa uznemiravanje i drugi oblici nasilnog ponašanja prestanu.

Većina napada na osobe s invaliditetom nema obilježja kaznenog djela jer ne dosiže potrebnu razinu težine. Međutim, potrebno je upozoriti da djela nasilja motivirana neprijateljstvom prema osobama s invaliditetom imaju tendenciju eskaliranja od blažih oblika nasilja i uznemiravanja kao što su primjerice vrijeđanje i izrugivanje do sve težih djela koja mogu poprimiti obilježja kaznenih djela. Zbog toga je jedan od prijedloga seminara bio da se u zakon uvede pojam incidenta iz mržnje kojim bi zahvaćala takva djela čime bi se spriječilo da ona prerastaju u kaznena djela odnosno dovedu do težih posljedica kakve izaziva izloženost dugotrajnom nasilju. Sud nije odlučivao o zločinu iz mržnje nego je utvrđivao povrede odredbi Konvencije o ljudskim pravima i našao je da u hrvatskom pravnom sustavu nema učinkovitog pravnog sredstva poput privremene mjera koja bi brzo suzbila štetno ponašanje.

Na seminaru je predstavljeno iskustvo Velike Britanije koja je zemlja s najvećim brojem zabilježenih slučajeva zločina iz mržnje na osnovi invaliditeta. 2011. godine zabilježeno ih je 1,853. To je rezultat sustavne jedinstvene politike i opredjeljenja Vlade da se takvi zločini prepoznaju, prijavljuju i procesuiraju te da se unaprijedi postupanje policije kao prve točke kontakta. Poticaj za koordiniranu i sveobuhvatnu aktivnost Vlade na povećanju prijavljivanja zločina iz mržnje bili su slučajevi teških ubojstava osoba s invaliditetom. Predstavnik Ministarstva pravosuđa Velike Britanije istaknuo je da su prijavljeni slučajevi samo vrh sante leda, a da su najopasnije situacije kad podataka nema jer su oni odraz nepostojanja sustavne zaštite ili njezina nefunkcioniranja. S obzirom na izrazito nisku razinu poznavanja problematike i osviještenosti svih dionika i šire javnosti najvažnija mjera je provođenje edukacija i javnih kampanja preko kojih bi se prvenstveno žrtve, ali i svi ostali dionici upoznali s pojmom zločina i incidenata koji su motivirani neprijateljstvom prema osobama s invaliditetom kao i mogućnostima zaštite koju im zakonodavstvo pruža.

Uspješnost u suzbijanju kaznenih djela iz mržnje mjerit će se povećanjem broja prijavljenih kaznenih djela. Njihov veći broj bit će pokazatelj da sustav zaštite funkcionira. U Velikoj Britaniji se provode i anketna ispitivanja osoba s invaliditetom o tome jesu li doživjeli neki oblik neprijateljskog postupanja (bilo kazneno djelo ili incident), a ne samo jesu li to prijavili. Usporedbom tih podataka vidljivo je da se samo 15 % slučajeva prijavljuje. Problem je i bilježenju takvih kaznenih djela odnosno da li se ona prepoznaju kao djela iz mržnje odnosno neprijateljstva ili obična kaznena djela i prekršaji. Žrtve kaznenih djela iz mržnje u Velikoj Britaniji ta djela mogu prijaviti putem internetske stranice. Sudionici iz Ministarstva unutarnjih poslova RH pokazali su veliki interes za temu i svijest da je malobrojnost slučajeva posljedica nepostojanja svijesti a ne nepostojanja problema.

Joanna Perry iz Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) je između ostalog govorila o razlozima za neprijavljivanje: udruge osoba s invaliditetom imaju ograničen kapacitet za praćenje takvih pojava jer su usmjerene na borbu za osnovna prava kao što su ona na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, pristupačnost i obrazovanje pa im kaznena djela iz mržnje nisu na listi prioriteta. Osobe s invaliditetom nemaju povjerenje u sustav i smatraju da ih se neće shvatiti ozbiljno ili su im načini prijavljivanja nepristupačni. Jednako tako, osobe s invaliditetom ne znaju da postoji zakon u kojem su propisane sankcije za počinitelje. Prijavljivanje svih oblika neprijateljskog ponašanja posebno je važno prilikom vraćanja osoba s invaliditetom iz institucija u zajednicu. Doživljavanje napada od strane okoline može znatno smanjiti kvalitetu života osoba s invaliditetom, dovesti do njihove izolacije i izbjegavanja sudjelovanja u životu zajednice. Žrtva treba podršku i jasne informacije o tome kome se obratiti.

Na seminaru se razgovaralo o razlikovanju diskriminacije osoba s invaliditetom, zločina iz mržnje, govora mržnje i incidenata iz mržnje.
Diskriminacija je nejednako postupanje prema osobama s invaliditetom u usporedbi s osobom bez invaliditeta u usporedivoj situaciji uglavnom u pristupu javnim dobrima i uslugama iako su uznemiravanje i seksualno uznemiravanje kao i uskraćivanje razumne prilagodbe također oblici diskriminacije osoba s invaliditetom.
Zločin iz mržnje je dodatna kvalifikacija nekog od kaznenih djela koja su propisana Kaznenim zakonom pri čemu je počinjenje kaznenog djela prema osobi s invaliditetom kao jednoj od zaštićenih kategorija otegotna okolnost koja zahtijeva propisivanje veće kazne. Pri takvim napadima neprijateljstvo prema osobi s invaliditetom zbog njezinog invaliditeta je verbalizirano ili je vidljivo da je žrtva izabrana kao meta kaznenog djela zbog svog invaliditeta. Nije nužno dokazati mržnju već samo to da je netko izabran kao žrtva zbog neke od svojih osobina, u ovom slučaju invaliditeta.

Kod govora mržnje radi se o verbalnom napadu bilo usmenim ili pisanim putem kojem je u osnovi širenje i poticanje mržnje. Nužno je dokazati da je motiv mržnja.
Incident iz mržnje ne dosiže propisanu težinu djela, ali ga je važno zabilježiti i pratiti kako bi spriječila eskalacija u teže oblike nepoželjnog ponašanja kao i poduzele mjere preveniranja i educiranja. ECRI- Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/default_en.asp) koja djeluje pri Vijeću Europe usvojila je standard prema kojem se neko kazneno djelo smatra kaznenim djelom iz mržnje ukoliko žrtva osjeća da je ono bilo motivirano neprijateljstvom prema njoj zbog njezinog invaliditeta. Žrtva ne treba dokazivati da je počinitelj motiviran mržnjom.

Potrebno je da osoba s invaliditetom koja je izložena bilo kakvom obliku nepoželjnog ponašanja od strane okoline to prijavi policiji ili socijalnim službama. Dovoljno je samo reći: osjećam da se to dogodilo jer sam osoba s invaliditetom i želim da se to zabilježi. Podatak o broju zabilježenih incidenata iz mržnje, ukoliko se oni vode, bit će signal nadležnim institucijama da trebaju poduzeti pojačane mjere bilo u vidu pojačanih ophodnji, provođenja javnih kampanji i drugih oblika senzibilizacije zajednice u kojoj se ta ponašanja počnu pojavljivati. Zbog toga ih je važno prijaviti čak i onda kad je počinitelj nepoznat, a radi se o izoliranom incidentu. Dužnost prijave imaju svi građani koji su takvom ponašanju svjedočili što je posebno važno budući da se takva ponašanja događaju u javnom prostoru, u sredstvima javnog prijevoza, na javnim događanjima i okupljanjima ili slično. Pri tome je važno imati na umu da se nasilje nad osobama s invaliditetom provodi i preko interneta odnosno društvenih mreža. Policija treba usvojiti definiciju incidenta iz mržnje i bilježiti incidente i kaznena djela na temelju percepcije žrtve.

Odabir vrste sankcije ili postupka odnosno tretiranja nepoželjnog ponašanja ovisi o onome što želimo postići. Nekad cilj nije da se počinitelj uhiti nego da se takvom ponašanju suprotstavimo, da se ono jasno osvijesti kao nepoželjno. To je tim važnije jer se radi o izražavanju duboko ukorijenjenih predrasuda koje obično dijeli šira društvena zajednica, a ne samo pojedinac koji je poduzeo neku akciju protiv osobe s invaliditetom: bilo ismijavanja, ruganja, vrijeđanja, uznemiravanja lupanjem na vrata, korištenja pogrdnih riječi, krađe ili uništavanja imovine, verbalnih ili fizičkih napada ili pak stavljanjem sadržaja kojima se osoba s invaliditetom izruguje i ismijava na Internet. Odgovor medija koji je iskorišten u te svrhe trebala bi biti jasna ograda od takvog ponašanja i njegova osuda kao i prilika da se širu javnost upozna s posljedicama koje takvo ponašanje ima na žrtvu. Ponekad kazneno gonjenje i nije najbolji odgovor jer time počinitelj dobiva više pozornosti.

Predstojnik katedre za Kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Davor Derenčinović između ostalog je istaknuo kako bi Državno odvjetništvo u svom godišnjem izvješću također trebalo prikazati podatke o slučajevima zločina iz mržnje prema osobama s invaliditetom. Velika je tamna brojka odnosno neprijavljeni slučajevi jer osobe s invaliditetom ne znaju za kaznena djela, ne znaju da su žrtve pa ni ne prijavljuju ponašanja kojima su izložena. Pri postupanju nadležnih institucija potrebno je voditi računa da žrtva ne doživljava sekundarnu viktimizaciju do koje često dolazi ukoliko žrtva mora ponavljati iskaz čime obnavlja traumu ili se mora suočavati s počiniteljem.
U podizanju razine svijesti koja je prvi korak u uspješnom rješavanju zločina i drugih nepoželjnih ponašanja prema osobama s invaliditetom motiviranih neprijateljskim stavom prema njima izuzetno je važna uloga medija.

Sljedeći video prikazuje svjedočanstva osoba s invaliditetom, ali i drugih žrtava zločina iz mržnje koje govore o utjecaju koji su nasilna ponašanja okoline imala na njih:
http://www2.le.ac.uk/departments/criminology/research/current-projects/hate-crime/the-harms-of-hate-a-short-film
U podnesku Europskog foruma osoba s invaliditetom u slučaju Đorđević protiv Hrvatske istaknuti su neki od razloga neprijateljstva (mržnje) prema osobama s invaliditetom.

Prevladavajući razlog za nasilje nad osobama s invaliditetom je strah od osoba s invaliditetom čiji izgled se opisuje kao uznemirujući ili neugodan. Osobe s invaliditetom se često gleda kao manje vrijedne ili odgovore za svoje stanje koje predstavlja teret za cijelo društvo. U Danskoj je zabilježeno više slučajeva koji nisu ušli u službenu statistiku o kaznenim djelima iz mržnje kao što je slučaj osobe s cerebralnom paralizom koju su često zaustavljali prolaznici i prekoravali ga su njegova jako skupa invalidska kolica uzrok visokih poreza i teškog pristupa socijalnoj zaštiti ostatka populacije. Važan je element neprijateljstva prema osobama s invaliditetom, a ne njihova ranjivost.

Povezivanje nasilnih napada protiv osoba s invaliditetom s njihovom ranjivošću, a ne s činjenicom njihova invaliditeta podržava sliku o osobama s invaliditetom kao bespomoćnih žrtvama napada. Međutim osobe s invaliditetom su samo kao i ostale osobe ranjive u situacijama u kojima im netko želi nauditi, ali ta ranjivost se ne proteže na svaki aspekt njihova života. Korištenje ranjivosti kako bi se objasnila motivacija počinitelja nasilnog zločina kad je žrtva osoba s invaliditetom može spriječiti nadležne službe i sudove da identificiraju ta postupanja kao kazneno djelo iz mržnje. Umjesto toga kad nadležna tijela smatraju slučaj dovoljno ozbiljnim da ga istraže tretiraju ga kao obični prekršaj. To ima više posljedica: blaži i vjerojatno neodvraćujuću kaznu, nastavljanje doživljavanja osoba s invaliditetom kao prirođeno ranjive grupe stanovništva i izostanak podataka o kaznenim djelima iz mržnje.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u svom je izlaganju između ostalog govorila o iskustvu Ureda i slučajevima prijave nasilja. Česta su djela verbalnih napada, manje se čuje za fizičke napade mada ta djela eskaliraju. Nasilje nad osobama s invaliditetom u Hrvatskoj u velikoj je mjeri neistraženo te su stručno prikupljeni i provjereni statistički podaci teško (ili uopće nisu) dostupni. Uglavnom se takva neželjena postupanja prema osobama s invaliditetom prikazuju kao slučajevi nasilja. Ono što im je zajedničko kao što će se vidjeti iz dva slučaja iz prakse ureda je dugotrajnost nepoželjnih ponašanja prema osobama s invaliditetom. Službe kojima se osobe s invaliditetom obrate gledaju samo izolirane incidente koje okarakteriziraju kao lakšima. U slučajevima kad dođe do težih posljedica odnosno do fizičkih napada pa se ta djela kazneno procesuiraju sudovi potpuno zanemaruju aspekt invaliditeta i izjednačuju napadača i žrtvu vodeći postupak kao remećenje javnog reda i mira.

Česti su iako neprijavljivani verbalni napadi na osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama: nazivanje pogrdnim imenima, ruganje i ismijavanje posebice na način da se to izrugivanje snima i stavlja na internet. Nakon intervencije pravobraniteljice sadržaji su skinuti ali nisu poduzete nikakve sankcije protiv prekršitelja odnosno cijela situacija nije shvaćena dovoljno ozbiljno. Jasno je da nešto nije u redu, ali je teško pronaći zakonodavno uporište na koje bi se mogli pozvati u sankcioniranju takvih ponašanja prema osobama s invaliditetom. Neke situacije je teško sankcionirati jer su počinitelji nepoznati slučajni prolaznici u javnom prijevozu ili sudionici neke priredbe ili izleta. Takav je bio slučaj putničke agencije koja je oglasila da će na adventski izlet ići s prilagođenim autobusima kako bi se izletu mogle pridružiti i osobe s invaliditetom. Sudionici su otkazali svoje rezervacije ili odustali od namjere uz objašnjene da ne žele TO gledati na izletu i zahvalili se što su ih upozorili da će na izlet ići i osobe s invaliditetom.

Na seminar smo pozvali i predstavnike grada u kojem se grupa susjeda protivi doseljenju osoba s invaliditetom u svoje susjedstvo i opetovano piše raznim tijelima da njima nije mjesto među normalnim ljudima i traži od mjerodavnih da ih makne iz njihove blizine. Kao rezultat seminara biti će završen vodič-priručnik za sve ključne dionike i osobe s invaliditetom u suzbijanju nasilja odnosno neželjenih ponašanja prema osobama s invaliditetom te će se poduzeti daljnji koraci u senzibilizaciji društva kao i osnaživanju osoba s invaliditetom da prijavljuju nasilje.

Autor: Posi

Zatvori

Cerebralna paraliza motivirala ga da postane freestyle rapper

  16. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Kad se penjem na pozornicu, publika me gotovo sažalno gleda i misli: Njemu treba pomoći, što će on ovdje. Podcjenjivanje je najveća motivacija, kaže Tibor (24)

Rođen dva mjeseca prerano, Tibor Sabo iz Čepina nekoliko je puta ostao bez kisika. Posljedica je cerebralna paraliza, no on joj nije dopustio da mu obilježi život. Zaljubljen u rap i hip hop, do danas se probio među renomirane zvijezde pa gostuje na albumima Kandžije, Generala Wooa i Targeta te ostalih. Pročitaj više

- Kad se penjem na pozornicu, publika me gotovo sažalno gleda i misli: Njemu treba pomoći, što će on ovdje. No kad stanem na binu, tu ih 'razvalim' i ostanu zapanjeni. Najveća je motivacija kada te ljudi podcijene. Sad me već poznaju, pa na pozornicu izlazim s dvije djevojke pod rukom - smije se Tibor Sabo (24) iz Čepina kraj Osijeka.

'Ovdje i kad postaneš nešto, nemaš ništa'

Odrastanje mu nije bilo jednostavno, kao ni drugima koji su u Hrvatskoj odrastali s dijagnozom cerebralne paralize. Beskonačne vježbe i rehabilitacije obilježile su mu djetinjstvo. Prohodao je s pet godina, a u školu je krenuo s osam godina. To mu je razdoblje bilo lijepo, no zatim je odlučio kako srednju školu želi završiti u Zagrebu. Upisao je ekonomsku školu u Centru za obrazovanje Dubrava i tada je, smatra on, započeo njegov glazbeni proboj. - Hip hop i rap sam slušao još u osnovnoj školi, no u srednjoj sam se počeo baviti ozbiljnijim stihovima. Shvatio sam da su naši i američki reperi neusporedivi. U oba slučaja počinju bez ičega, no u Americi se obogate pa zatim pjevaju o ženama i autima. Ovdje i kad postaneš nešto, nemaš ništa - nastavlja dalje ovaj vedri mladić koji se prisjeća kako mu je cimer u srednjoj školi nadjenuo nadimak Rima jer je često pisao rime. U početku mu se to nije svidjelo, no kako su njegovi prijatelji prihvatili taj nadimak, prihvatio ga je i on.

Prvi nastup bio mu je na božićnoj predstavi u školi

Kaže kako mu je prvi veći nastup bio u školi na božićnoj priredbi kada je angažirao cijeli razred, uključujući i profesore kako bi pjevali njegove božićne stihove. U međuvremenu se uključio u freestyle natjecanja. - To je slično kao u filmu o Eminemu. Natjecanje organiziraju po klubovima, a sastoji se u tome da se popnete na pozornicu i u dvoboju improvizirate rime na licu mjesta. Imate na raspolaganju 45 sekundi, a publika vrištanjem pokazuje tko mu se više svidio. U takvim natjecanjima imam 50 pobjeda, tri poraza i jedan remi - kazao je vidno ponosan Tibor kojem su takva natjecanja osigurala brojna poznanstva s domaćim, ali i velikim svjetskim zvijezdama.

Nadimak MC Rima postao mu je umjetničko ime. Osobito je ponosan na druženje s Craigom G., autorom Eminemovih stihova koje je napisao za film “8 milja”. - Bio je gost 2011. godine na Red Bullovom freestyle natjecanju. Rekao mi je da ne razumije o čemu repamo, ali da nas podržava. Popili smo kavu. Uz njega, najveći uzor mi je još jedan Amerikanac, pokojni Big L. - kazao je Tibor. Upoznao je i zbližio se s Kandžijom, Elementalom, Generalom Woo-om, Edom Maajkom i ostalim poznatim izvođačima s ovih prostora, a neka od poznanstava završila su i gostovanjima na albumima. - Gostovao sam na albumu Generala Woo-a 'Pad sistema', kod Kandžije sam pjevao za pjesmu Klavir na njegovom zadnjem albumu. Kad repam, nitko ne zna da imam cerebralnu paralizu i u tom smislu ja sam bez ikakvih ograničenja - pojasnio je Tibor te dodao da surađuje i s glazbenicima iz Srbije i BiH.

Izdao je album

Izdao je album 'Mikrofon & lopata' u kojem je pokušao publiku osvijestiti o problemima života ljudi s invaliditetom.
- Pjevam o svemu, pa i o tome. Od mojih 20 prijatelja s invaliditetom, jedino još jedan kolega i ja imamo posao. Radim kao agent za veliku telekomunikacijsku tvrtku. Ostali žive u zemlji bez perspektive u kojoj se krade, a vlada siromaštvo I nezaposlenost - kazao je MC Rima. Album se može poslušati na internetu, a već je najavio dovršetak još jednog albuma u skoroj budućnosti te spota za singl 'Svježa krv'.

Donosimo neke Tiborove rime:

''Na traci nađi me, onda kad ni
sam ne znam gdje sam,
kad sam van sebe, potpuno
slomljen i bijesan.
Nekad sam ne znam niti koja
mi je svrha,
shvatio sam to je mikrofon,
drži ga moja ruka...
Imam dar sluha pa sam
sretan kad je buka,
moja nota, poštovanje, borba
za mir i ljubav!!!''

Autor: 24 sata, Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL

Zatvori

Našao sam posao, a država mi ne da raditi

  14. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Branimiru, koji je do nesreće radio kao autolakirer u jednoj radionici u Kaštel Lukšiću, teško je, međutim, padala činjenica da mora sjediti kod kuće besposlen, pa je završio dodatnu edukaciju, želeći prekinuti mirovinu, kako barem neko vrijeme ne bi živio na državnoj grbači.

Javio se, stoga, na natječaj za web-administratora i prije dva mjeseca dobio posao. Sreća zbog te vijesti je, međutim, kratko trajala jer je s Mirovinskog stiglo objašnjenje kako mu novo zaposlenje neće ulaziti u radni staž, kao svim ostalim zaposlenicima, pa je Branimir na koncu odustao od tog posla. Pročitaj više

Danas 31-godišnji Branimir Ćurak iz Okruga Gornjeg prije četiri godine borio se za život nakon prometne nesreće koju je uzrokovao vozač kamiona, oduzevši mu prednost. Branimir je preživio, ali je ostao vezan uz invalidska kolica, a nakon što je tri godine bio na bolovanju, komisija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) utvrdila mu je opću nesposobnost i odobrila invalidsku mirovinu.

Branimiru, koji je do nesreće radio kao autolakirer u jednoj radionici u Kaštel Lukšiću, teško je, međutim, padala činjenica da mora sjediti kod kuće besposlen, pa je završio dodatnu edukaciju, želeći prekinuti mirovinu, kako barem neko vrijeme ne bi živio na državnoj grbači.

Javio se, stoga, na natječaj za web-administratora i prije dva mjeseca dobio posao. Sreća zbog te vijesti je, međutim, kratko trajala jer je s Mirovinskog stiglo objašnjenje kako mu novo zaposlenje neće ulaziti u radni staž, kao svim ostalim zaposlenicima, pa je Branimir na koncu odustao od tog posla.

- Prije nesreće imao sam devet godina radnog staža, čemu treba pribrojiti i one tri godine koje sam proveo na bolovanju. Bio sam, dakle, u invalidskoj mirovini, no želio sam raditi. Moj motiv je bio da se kroz rad borim za osobe s invaliditetom kako bi se i mi integrirali u društvo kao ravnopravni građani, odnosno kao radno aktivni i sposobni čimbenici društva. A računao sam i da bih, s dodatnim godinama radnog staža, mogao povećati svoju buduću mirovinu za 100, 200 kuna, što bi mi, u svakom slučaju, dobro došlo. Interesirao sam se stoga na Mirovinskom što trebam napraviti i ondje sam doznao kako u slučaju zapošljavanja gubim sva prava - pravo na mirovinu, invalidninu, te da mi se, što je posve nelogično, godine staža neće obračunavati za mirovinu, iako bi moji poslodavci morali plaćati doprinos - ističe Branimir.

Ispaštaju zbog varalica

A poslodavci su trebali biti Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije (MUOSID) i Udruga za rehabilitaciju i edukaciju “Visoki jablani”, koji zajednički provode projekt “Drugo lice invalidnosti”, koji sufinancira Europska unija novcem iz Europskog socijalnog fonda te Vlada RH, preko Ureda za udruge.

Cilj projekta je unapređenje mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom (kroz motiviranje poslodavaca, te pružanje potpore osobama invaliditetom na slobodnom tržištu rada), a jedna od aktivnosti na projektu bila je i zapošljavanje dviju osoba s invaliditetom na poslovima web-administratora na stranici “drugo-lice-invalidnosti.org”. Branimir je, dakle, trebao biti jedan od dvojice administratora.

- Bio je među najboljima na natječaju, ali je, eto, na žalost, odustao jer zaposlenje, pod ovakvim okolnostima, nema svrhe. Iskreno, nisam mogao zamisliti da se nešto ovakvo može dogoditi, da su naši zakoni ovoliko destimulirajući za osobe s invaliditetom. Radimo na tome da podnesemo žalbu Ustavnom sudu - poručuje Ante Raos, predsjednik MUOSID-a.

Raos navodi i kako su, zbog Branimirova slučaja, tražili dodatno tumačenje od HZMO-a, a u odgovoru koji su dobili potvrđeno je da se staž ne bi računao, ali da bi se doprinosi morali uplaćivati, pa predsjednik MUOSID-a postavlja i pitanje za što bi se koristio novac iz uplaćenog doprinisa.

U odgovoru se navodi i da bi, u slučaju da se osoba koja je umirovljena zbog opće nesposobnosti ipak zaposli, bila nužna revizija invalidnosti, a Raos komentira kako u tom slučaju Branimir sigurno ne bi dobio mirovinu pod istim uvjetima. Vjerojatno bi, smatra Raos, dobio invalidninu u iznosu od 1250 kuna, što je upola manje od iznosa mirovine, pa bi država, ukazuje, na taj način uštedjela.

- Nemamo, naravno, ništa protiv revizije, ali pri tome treba voditi računa da ako je država utvrdila nečiju invalidnost i osnovom toga mu odredila mirovinu, onda se toj osobi, čije je stanje isto kao i prije revizije, ne smiju oduzimati stečena prava jer se na taj način krše Ustav RH i Konvencija UN-a. Dakle, istinske osobe s invaliditetom opet bi trebale ispaštati zbog onih koji su na kriminalan način stekli neka prava zbog statusa invalida, uključujući i mirovinu - poručuje Raos.

Greške u koracima
Greška je u tome što HZMO utvrđuje nečiju trajnu nesposobnost za rad, umjesto da se kod osobe s invaliditetom u obzir uzima preostala radna sposobnost i da se ta osoba pokuša pripremiti za neko novo zanimanje, kako bi se mogla integrirati kroz zapošljavanje i rad - naglašava Ante Raos.

Staž za ukras
U slučaju zaposlenja umirovljenika koji je korisnik invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti, radni staž koji je navršen iza umirovljenja, a za koji je plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje, priznaje se kao staž osiguranja, ali nema ponovnog obračuna invalidske mirovine jer se staž za određivanje konkretne mirovine računa do dana invalidnosti, odnosno utvrđenog potpunoga gubitka radne sposobnosti, stoji, među ostalim, u odgovoru koji je MUOSID dobio iz HZMO-a.



Preuzeto: Slobodna Dalmacija, Divna Zenić Rak

Zatvori

Mladić s cerebralnom paralizom skrbi o obitelji prodajući umjetnička djela koja crta stopalima

  13. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Serhat Demir dokaz je da niti teži oblici invaliditeta ne moraju biti prepreka u ostvarenju životnih snova ako postoji volja, upornost - i talent

Usprkos spastičnoj cerebranoj paralizi, dvadesetdevetogodišnji Serhat Demir skrbi o svojoj obitelji prodajući crteže koje crta nogama i pišući poeziju, piše Anadolu Agency (AA). Jakom voljom za život i odlučnošću, ovaj hrabri mladić iz Burse u Turskoj već je objavio i jednu zbirku poezije, a pritom piše i tekstove te sanja dan kada će neka od popularnih turskih zvijezda izvesti neku od njegovih pjesama. Pročitaj više

Invaliditet paralize ruku Serhat je pobijedio ustrajnim vježbanjem pisanja i crtanja stopalima, čime privlači veliku pažnju i izaziva divljenje svih prolaznika ulicom u kojoj crta i prodaje svoje radove.
Serhat, koji pohađa i srednju školu, uz pomoć svog rođaka Mustafe Demira svoje radove prodaje u ulici ispred Orhan džamije u Bursi. Cijene njegovih radova su od 10 do 20 eura, ovisno o vremenu koje provede crtajući neko djelo. O ovom mladiću i njegovoj borbi za život ponajbolje govori i natpis koji drži pored svojih crteža, a na kojem piše: 'Slike su na prodaju, ali ne primam milostinju'.

U razgovoru sa novinarom Anadolu Agency, Demir je kazao da živi s roditeljima i dva starija brata, a da stopalima crta i piše od svoje rane mladosti.
"Već 20 godina crtam. Crtanje sam zavolio uz svog brata, koji također crta. Mnogo crtam i to radim kao posao od kojeg zarađujem za život", kazao je Demir.
Ističući da je već objavio jednu zbirku poezije i da ima napisanih oko 700 tekstova pjesama, Demir je kazao da mu je najveći san upoznati popularnog turskog pjevača Mustafu Sandala i da netko od poznatih pjevača pjeva njegovu pjesmu. "Imam mnogo lijepih tekstova. Slao sam ih mnogim pjevačima, ali se nisu oglasili. Nemam san da postanem poznat slikar. Moj san je da poznati pjevaju moje tekstove. Pišem tekstove koje bi mogli pjevati i Sandal, Tarkan, Ismail YK i pjevači skoro svih glazbenih žanrova", tvrdi Demir.

Arzu Hizacioglu kupila je jedan Demirov crtež, oduševljena činjenicom da je djelo stvoreno nogama.
"Znam da postoje oni koji pišu stopalima, ali prvi put vidim slikara. Dirnuo me ovaj prizor i kupila sam sliku koju ću držati na zidu u kući kako bih se stalno podsjećala da se upornošću može postići sve", kazala je Hizarcioglu.

Preuzeto: In-Portal, Izvor: Anadolu Agency

Zatvori

Mlada ekipa zaslužna je za novi imidž svoje četvrti

  13. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Organizirali su niz akcija i prikupili novac za invalide, oboljelu djecu, a opremili su i osnovnu školu

Meni je to bilo potrebno i oni su uskočili bez razmišljanja. Taj osjećaj da je netko tu, da je spreman pomoći bez obzira na sve, pamti se cijeli život. Njihovo veliko srce bilo je dovoljno da im se priključim i da zajedno krenemo mijenjati kvart. Pročitaj više

A Ivani Smrečki su te 2009. godine trebala nova invalidska kolica. Stradala je u prometnoj nesreći, a nakon pet godina stara kolica trebala je zamijeniti novima. Cijena od 25 tisuća kuna, i uz sufinanciranje HZZO-a, poprilično je visoka, a da taj financijski teret njena obitelj što lakše podnese, pobrinuli su se dečki s Knežije.

Oni su Ivan Saudat, Ivan Brandt, Hrvoje Pinjušić i Mario Tomas, ekipa koja je Knežiju odlučila promijeniti i s njezina imena maknuti stigmu kvarta poznatog po organiziranom kriminalu.

Upravo su završili s poslom oko “Jeseni na Knežiji”, kvartovske manifestacije koju su organizirali zajedno s Vijećem Gradske četvrti i Centrom za kulturu Trešnjevka. Dečki su bili zaduženi za sportski program cijelog događanja jer je upravo sport bio zamašnjak promjena u tom kvartu. Kako to uglavnom bude, cijela ideja dogovorena je na jednoj kavi.

- Znali smo da jedino kroz sport možemo skupiti novac pa smo 2009. godine odlučili organizirati nogometni turnir Knežija Cup. Mnogi nam nisu vjerovali, no na kraju smo uspjeli. Kucali smo na vrata svima po kvartu, od stanara do tvrtki i kafića, i uspjeli. I, naravno, do danas nismo stali - priča Mario Tomas, jedan od pokretača cijele ideje.

Odmah naglašava kako cijelu ekipu ne čini njih petero, nego iza cijelog projekta stoji više ljudi, poput malonogometnog reprezentativca Jakova Grčića i košarkaša Damira Markote. Dosad su taj turnir organizirali pet puta i uvijek je imao humanitarni karakter. Osim Ivani Smrečki, koja je sada neizostavni član ekipe, do danas su financijski pomogli dvjema obiteljima čije su kćeri oboljele od bakterijskog i gnojnog meningitisa, ali i Osnovnoj školi Horvati kojoj su poklonili interaktivnu ploču i svu moguću fizikalnu opremu za pomoć djeci s cerebralnom paralizom.

Osim toga, u potpunosti su uredili školsko igralište, obojili golove, podigli i obnovili školsku ogradu. I bez obzira na to radi li se o Danu škole ili župnom blagdanu, oni su uvijek na raspolaganju, usprkos obavezama na poslu ili ispitima na fakultetu.

- U početku smo sve financirali sami, no kad su ljudi vidjeli što radimo, svi žele pomoći. Posebice kad vide da se mi odričemo svog slobodnog života u korist kvarta u kojemu živimo. Tako nam netko donese boje za farbanje, netko drugi je električar ili varilac, pa i on uskoči, treći nam skuha kavu ili donese ćevape. Naravno, uskaču i roditelji, župa, škola - kaže Ivan.

Zbog brojnih aktivnosti koje imaju u planu, posebice oko komunalnih problema, poput novih staza za osobe s invaliditetom, lani su odlučili ući i u Vijeće Mjesnog odbora Knežija. Na kampanju su potrošili 200 kuna i uspjeli.

- Kvart je naš i želimo maknuti stigmu koju ima. To je naš cilj i nećemo odustati - poručili su za kraj dečki s Knežije.


Preuzeto: Jutarnji list, Tomislav Mamić

Zatvori

Osobe s intelektualnim teškoćama: Tražimo pravo na neovisan život i uključenost u

  10. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

DVJESTOTINJAK osoba s intelektualnim poteškoćama, koje su se izborile za pravo na samozastupanje, poručilo je danas da državne institucije moraju kvalitetno provoditi čl. 19. UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koji utvrđuje da su redovno školovanje i zapošljavanje pretpostavka za neovisan život invalida u zajednici.

"Zauzimamo se za punu primjenu članka 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, odnosno za pravo na neovisan život i uključenost u zajednicu", istaknuo je Damjan Janjušević iz zagrebačke Udruge za samozastupanje, prve takve u Hrvatskoj, osnovane 2003. godine, koja je organizator dvodnevne konferencije "Neovisan život i uključenost u zajednicu: Poštujte nas i budite nam podrška". Pročitaj više

Od ustanova prema stambenim zajednicama
Deinstitucionalizacija, odnosno izlazak osoba s intelektualnim teškoćama iz organiziranih ustanova u stambene zajednice, dobar je put k poštivanju njihovih prava na samostalan život, ali taj proces mora biti praćen nizom drugih aktivnosti, od dobivanja asistenata i mogućnosti zapošljavanja do obrazovanja.
Ako će taj proces ostati samo na pukom preseljenju, uspjeh će izostati i zato težište treba staviti na neovisnost svake takve osobe, istaknuo je Janjušević.

Neovisan život u zajednici ljudsko pravo
Samozastupnici su osobe s intelektualnim teškoćama koje su stekle vještine samoodređenja i samozastupanja. U današnjoj izjavi upućenoj hrvatskoj javnosti poručili su da je neovisan život u zajednici njihovo ljudsko pravo, no da u praksi ima još mnogo prepreka koje to ograničavaju - da bi živjeli neovisno potreban im je posao, jer bez njega ne mogu imati stan, obitelj i slobodu. "Omogućite nam asistente i zapošljavanje, želimo pravi posao za svoj rad, ići u redovne škole koje trebaju biti otvorene za sve osobe s invaliditetom", poručili su samozastupnici.

Samozastupnica Đurđica Nukić ispričala je da stanuje u stambenoj zajednici u Čakovcu, a najviše joj fali stalni posao. Već treću sezonu zapošljava se preko javnih radova, a na poslu nema problema.

Problemi samozastupnika raznovrsni
No, rekla je, novac koji dobijem moram vratiti u sustav socijalne skrbi koji finacira stan u kojem živim. Dakle, meni ne ostaje ništa, istaknula je.

Samozastupnik Karli iz Varaždina ima stalni posao, ali nema pravo na poreznu olakšicu zbog invaliditeta, što je apsurdno jer su njegovi roditelji imali tu olakšicu.

Samozastupnica Kristina iz Osijeka radi u DM-u i vrlo je zadovoljna. Živi u stambenoj zajednici s dečkom i dvije cimerice. Pomažu se međusobno, a imaju i podršku centra za socijalnu skrb. Život joj se kaže, poboljšao, jer za razliku od doma, gdje je sve po pravilima, od ustajanja i spavanja do obroka, sada sama može organizirati svoj život.

Prpić: Osobe s intelektualnim poteškoćama prije dvije godine dobile pravo glasa
Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Iva Prpić podsjetila je da su osobe s intelektualnim poteškoćama prije dvije godine dobile pravo glasa. Proces deinstitucionaizacije je krenuo, rekla je, bilo je teško i još uvijek ima problema, ali stvari idu na bolje. Potkrijepila je to podatkom da je od 1997. do 2012. iz organiziranoga smještaja u stambene jedinice otišlo 308 korisnika, a u zadnje dvije i pol godine njih 338.

Dalić: Aktivne mjere zapošljavanja
Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić napomenula je da se Ministarstvo aktivnim mjerama zapošljavanja uključilo u proces deinstitucionalizacije tako što zapošljava osobe koje su potpora korisnicima u stambenim zajednicama.

Većina samozastupnika najveći dio života provela je u institucijama i nisu imali prilike prakticirati niti najbanalnije životne navike, kao što su vožnja tramvajem ili autobusom. Tako izdvojeni iz društva ostali su uskraćeni za poznavanje osnovnih prava i obveza koja svakoj osobi pripadaju rođenjem, zbog čega ima treba pomoć asistenata, na što imaju pravo po Konvenciji UN-a i nizu drugih dokumenata.

Autor: Index.hr Foto: FAH

Zatvori

Broj likova s invaliditetom u američkim TV serijama u značajnom porastu, za naše producentske kuće OSI ne postoje

  7. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Mi u osnovi vidimo više glumaca koji tumače likove s invaliditetom. No, problem je u tome što te likove zanemarivo malo igraju osobe sa stvarnim invaliditetom", kaže predsjednica asocijacije koja okuplja glumce s invaliditetom

Naše vodeće producentske kuće uporno ignoriraju činjenicu da osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ima više od pola milijuna i da čine gotovo 15 posto sveukupne populacije. Kao najbrojnija manjina u našem društvu osobe s invaliditetom u domaćim TV serijama uopće nisu zastupljene, što se možda i ne bi moglo ustvrditi za ostale manjinske skupine. Pročitaj više

No, zato je situacija u najvećoj industriji zabave, onoj američkoj, bitno drugačija. Novo je istraživanje naime pokazalo značajan porast likova s invaliditetom koji se pojavljuju u tamošnjim TV serijama u udarnim terminima emitiranja. Amerikanci, za razliku od nas, svjesni su potrebe da se senzibilizacija šire javnosti za manjinska prava, svejedno o kojoj je manjini riječ, proširi i na 'drugu frontu', dakle na TV serijale koji bilježe visoku gledanost.

Televizijske kuće ABC, CBS, NBC, Fox... ove će godine kao svoj doprinos promociji inkluzivnosti redovito prikazivati jedanaest likova s invaliditetom. No, i to je relativno malo, budući da je rečeno istraživanje pobrojalo 813 redovitih likova u najgledanijim TV serijama, što znači da su osobe s invaliditetom zastupljene tek s 1,4 posto. Primjerice, neusporedivo su bolje zastupljeni likovi iz gay i lezbijske zajednice.

"Mi u osnovi vidimo više glumaca koji tumače likove s invaliditetom. No, problem je u tome što te likove zanemarivo malo igraju osobe sa stvarnim invaliditetom, a što opet umanjuje autentičnost likova i priča. Ono što ohrabruje jest podatak, izveden iz ovog istraživanja, da je vidljiv trend veće zastupljenosti osoba s invaliditetom u TV reklamama i drugim oblicima oglašavanja", rekla je Anita Hollander, predsjednica SAG -AFTRA, asocijacije koja okuplja glumce s invaliditetom.

Likovi s invaliditetom, kako je najavljeno, pojavit će se u Foxovim serijama Red Band Society, Empire i Glee, ABC-ovom Uvodu u anatomiju, CBS-ovom CSI: Crime Scene Investigation, NBC-evom Parenthoodu i u Bljesku.

Možda je jedanaest OSI likova u toliko serija malo, no možete li se sjetiti barem jedne hrvatske TV serije koja je našla za shodno ponuditi osobi s invaliditetom neku zapaženiju ulogu.

Preuzeto: In Portal
Autor: Mladen Kristić

Zatvori

Neven Jurina Tomić - Hrvatska uživo

  6. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Pogledajte prilog o glumcu Nevenu Jurina Tomiću, koji je za svoj diplomski rad na Fakultetu političkih znanosti, u suradnji s Akademijom dramskih umjetnosti, spremio temu koju, kako sam kaže, živi - integracija osoba s invaliditetom u glumi i televiziji.

Intervju, Anka Slonjšak: Pritužbe osoba s invaliditetom na novi Zakon o socijalnoj skrbi

  6. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

S pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom Ankom Slonjšak razgovarali smo povodom primjedaba osoba s invaliditetom na Zakon o socijalnoj skrbi te reakcije Ureda pravobraniteljice OSI obzirom na različite primjene odredaba u centrima za socijalnu skrb RH. Pročitaj više

Obzirom da je prošlo devet mjeseci od izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, kakav je utjecaj navedenog zakona na položaj osoba s invaliditetom?

- Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13), koji je na snazi od 1. siječnja 2014. godine, donio je nekoliko promjena za korisnike prava – osobe s invaliditetom.
Promijenjene su neke odredbe koje reguliraju osobnu invalidninu, pa tako ovu naknadu ne može ostvariti dijete do godinu dana života.
- Osobna invalidnina do sada se umanjivala ukoliko je roditelj korisnika osobne invalidnine ostvarivao pravo na rodiljni ili roditeljski dopust, rad s polovicom punoga radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima, a dijete boravi 4 i više sati dnevno u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka. Prema novim odredbama osobna invalidnina se u tim slučajevima ne umanjuje.
Osobna invalidnina se u navedenim slučajevima priznaje u punom iznosu od 250 posto osnovice, odnosno u iznosu od 1.250 kuna.

Uz ovu pozitivnu izmjenu, taksativno su navedeni slučajevi kada se osobna invalidnina ne priznaje:- osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi
- osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu
- osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
- djetetu do godinu dana života
- djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

Na što se odnose pritužbe primatelja osobne invalidnine i onih koji su u postupku preispitivanja tih prava?
- U novom Zakonu o socijalnoj skrbi nepromijenjena je odredba da se iznos osobne invalidnine umanjuje za ostvareni prihod osobe s invaliditetom, osim nekih novčanih naknada i primanja koja se ne smatraju prihodom. Osobe koje nam se pritužuju upravo ukazuju na neprihvatljivost odredbe da se invalidnina umanjuje za prihod stečen nekim radom, makar on bio i minimalan. Isto tako, pritužuju se zbog toga što je odredba o tome što se smatra prihodom nedorečena i nerazrađena, pa su i različita postupanja nadležnih centara za socijalnu skrb. Tako se od osobne invalidnine oduzima štednja, kamata na štednju, ušteđevina, novčani iznosi dobiveni darovanjem, odštete i sl.

Što ste uočili kao neprihvatljivo po pitanju osobne invalidnine u Zakonu o socijalnoj skrbi?
- Osobna invalidnina ovako definirana, na više načina ne ispunjava svoju zakonski definiranu ulogu – a to je da je to naknada za osobe s teškim invaliditetom za uključivanje u život zajednice. Kao takva ne bi trebala biti vezana uz prihodovni i imovinski cenzus.
Ukoliko to i jest, onda svakako ne može biti definirana na način koji stavlja u nejednak položaj istu kategoriju osoba – osoba s teškim invaliditetom. Tako, ukoliko osoba ostvaruje mirovinu do oko 2.200 kuna – invalidnina se ne umanjuje. Međutim, ako radom (a vidimo gore i na druge načine) stekne ili ima i najmanji iznos koji se smatra prihodom – invalidnina se odmah za taj iznos umanjuje.

Koje je preporuke Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom uputio s ciljem preciznog i ujednačenog postupanja u postupcima priznavanja i preispitivanja prava na osobnu invalidninu?
- Zbog tako uređenog prava koje je za osobe s teškim invaliditetom jedno od najznačajnijih u sustavu socijalne skrbi, ured pravobraniteljica za osobe s invaliditetom prvo je još tijekom javne rasprave prije donošenja Zakona o socijalnoj skrbi, aktivno upućivao svoja mišljenja i prijedloge da se invalidnina ne umanjuje za prihod osobe.
Sada, nakon što je Zakon već u primjeni, uputili smo Ministarstvu socijalne politike i mladih da svim centrima za socijalnu skrb u RH daju detaljne upute o tome što se smatra prihodom, kako ne bi bilo različite primjene iste odredbe.
Također smo uputili prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbe koja u različiti položaj stavlja korisnika mirovine u odnosu na osobu koja je neki prihod ostvarila svojim radom. Smatramo da je tu nejednakost potrebno izmijeniti, kako bi se osobe s invaliditetom u što većoj mjeri zapošljavale, a ne vezale samo uz naknade.

Kako je položaj roditelja-njegovatelja reguliran novim Zakonom?
- Status roditelja njegovatelja također je novim Zakonom nepromijenjeno pravo. Nisu poboljšane odredbe vezano uz utvrđivanje težine invaliditeta osobe koja treba njegovatelja, niti su promijenjene odredbe koje se odnose na njegovatelja. Unatoč inzistiranju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom da se proširi krug osobe njegovatelja i na druge članove obitelji (pa čak i izvan tog kruga), to nije podržano. Nedostatak proračunskih sredstava ne može biti opravdanje za nejednakost, stoga je i u ovom slučaju zatražena ocjena ustavnosti ovih odredbi.
Odredbe koje se odnose na druga prava osoba s invaliditetom nisu u bitnome mijenjane.

Autor:�In-Portal

Zatvori

Rođena bez ruku, crta nogom! “Invaliditet i tjelesni nedostaci vam nikada ne mogu biti prepreka za ono što zaista želite!”

  6. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Dvadesetrogodišnja djevojka iz Indonezije, Ayu, rođena je bez ruku, ali to joj nije prepreke da svoj umjetnički talent ispolji crtajući desnom nogom, čime privlači veliku pažnju javnosti, piše Anadolija.

Ayu živi u indonezijskoj regiji Solo, a u razgovoru s novinarima istaknula je da se crtanjem počela bavit još u osnovnoj školi. “U likovnu sekciju su primali samo četiri učenika, a ja sam uspjela biti jedan od njih. Pročitaj više

Vremenom i vježbom sam uspjela usavršiti slikanje nogom. Potom mi se javila želja da se bavim batikom, odnosno umjetnošću crtanja dezena na platnu. Sada sam majstor tog zanata. Invaliditet i tjelesni nedostaci vam nikada ne mogu biti prepreka za ono što zaista želite”, kazala je Ayu.

Ističući da svojim radom dovoljno zarađuje za život, Ayu je kazala da je neke od proizvoda prodala i za 1.500 dolara. Usprkos svom tjelesnom nedostatku, Ayu u istom vremenu sa svim drugim kolegama izrađuje svoje proizvode, što daje dodatnu vrijednost njezinim umjetninama.

Batik je tradicionalna umjetnost koja potiče iz indonezijske kulture, a riječ je o izradi dezena pomoću voska i akvarel boja na tkaninama. U Indoneziji se i danas prilikom svih svečanosti nose odijela s materijalima ukrašenim na taj način, a takvo odijevanje je u državnim institucijama obvezno svakog ponedjeljka i petka.

Autor: Urbani svijet

Zatvori

Moja priča: Igor Brzović, The Wheel Man

  3. 10. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Invaliditet kao ograničenje postoji samo u glavama! Tako bi se, u jednoj rečenici, mogla sažeti poruka čovjeka koji nije dozvolio da mu dijagnoza mišićne distrofije, i to u najboljim godinama života, bude prepreka u razvoju karijere DJ-a i glazbenog producenta

The Wheel Man - Čovjek na kotačima, no kad kročite u njegov stvarni identitet to ostaje samo pseudonim osobe koja poznaje vrijednost i snagu života jer ga sam i kreira. Pročitaj više

Igor Brzović produkcijom glazbe se bavi od 1994. godine, žanr: Underground House & Techno. Objavio je četrtesetak izdanja za inozemne izdavačke kuće, surađivao s mnogobrojnim underground producentima diljem svijet,a čak i sa službenim remikserom Duft Puna i Depeche Moda. Vodi vlastitu izdavačku kuću s hrvatskim producentom Darkom Kusturom Forward Education na kojoj se nalaze i neka od svjetski poznatih imena house & techno scene. Nastupa u gotovo svim poznatim hrvatskim klubovima, Europi, a planira nastupe u SAD-u, Velokoj Britaniji te Srbiji. Izgradivši svoj jedinstveni zvuk koji svakim danom poprima sve veću kvalitetu i osobnost, stekao je ime i ugled kao jedinstveni producent/DJ u kolicima.

"U ovih 33 godine života od profesionalnog sportaša bez invaliditeta došao sam do invalidskih kolica. Igrao sam stolni tenis za njemačku 1. juniorsku ligu. Igrajući stolni tenis glazba mi je bila u podsvijesti, a danas, uključimo li inozemne svirke, gotovo da se može i živjeti od nje. Prije bolesti sam doživio i preživio mnogo. Rat, odlazak i život u Njemačkoj s ocem kojem je dijagnosticiran tumor te vrijeme provedeno uz njega sigurno me očvrsnulo. Nakon povratka u Hrvatsku otac je izgubio borbu s teškom bolešću. Počeo sam igrati za 'Večernji list'. Zbog ozljeda u koljenima redovan sam gost bio na terapijama u Božidarevićevoj. Osjećao sam već ranije da se nešto događa, klecala bi mi koljena i padao bih. U Božidarevićevoj nakon jedne terapije, dr. Kovač je gledala u mene dok sam ustajao i rekla mi da dođem do njene ordinacije sljedeći dan.

Te 2003., nakon šest godina, dobio sam konačnu dijagnozu. Mišićna distrofija. Trenutak u kojem sam čuo dijagnozu samo sam postavio pitanje: Je li to izlječivo? Odgovor NE značio je za mene da moram prihvatiti život kao takav. Bolest je napredovala s prekidima tri do četiri godine. Neko vrijeme nisam mogao ništa. Mentalno sam morao osvijestiti novu situaciju. Nije bilo rukohvata do stana, pa da se imaš za nešto uhvatiti u životu. Teškoće kako dolaze tako ih i rješavaš, jer želio sam nastaviti živjeti najbolje što se može. Nekih stvari nisi svjestan dok se ne dogode i prihvatiš ih ili u suprotnom živiš kao biljka. Nastavio sam se baviti sportom i tri puta bio prvak u stolnom tenisu kao osoba s invaliditetom, te jedno vrijeme bio član reprezentacije. Odustao sam od natjecanja za osobe s invaliditetom kad su došle mlađe generacije. Strašno mi je vidjeti osobe s pivskim trbuhom koje se sportom nastavljaju baviti iz osobnih interesa kako bi putovali, ne ostvaruju rezultate, ali oduzimaju mjesto mladima.

Dugogodišnji prijatelj i glazbenik Darko Kustura i ja došli smo do zaključka da bi nam svima dobro došlo malo glazbene edukacije na ovim područjima, te smo tako po nazivom Forward Education osnovali etiketu na kojoj danas možete naći imena poput Nathan Coles, Jeff Bennett, Babak Shayan, Alesxander Fog, Rob Pearson, Derek Marin, Al Bradley, Rishi K. i mnoge druge. Nedavno sam za jedan hrvatski portal posvećen elektronskoj glazbi izjavio kako u svemu, tako i u glazbi, kasnimo za svijetom. Čast iznimkama, ali kažu da su one upravo te koje potvrđuju pravilo. Ne potcjenjujem nikoga niti kao glazbenika niti kao čovjeka i drago mi je da danas mogu kolegama izvan granica Hrvatske prenijeti glazbu naših glazbenika i pokazati te reklamirati i druge kvalitetne glazbenike u Hrvatskoj, što na kraju opet rezultira većim uspjehom glazbenika vani nego kod nas. Uspjeh izvan Hrvatske nije upitan ukoliko netko posjeduje talent i kvalitetu, on dolazi sam od sebe.

Zadnjih sam mjeseci u dogovorima za nekoliko inozemnih gostovanja, dok u Hrvatskoj na prstima jedne ruke mogu nabrojati pozive posljednjih nekoliko godina, ali opet čast i zahvale iznimkama koje su ipak prepoznale rad i kako sam prije rekao prihvatile priznanja renimiranih glazbenika. Kvaliteta na svjetskoj razini u Hrvatskoj postoji, malo nas je, al nas ima i duboko vjerujem da će tako ostati. Digitalizacija glazbe omogućila je svima da stanu za pult bez previše tehničkog znanja, poznavanja samih traka. Danas doslovno glazbu dok svirate možete i' gledati'. Nema po meni u tome ničega lošeg, štoviše, mislim da u današnje vrijeme savršeno odsviran set ne mora značiti ništa ukoliko taj isti nema glazbenu koncepciju, što opet vuče za sobom da ipak morate biti u jednu ruku umjetnik kako bi to sve imalo i smisla.

Puno putujem, i sviđa mi se što izvan Hrvatske odnos prema meni nije pun sažaljenja i pokroviteljski na što često ovdje nailazim. Osobno svugdje gdje se nađem ako trebam tražim pomoć. Ljudi kao ljudi, imaju poštovanje prema invaliditetu. Posebno kad vide da, izgubivši funkcije nogu, nisam isključio i mozak. Okolinu fascinira kad si uspješan u poslu i samostalan. Posljednje tri godine intenzivno koristim kolica, ne želim riskirati pad i prihvatio sam ih kao nešto prirodno i neophodno. Gledajući odnos društva i zajednice u kojoj živimo mislim da smo sami najveći krivci karitativnog odnosa prema nama osobama s invaliditetom, jer velika većina samo priča i žali se, ne poduzima apsolutno ništa da se izdigne, prihvati i živi život kako može. Nisu mi jasne osobe s invaliditetom u smislu apatije, netraženja svojih prava, komentiranja među sobom. Čak sam ih neko vrijeme pokušavao pokrenuti i okupiti da tražimo ono što nam zakonom pripada, no bez reakcije. Hrabri su u priči i tipkanju po Facebooku, a kada treba djelovati zajedno nema ih nigdje.

Slušam o problemima u vezama i odnosima ljubavne prirode osoba s invaliditetom. Jedan od segmenata našeg života koji iz vlastitog primjera tvrdim može funkcionirati prihvatimo li sebe. I dok sam hodao nisam imao predrasuda. U dugogodišnjoj sam vezi sa ženom bez invaliditeta i ne vidim zašto bi to bio problem ili čudo. Ponavljam, sami si namećete ograničenja i frustracije, a život može proći da ne shvatite koliko još možete i vrijedite", zaključuje The Wheel Man.

Želite li čuti svirku The Wheel Man odite na stranice: https://soundcloud.com/the-wheel-man i http://www.beatport.com/artist/igor-brzovic/125975

Autor: In-portal

Zatvori

Moja priča: Tibor Sabo, poznatiji kao MC Rima

  24. 9. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Čudna je to biljka – endemična, reklo bi se – taj razigrani mladić koji se odaziva na ime Tibor Sabo. Poklonicima rap i hip hop glazbe poznatiji je kao MC Rima.

Ono što Tibora izdvaja iz sivila njegove generacije, koja s razlogom ne vjeruje u veselu budućnost, jest upravo zarazna vjera da se voljom, pozitivnom energijom i talentom može izgraditi bolje sutra. Tibor je rođen 14. listopada 1990. u Osijeku. Bio je dječak s cerebralnom paralizom, ali za njega invaliditet nikada nije bio hendikep. Cerebralnu je paralizu naprosto doživljavao kao stanje stvari, ono što ga temeljno ne definira kao čovjeka. Pročitaj više

Od malih nogu pokazuje zanimanje za rime, poeziju i glazbu. Prvi dodir s rap glazbom dogodio se krajem 90-ih godina, kada je čuo singl 'Hrvatski velikani' i danas omiljene mu grupe Tram 11. "Prve rime nastale su jako rano, još u osnovnoj školi, a usmjerenje ka rap glazbi 2006. godine, kada odlazim u Zagreb i upisujem ekonomsku školu u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava. Mnogo mog slobodnog vremena rezultirao je tekstovima koji su kasnije uglazbljeni", priča nam Tibor. Godine 2007. dogodio mu se spontani freestyle (rimovanje iz glave na glazbenu podlogu) i tako je, baš kao i Eminem u filmu '8 miles', punim plućima počeo udisati zrak na glazbenoj vjetrometini. Talent je bio neosporan. Tome u prilog govori i činjenica da je već iste godine osvojio je i prvo MC battle natjecanje u '1 vs 1' kategoriji. Onaj stari Tibor svoj je identitet zadržao samo privatno, za ostatak svijeta postao je MC Rima.

Danas MC Rima iza sebe ima nekoliko titula prvaka i vice prvaka u freestyle natjecanjima širom Balkana, usto i redovito gostuje na službenim albumima kod ikona domaćeg hip hopa kao što su Target, General Woo & Kandžija. Član je svijetske ekipe Original Skillz Crew Worldwide Zulu Nation, koja djeluje u više od 50 zemalja svijeta.
Nakon brojnih studijskih demo snimaka 2013. godine, kao nezavisno izdanje, izlazi album 'Mikrofon & lopata', u suradnji sa producentom Ivanom Svržnjakom Svrletom i Branimirom Tonkovcem Tozom, koji se sastoji od 13 pjesama a gosti su gore spomenuti Kandžija, Toxara, Brka, DeYo & DJ Jopa. O kakvom je prvijencu riječ dovoljno govori podatak da se krug njegovih fanova znatno proširio, o čemu možete i sami posvjedočiti posjetite li njegovu stranicu http://facebook.com/mc.rima.music Nastupe MC Rima odrađuje po cijelom Balkanu, pa i šire.

"Uz glazbu radim i kao agent u pozivnom centru. Posao je odličan jer se radi od kuće putem telefona i interneta pa mi tako ostane više vremena za glazbu. Najveći uzori u rapu i dan-danas su mi Tram 11, Dj Premier & Big L. Najdraži nastup do sada mi je definitivno onaj za projekt 'Drugo lice invalidnosti' u rodnom Osijeku s beogradskim kolegom i velikim prijateljem Smoke Mardeljanom. Unatoč invaliditetu kolege su me super prihvatile te sam gostovao na projektima najvećih hrvatskih rap imena, poput Kandžije i Generala Wooa. Nije mi teško, radim što volim i ljudi to prepoznaju. Zbog toga sam im zahvalan na podršci", zaključuje svoju priču Tibor, pardon - MC Rima

Tiborov je moto mir & ljubav, to je onaj princip koji ga vodi kroz život. A sve ostalo samo mu se nadodaje.

Autor:�In portal

Zatvori

Nakon 10 godina ponovno vidi zahvaljujući bioničkom oku

  24. 9. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Tehnologija i način funkcioniranja očnog implantata podsjećaju na znanstvenofantastične filmove

Kada je prije deset godina potpuno izgubila vid, šezdesetšestogodišnja Fran Fulton nije mogla ni sanjati da će jednog dana ponovo vidjeti. Pročitaj više

Fran je vid izgubila nakon što je oboljela od retinitis pigmentosae, degenerativne bolesti oka koja uzrokuje lagano odumiranje fotoosjetljivih ćelija u mrežnici. Deset godina kasnije zahvaljujući stručnjacima iz bolnice Wills Eye u Philadelphiji Fran Fulton ponovo vidi. Ona je jedna od šest osoba u svijetu koje su dobile priliku da im ugrade sustav Argus II.

– Pojednostavljeno rečeno, sustav Argus II ima tri temeljna dijela, naočale s ugrađenim kamerama, konverter i elektrode. Naočale nisu korektivne nego imaju u sebi ugrađene male kamere, poput onih u pametnim telefonima, koje šalju slike u konverter ugrađen u pacijentovu mrežnicu. Te se slike u tom konverteru pretvaraju u vizualne signale koji se elektrodama šalju u mozak – objasnio je za BBC Robert Greenberg, prvi čovjek tvrtke Second Sight koja je osmislila sustav Argos II. Tako se zapravo zaobilaze odumrle ćelije u mrežnici oka, a vizualni signal dolazi do mozga.

– Kada su me ponovno “uključili”, bila sam izvan sebe, srce mi je jako brzo udaralo, a osjećaj koji sam doživjela kada sam ponovo progledala neopisiv je – kazala je Fran Fulton.

Liječnici objašnjavaju da je najsloženiji dio operacije ugradnja konvertera u mrežnicu oka te kako će Fran morati još mjesecima ići na vježbe dok ne uskladi rad kamera, konvertera i mozga. Ističu i da se radi o revolucionarnom implantatu koji bi mnogima mogao omogućiti da ponovo vide, a uz korištenje modernih tehnologija sustav bi mogao postati jednostavniji i pristupačniji.

Preuzeto: Večernji.hr, autor: Luka Capar

Zatvori

Sanja Tarczay - prva gluhoslijepa doktorica znanosti

  13. 9. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Sanja Tarczay svima bi nam trebala biti uzor. Ona je gluhoslijepa, no unatoč svim preprekama s kojima se u životu susretala kao osoba s invaliditetom nije odustajala. S puno volje i motivacije svladavala je izazove i stjecala znanja. I postala prva gluhoslijepa - doktorica znanosti u Hrvatskoj. Pročitaj više

Sanja se sa svojim hendikepima nosi od rođenja. No to je nije omelo da ostvari svoje snove. Prije četiri godine je magistrirala, a danas doktorirala. Svoju je disertaciju, da stvar bude zanimljivija, obranila na engleskom jeziku. Sanjinu obranu pozorno su pratili njezini prijatelji, a na kraju su mogli samo reći da je ona danas svojom upornošću ispisala povijest.

'Kako je Martin Luter King rekao - popeti se na planinu je prestrašno, ali kada se popneš, pogled je prekrasan, tako da vjerujem da i ovo mogu i druge glugoslijepe osobe, samo ih treba potaknuti', kazala je Sanja. Važno je imati potporu, dodaje, ali i nikada ne odustati od svojih snova jer oni mogu postati stvarnost.

Pogledajte i video prilog: HRT_Sanja

Autor: Hrt

Zatvori

Roditelji djece s poteškoćama prosvjedovali pred Vladom:

  8. 9. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Pred zgradom Vlade održan je prosvjed roditelja djece s poteškoćama u razvoju, u organizaciji vinkovačke udruge Bubamare, kojim su zatražili donošenje Pravilnika kojim bi se uredilo pitanje asistenata u nastavi. Pomoć je potrebna, prema procjenama, 7 000 djece, a iz proračuna je osiguran novac za 1 200 asistenata. Predsjednik udruge Tomislav Velić istaknuo je da je ovo pitanje sasvim neuređeno, ne zna se ni točan broj djece koja trebaju asistenta.

"To nije problem znati, zašto nekakva komisija ne odredi i donese pravilnik tko može dobiti asistenta i koje dijete, zašto se ne vještači preostali postotak sposobnosti i ne kaže se: "Da to dijete treba asistenta" i dodijeli se baš kao što se dodjeljuje ortopedsko pomagalo", rekao je Velić. Pročitaj više

Od novog ministra obrazovanja Vedrana Mornara očekuju da ovo pitanje riješi, a sve bi bilo bolje da se razgovaralo s roditeljima i udrugama. "Zašto nam nisu rekli imate 25, ove godine povećajte ili ostanite na istom, to vam je dijalog, a on je izostao", rekao je Velić.

Tomislav i Ana, učenici su 6 i 8. razreda koji za sebe kažu da su sretni jer imaju asistenta koji im puno pomaže. "Radi sa mnom, pomaže mi oko učenja, pomaže mi da nešto shvatim, nekada mi objasni neku zadaću i takve stvari", rekao je Tomislav. "Asistent je meni kao druga mama, pomaže mi oko učenja, pisanja, da me vodi na toalet, obuče me, presvuče, stvarno mi je bilo teško, nisam mogla ni pisati ni ništa", dodala je Ana.

Na Markov trg došli su podržati drugu djecu koja asistenta nemaju, a među prosvjednicima su bili i bivši učenici s poteškoćama u razvoju koji razumiju problem. "Ja sam malo starija generacija koja je imala nastavu u kući tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, naprosto mi je nevjerojatno da se prije 20 godina uspijevalo puno više toga izorganizirati nego u današnje vrijeme", rekla je jedna od bivših učenica s poteškoćama u razvoju.

Udruge na sastanku s ministrom obrazovanja o asistentima u nastavi
Predstavnici nekoliko udruga poslijepodne su se sastali s ministrom obrazovanja Vedranom Mornarom i razgovarali o pitanju asistenata u nastavi za učenike s poteškoćama. Pomoćnik ministra Staša Skenžić je izvijestio da je ovo početak dijaloga te da je ministarstvo svjesno potrebe sustavnog rješenja ovog problema. Uskoro kreću konzultacije o pravilniku koji će urediti to pitanje. "Mi smo se dogovorili da ćemo se naći za mjesec dana, ministarstvo će prije toga održati konzultacije za ostalima, ministarstvo je samo jedna karika u lancu onih koji bi trebali biti dio rješenja ovog problema", rekao je Skenžić za Media servis.


Kuća ljudskih prava Zagreb: Porazno je što niti jedno ministarstvo ne preuzima odgovornost

"Kuća ljudskih prava Zagreb daje punu podršku današnjem i svim budućim prosvjedima roditelja djece s teškoćama u razvoju zbog nebrige institucija države da osiguraju njihovoj djeci asistente bez kojih se ne mogu na primjeren način uključiti u nastavu, pa time bivaju izravno diskriminirana.

Roditelji ističu kako je sudbina više od stotinu djece s teškoćama u razvoju neizvjesna zbog neočitovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te neobjavljenih rezultata natječaja za Osiguravanje pomoćnika u nastavi. Porazno je što niti jedno ministarstvo ne preuzima odgovornost zbog neosiguravanja potrebnih sredstava, a resorni ministar potvrđuje žalosnu činjenica da u ovogodišnjem proračunu za to nisu ni predviđena sredstva. Propuštena je i prilika dobivanja znatnih sredstava iz europskog fonda. Zgrožena postupkom nadležnih institucija, Kuća ljudskih prava podržava zahtjeve roditelja i smatra kako je sustavno rješenje ovog problema nužno. Budući da je Hrvatska potpisnica UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Konvencije o pravima djeteta, Vlada je dužna poštivati prava osoba s invaliditetom te na najkvalitetniji način skrbiti o njima.
U ime Kuće ljudskih prava Zagreb,
Sanja Sarnavka, predsjednica Upravnog odbora
Milana Romić, programska voditeljica", stoji u priopćenju.

Opačić: Nadam se da će Mornar naći rješenje za asistente u nastavi
Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić danas je izrazila uvjerenje da će ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar naći rješenje za asistente za djecu s teškoćama u razvoju te ocijenila da je takva vrsta potpore njima najpotrebnija i da je to u obrazovnom sustavu najbolje iskorišten novac. "Vjerujem da će ministar Mornar naći rješenje za asistente za djecu s teškoćama u razvoju jer su asistenti jedan od najboljih uloga za školarce koji imaju poteškoće i kojima je ta vrsta potpore potrebna. To je najbolje iskorišteni novac", rekla je ministrica Opačić novinarima u Domu za djecu i mladež na Tuškancu. Napomenula je da su aplicirali za sredstva iz fondova EU te izrazila je nadu da će ministar Mornar ili ubrzati proceduru ili iznaći sredstva za asistente u nastavi. Ministrica Opačić je kazala da su Hrvatskoj sada otvorena sredstva iz Europskog socijalnog fonda i navela da se bez njih neće moći svima osigurati asistent u nastavi. "Htjeli bismo da svako dijete s teškoćama u razvoju dobije svog asistenta u nastavi", naglasila je. Na novinarsko pitanje je li bilo kašnjenja s prebacivanjem novca iz Ministarstva socijalne politike i mladih u Ministarstvo obrazovanja koje je 2012. preuzelo brigu o asistentima u nastavi, ministrica Opačić je odgovorila da kašnjenja nije bilo. "Radi se o preraspodjeljivanju sredstava koja dobivamo od Hrvatske lutrije. Ta su sredstva prebačena početkom godine kada se donosila uredba i nije bilo nikakvih problema sa doznačavanjem novca", kazala je.

Ministrica Opačić danas je u Domu za djecu i mladež na Tuškancu dala potporu i ispratila hrvatske natjecatelje koji će se natjecati u nogometu i plivanju na Specijalnoj olimpijadi na Europskim ljetnim igrama u Antwerpenu. Iz Hrvatske će sutra otputovati 20 trenera i natjecatelja na Specijalnu olimpijadu na kojoj će se natjecati oko 4.000 natjecatelja s intelektualnim poteškoćama.

"Osobe s intelektualnim poteškoćama imaju velike potencijale i svako natjecanje za njih je veliki izazov na kojem pokazuju koliko mogu. A mogu puno", rekla je Opačić. Predsjednik Specijalne olimpijade Hrvatske i ravnatelj Doma za djecu i mladež Tuškanac Zdenko Mlakar rekao je da će u Antwerpenu pokazati kako se i u Hrvatskoj kvalitetno i dobro radi u ustanovama i udrugama socijalne skrbi. Naglasio je da, iako nemaju idealne uvjete, na natjecanjima postižu dobre rezultate.

Mornar: Stvari nisu tako loše kako izgledaju
Ministar obrazovanja Vedran Mornar danas je u Dnevniku HRT-a komentirao prosvjed roditelja djece s poteškoćama u razvoju, koji su se pobunili zbog nedostatka novca za angažiranje asistenata u nastavi. "Mi rado gledamo samo loše, ali nisu stvari tako loše. Mi smo počeli sustavno rješavati probleme. Do sad smo iz centralne kase izdvojili sedam milijuna kuna za 800 asistenata, a ove godine smo povećali izdavanja iz kase sa sedam na 50 milijuna kuna. Osigurat ćemo sredstva za 1200 učenika i ne znamo točno koliko učenika treba asistenata. Prošle godine smo izdali 800 rješenja za asistente, oni su očito svi bili plaćeni. Procjene roditelja kreću se na 8 tisuća djece s poteškoćama, ali ne vjerujem da je brojka stvarno takva", kazao je Mornar. Na upit ne radi li se o diskriminaciji, jer u Ustavu stoji kako svako dijete treba imati pravo na dostojno školovanje, Mornar odgovara: "Nije to diskriminacija i mi činimo sve što možemo. I lokalna samouprava tu mora pomoći, dosad se to uspješno rješavalo", kazao je Mornar.

Velić: Dobili smo čvrsta obećanja
Predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Bubamara Tomislav Velić izjavio je večeras kako su na sastanku u Ministarstvu obrazovanja dobili čvrsta obećanja da će problem asistenata u nastavi biti riješen, a ministar obrazovanja Vedran Mornar do sutra u 16 sati trebao bi se očitovati hoće li djeca s teškoćama u razvoju u srijedu sa svojim asistentima krenuti na nastavu.

Udruga Bubamara danas je organizirala mirni prosvjed na Markovu trgu zbog neriješenog pitanja asistenata za djecu s teškoćama u razvoju, a Velić je u izjavi Hini poručio da će biti katastrofa ako se 800 asistenata u nastavi, koji su prošle godine pomagali djeci s teškoćama u razvoju, u srijedu ne vrati na posao. Tražimo očitovanje ministra mogu li ta djeca u srijedu krenuti u školu sa svojim pomoćnicima, kao i da se pitanje asistenata počne sustavno rješavati te u hitnom roku riješi i za drugu djecu, rekao je Velić. Velić je izjavio kako mu se "čini da je ministar spreman za dogovor". Dodaje da su u ministarstvu "malo zatečeni i iznenađeni", jer novi ministar nije upoznat sa situacijom, a za nastalo stanje Velić odgovornim smatra bivšeg ministra obrazovanja Željka Jovanovića. Problem asistenata u nastavi trebalo je sustavno rješavati, kaže Velić te ističe kako je novi ministar Mornar obećao da projekti više "neće ovisiti o onima koji ih pišu, već o stvarnim potrebama". "To je nešto novo, to je prvi put da je netko tako nešto rekao. Očekujemo odgovor ministra sutra do 16 sati pa ćemo vidjeti kako dalje. No više nemamo kapaciteta za novi prosvjed na Markovu trgu. Nadamo se da nećemo opet biti prevareni jer bi to bilo sedmu godinu za redom", rekao je Velić. Upitan tko će platiti asistente, Velić kaže da im je rečeno da će ih "platiti europski fond, ministarstva obrazovanja i rada te lokalna samouprava". "Nije nas briga. Rekli su da imaju 50 milijuna kuna, a još djeca nisu u školama. Oni imaju novca, što projektnih, što proračunskih, ali su zakasnili s raspisivanjem natječaja, u tome i jest tragedija", ocijenio je Velić.

Preuzeto: Index Foto: Hina

 

Zatvori

Prolaz za Stellu: Film o djevojčici s invaliditetom koji vas ne može ostaviti ravnodušnim

  31. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Stella je rođena sa stopostotnim invaliditetom, boluje od cerebralne paralize miješanoga tipa, hipoplazije corpus calosuma, ima tumor-lipom u spinalnom dijelu kralježnice i teški oblik mentalne retardacije

Nakon što je prošlogodišnji Motovun film festival otvoren filmom s naracijom za slijepe, odličnim poljskim filmom Zamisli, trendu da festival otvara s filmom o svakodnevnom životu osobe s invaliditetom pridružio se i 12. Liburnia film festival, festival hrvatskog dokumentarnog filma. Naime, u Ićićima kraj Opatije svoju svjetsku premijeru doživio je dokumentarni film Prolaz za Stellu redateljice Ljiljane Šišmanović, već afirmirane redateljice dokumentarnih filmova kao što su Posljednji zaljev Panonskog mora, Polusestra i Znak na Kajinu. Pročitaj više

Prolaz za Stellu je priča o 13-godišnjoj Stellli koja živi u Zagrebu, i drugačija je od drugih. Ne govori, ne hoda i gotovo ništa ne vidi. Kreće se isključivo uz tuđu pomoć u invalidskim kolicima. Stella je rođena sa stopostotnim invaliditetom, boluje od cerebralne paralize miješanoga tipa, hipoplazije corpus calosuma, ima tumor-lipom u spinalnom dijelu kralježnice i teški oblik mentalne retardacije. Kako bi lakše prenosili Stellu od ulice do stana, do kojega ima ponekad vrlo teško premostivih 35 stepenica (pa još 35 za prijenos kolica), roditelji su pokušali od susjeda ishoditi dozvolu za prolazak njihovim dvorištem, čime bi se izbjeglo stepenište. No susjedi su neumoljivi i ne dopuštaju prolazak.

Nisam siguran hoće li Prolaz za Stellu uspjeti doprijeti do srca njezinih susjeda i pomoći da joj omoguće prolaz kroz njihovo dvorište, ali sam potpuno siguran da ovaj film otvara prolaz do Stele i njezine obitelji. Film skida koprenu sa skrivene svakodnevice jedne obitelji čija kćerka i sestra Stela ima težak invaliditet i zahtijeva puno ljubavi, pomoći i pažnje.
Ono što Ljiljana Šišmanović uspijeva približiti je način na koji Stela uzvraća na ljubav i pažnju. Stela, poput svakog djeteta, ima stvari koje voli i koje ne voli. Ona zna biti sretna i nesretna. Film ne traži sažaljevanje jer ni Stela ni njezina obitelj ne traži ništa. Zapravo oni samo žele prolaz kroz dvorište, a susjedi im ga tvrdoglavo ne daju, opravdavajući se s "nezgodnom“ naravi Stelinog oca. Susjedi, oni su posebne zvijezde filma. Telefonski razgovori Stelin majke i susjeda zvuče nestvarno, u isto vrijeme tragikomično i prokleto cinično. Možda bi sve bilo jednostavnije da su susjedi, poput nas koji smo gledali film, upoznali Stelu. Možda bi dobrosusjedski ponekad i sami otišli s njom u šetnju. Samo da nisu zatvorili prolaz prema Steli.


Preuzeto:�In Portal

Zatvori

Novi heroj OSI zajednice: Slijepi vozač oborio rekord u vožnji automobilom i zadivio svijet

  26. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Cilj nam je da ljudima omogućimo užitak vožnje automobilom pa makar se radilo o iznimno teškom invaliditetu. Vožnja simbolizira samostalnost i neovisnost i baš zato ju želimo približiti osobama s invaliditetom... Moj primjer im govori da su čuda moguća, a mogu ih i provozati ako se usude“, veli najbrži slijepi vozač na svijetu

Britanac Mike Newman, 52-godišnji bankar i otac dvoje djece, slijep je od rođenja i unatoč svom invaliditetu živi život, kako bi se reklo 'sto na sat', ali u njegovom slučaju ova fraza je doslovna. Ljudska vrsta uživa u vožnji automobilom tek oko sto godina, ali čini se da se ta opsesija brzinom i neovisnošću čvrsto ugradila u naš DNA, neovisno o tome vidimo li ili ne. Pročitaj više

Iako će mu vožnja u Formuli 1 ipak ostati samo san, Mike Newman već čitavo desetljeće vodi upornu borbu s obaranjem rekorda u brzini vožnje automobilom za slijepe osobe. Ono što su Rogeru Bannisteru bile četiri milje, to je Mike Newmanu brzina od 200 milja na sat (oko 322km/h). Prošlog rujna je uspio povratiti rekord vozeći 183 milja na sat (oko 300 km/h) i tako srušiti aktualni rekord kojega je držala slijepa turska pop zvijezda Metin Senturk. Prošlog tjedna Mike je uspio nadmašiti samoga sebe prešavši magičnu granicu od 200 milja na sat vozeći 'nabrijani' Nissan GT–r na tri kilometra dugoj stazi na zračnoj luci Elvington kod Litchfielda (UK). Iza Mikea u identičnom Nissanu jurio je njegov otac koji ga je putem radio veze navodio i, najvažnije, upozorio kada se mora zaustaviti.

"200 milja je godinama bila moja opsesija. Bila je to duga i naporna borba, a sad sam uspio i prva sam slijepa osoba na svijetu kojoj je to pošlo za rukom“, izjavio je Mike Newman. Mike je također prva slijepa osoba nakon legendarnog Donalda Campbella koji drži simultane brzinske rekorde i na zemlji i na vodi. Naime, Mike je prošle godine vozeći F1 power boat vozio 93. 5 milja na sat (150 km/h) i tako oborio brzinski rekord na vodi.

"Presretna sam kad vidim Mikea kako juri jer znam da je sretan. Svi smo ponosni na njega, iako nemam pojma odakle mu hrabrost“, rekla je Mikeova supruga Christine. Mike je obarajući rekorde uspredo pokrenuo i humanitarnu organizaciju Speed of sight koja se bavi prilagodbom automobila osobama s različitim vrstama invaliditeta. "Cilj nam je da ljudima omogućimo užitak vožnje automobilom pa makar se radilo o iznimno teškom invaliditetu. Vožnja simbolizira samostalnost i neovisnost i baš zato ju želimo približiti osobama s invaliditetom“, rekao je Mike. "Moj primjer im govori da su čuda moguća, a mogu ih i provozati ako se usude“, dodao je kroz šalu.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Atletičari i atletičarke s invaliditetom ponos su hrvatskog paraolimpizma

  25. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Dobro sam se pripremao i marljivo trenirao. Na Europskom prvenstvu sam dao sve od sebe tako da mi je zlatna medalja zaslužena nagrada za uloženi trud“, rekao nam je Zoran Talić, zlatni u skoku u dalj

Hrvatski paraolimpijski odbor u Zračnoj je luci Zagreb, tijekom nedjeljnog popodneva, upriličio svečani doček atletičara i atletičarki s invaliditetom. Naši su predstavnici na Europskom prvenstvu u atletici za osobe s invaliditetom u velškom Swanseaju ostvarili su povijesni uspjeh: osvojili osam odličja, od toga dvije zlatne, jednu srebrnu i pet brončanih medalja. Pročitaj više

�Članica AKOSI Medulin, Mikela Ristoski osvojila je zlato u skoku u dalj, isto kao i član AKOSI Agram Zagreb, Zoran Talić u muškoj konkurenciji. Srebro je u bacanju kugle osvojio član AKOSI Agram Zagreb, Ivan Katanušić, koji je također osvojio i broncu u bacanju diska. Brončana odličja 'utržili' su još Josip Slivar iz AKOSI Bjelovar te Mladen Tomić iz AKOSI Agram - Zagreb u bacanju kugle, Marija Iveković Meštrović, članica AKOSI Agrama osvojila je broncu u kategoriji bacanja diska, te Marija Vidaček također članica AKOSI Agrama iz Zagreba, uzela je odličje u bacanju koplja. "Iskrene čestitke ne samo osvajačima medalja, nego i svim ostalim hrvatskim reprezentativcima koji su u konkurenciji 560 sportaša iz 49 zemalja dostojno prezentirali našu domovinu koja je po broju medalja osvojila 18. mjesto", rekao je na dočeku naših paraolimpijaca predsjednik HPO-a Ratko Kovačić.

Prilikom obraćanja medijima, sportaši su se zahvalili na podršci u praćenju njihovih rezultata, a posebnu su zahvalu uputili svojim trenerima i članovima delegacije koji su im pomagali na Europskom prvenstvu. "Hvala treneru za trud koji je uložio u rad sa mnom, uvjeren sam kako će naša suradnja donijeti još puno dobrih rezultata na budućim natjecanjima“, rekao je naš najuspješniji predstavnik po broju medalja, Ivan Katanušić.
Ratko Kovačić, predsjednik HPO-a, u izjavi za In-Portal nije krio oduševljenje nastupom naših atletičara na EP-u koji kao da su trenirali u uvjetima kakve sportašima mogu osigurati samo sportske velesile. "Fantastičan uspjeh naših sportaša na Europskom prvenstvu, osam odličja sjajno zvuči, a posebno sam zadovoljan sa Zoranom i Mikelom, koji su osvojili zlatne medalje, to su neopisivo veliki uspjesi. Svi oni koji su osvojili medalje daju nam veliku nadu da bi se mogli ponoviti njihovi vrlo dobri rezultati na budućim natjecanjima, naime na Svjetskom prvenstvu iduće godine u Dohi i na Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine“, rekao je prvi čovjek Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

Tomislav Krističević, izbornik hrvatske atletske reprezentacije osoba s invaliditetom, ovo je Europsko prvenstvo ocijenio i kao generalnu probu za Svjetsko prvenstvo na kojemu će se loviti norme za paraolimpijadu u Rio de Janeiru. "U Swanseaju je nastupilo ukupno 560 atletičara, a mi smo osvojili osam medalja, uz to postavili i osam osobnih rekorda te postigli šest najboljih rezultata ove sezone, što samo pokazuje kvalitetan rad trenera i marljivih sportaša. Ne treba zaboraviti ni tri četvrta mjesta s osobnim rekordima. Bilo je prilika za još medalja, ali ne treba biti neskroman. Stvarno smo vrlo zadovoljni s postignutim rezultatima. Sljedeće Svjetsko prvenstvo biti će generalna proba za paraolimpijadu. Nama će sljedeća godina biti ogledalo što će nas čekati na Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru. Norme za paraolimpijske igre će nam međunarodna olimpijska organizacija dati za godinu dana, tada ćemo imati jedan kvalifikacijski period koji će trajati nekih 13 mjeseci. Nakon toga, par mjeseci prije Paraolimpijskih igara, dobit ćemo kvotu koliko sportaša iz Hrvatske će nastupati na igrama, neovisno o tome koliko ih je ostvarilo normu“, tumači Tomislav Krističević.

Zoran Talić, zlatni u skoku u dalj, vjerovao je da će biti među prva tri natjecatelja koja će osvojiti medalje. "Dobro sam se pripremao i marljivo trenirao. Na Europskom prvenstvu sam dao sve od sebe tako da mi je zlatna medalja zaslužena nagrada za uloženi trud“, kaže nam Zoran Talić.
Mikela Ristoski, također zlatna u skoku u dalj, poznata je i po svojoj skromnosti i samozatajnosti, ali u izjavi za In-Portal ipak nije mogla sakriti da puca od ponosa.
"Mogu reći da sam zadovoljna svojim nastupom i rezultatom. Iskreno, i očekivala sam da ću se popeti na pobjedničko postolje“, veli Mikela.
Mariji Vidaček, brončanoj u bacanju koplja, ovo je bilo prvo veliko natjecanje i odmah se ovjenčala medaljom. "Prvo je to odličje koje sam uopće osvojila na nekom natjecanju, presretna sam i još sam pod dojmom, ali i šokom. Jedva sam čekala da se vratim doma, bilo nam je super na Europskom prvenstvu, ali dosta je bilo deset dana“, kaže Marija.

Tek da rezimiramo, sljedeće veliko međunarodno natjecanje atletičara s invaliditetom bit će svjetsko prvenstvo u Dohi 2015. godine. Na tom natjecanju hrvatski će predstavnici imati prigodu osigurati nastup na Paraolimpijskim igrama koje se održavaju u Rio de Janeiru.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Susan Sygall: Žene s invaliditetom trebaju biti ponosne na to što jesu

  24. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Mrzim kada mi ljudi kažu da me ne vide kao osobu s invaliditetom. Zašto me ne bi vidjeli kao osobu s invaliditetom? Invaliditet ne mora nužno imati negativne konotacije“, kaže Susan Sygall, izvršna direktorica Mobility International.

Susanina majka duboko je vjerovala da žene i djevojke trebaju sve raditi, pa je i Susan uvjerena da je podrška koju je imala u krugu obitelji dosta utjecala na nju. Željela se školovati u Coloradu, jer su je, kao skijašicu, privlačile tamošnje planine. "Nisam poznavala osobe s invaliditetom, ali me veoma interesirao rad s OSI populacijom“, prisjeća je ona. Studirala je rekreacijsku terapiju i tijekom studija doživjela prometnu nesreću. "Našla sam se u situaciji da sam od osobe koja je u učionici pričala o osobama s invaliditetom, postala osoba s invaliditetom“, kaže Susan. Vodila se onim što joj je majka govorila – svaki dan je bogatstvo, pa je od onoga lošeg što joj se dogodilo napravila nešto pozitivno. Najveći izazov joj je bio – kako pronaći sebe i zadržati pozitivan osjećaj 'vlastitog ja'. Pročitaj više

"Ja sam paraplegičar? Što je to, možete li to spelovati?“, pita se Susan, koja se do tada nije susretala s paraplegičarima. U to doba nije bilo filmova o osobama s invaliditetom, niti je bilo uzora na koje bi se osobe sa invaliditetom mogle ugledati. Neki od izazova s kojima se ova žena susretala bili su da nije mogla dobiti posao jer je u kolicima ili nije mogla u podzemnu željeznicu, je nije bilo liftova za osobe u kolicima.

"Nije invaliditet tragedija, već život osoba s invaliditetom koje nemaju mogućnosti“, misli Susan. Susan je počela raditi kao aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom dok je bila na Univerzitetu Berkley. "Tu sam osnovala rekreacijsku grupu, jer sam mislila da osobe s invaliditetom ne trebaju ići na specijalno terapijsko plivanje, već na obični bazen, s prilagođenim liftom. Ili, ako želite ići na jahanje – izgradit ćemo rampu i trenirati konja da zna glasovne komande, možda i dizajnirati sedlo za kvadriplegičare“, priča Sygall. Susretala se i s pitanjima poput 'je li opasno to što ona želi staviti osobu s invaliditetom na konja', i tome slično. "Ljudi s invaliditetom su se šalili – svatko ima pravo da slomi vrat dva puta“, kaže ona.

Susan je 1977. sudjelovala u povijesnim demonstracijama u San Franciscu, koje su vodile do toga da prvi zakon o pravima osoba s invaliditetom bude usvojen u SAD-u. To je bio početak OSI pokreta, tada su naime osobe s invaliditetom prvi put ujedinjene radile na zakonskim rješenjima. Na stotine njih su preuzeli zgradu Službe za medicinsku i socijalnu skrb, a mnogi su tu ostali 28 dana. To je bila najduža opsada neke državne institucije i iz nje se izrodio Zakon 504, od kojeg je nastao American Disabilty Act.

Dok je još bila na Berkeleyju, Susan je dobila Rotary stipendiju za studij u Australiji. Oduševila se oglasom koji je našla u studentskim novinama – svi troškovi su bili pokriveni i djelovalo joj je kao nevjerojatna ponuda. Nakon godinu dana provedenih u Australiji, stopirala je kroz Novi Zeland šest tjedana i autobusima išla do Indonezije, Malezije i Tajlanda. "Nije bilo turista, nitko nije govorio engleski, autobusi nisu bili prilagođeni, pa sam puzala u autobus i iz njega. Ljudima je bilo neobično vidjeti nekoga u kolicima, djeca su mi čak prilazila i dodirivala moje noge“, priča Sygall.
Tijekom proputovanja, vidjela je mladića koji je prosio na Tajlandu, a koji je vjerojatno imao cerebralnu paralizu. "Pomislila sam kako smo svi dio iste obitelji i da nemamo šansu dijeliti informacije i iskustva, strategije, pa sam po povratku kući osnovala Mobility International“, kaže Susan. Počeli su s malim donacijama od 500 dolara, ali su se sredstva vremenom povećavala te su širili svoje aktivnosti.

Danas je Mobility International prepoznat kao vodeća organizacija za osnaživanje osoba s invaliditetom širom svijeta, a rade to kroz programe razmjene i razvoja. Imaju Institut za žene lidere s invaliditetom, nazvan WILD Program. Rade na izgradnji samopouzdanja žena s invaliditetom, i organiziraju izazovne tečajeve i rafting. "Moto koji koristimo je – glasna, ponosna i strastvena, što utječe na žene s invaliditetom da doista budu ponosne na sebe i traže svoja prava“, napominje ona. Komponirana je i glazba za ove tri riječi, a žene su napisale i refren za pjesmu, te se ona pjeva na engleskom, arapskom i španjolskom jeziku. "Možete vidjeti žene iz različitih zemalja koje, možda i prvi put, vjeruju da su zaista vođe, da imaju prava, da će ostvariti neke stvari i da su ponosne na ono što jesu i to je upravo ono što želimo postići“, zaključuje Susan.

Preuzeto: In Portal

Autor: Uključi in

Zatvori

Rab: Održan 4. plivački maraton

  24. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Na Rabu je jučer održan 4. plivački maraton "Srcem protiv barijera – Rab 2014".

Ovaj maraton nije natjecateljski već promicateljski jer putem medija i samim održavanjem želi skrenuti pozornost na problematiku osoba s invaliditetom. Posjetitelji su jučer pobijedili i tmurno rapsko nebo koje ipak nije donijelo predviđenu kišu. Pročitaj više

Ovogodišnjim preplivavanjem želi se prikupiti potrebna novčana sredstva za kupnju liftera u rapskoj luci pomoću kojeg se želi ukrcati OSI u izletničke brodove. Lani se uspjelo prikupiti 21.000 kuna, nedostaje još 60.000 kn.
Posebnost ovogodišnjeg izdanja maratona je fotografiranje milenijskog rapskog srca u režiji Šime Strikomana. Sudionici maratona u moru su kreirali zaštitni znak maratona, te odmah po završetku snimanja zaplivali prema sredini Barbatskog kanala. Riječ je o 423. Milenijskoj fotografiji Šime Strikomana. Plivački maraton tradicionalno organiziraju književnik i kolumnist SEEbiza Krešimir Butković, njegovi prijatelji i Grad Rab.

Preuzeto: SEEbiz
Foto: Ivica Jureša

Zatvori

Senzacija u medicini: Uskoro konačno uništenje dječje paralize

  23. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku


Borba protiv dječje paralize jedna je od uspješnijih priča globalnog javnog zdravstva. Godine 1988.zabilježeno je 350 tisuća slučajeva oboljelih od dječje paralize u više od 150 zemalja. Bolest je danas raširena u samo tri zemlje – Nigeriji, Afganistanu i Pakistanu

Kombiniranje cjepiva protiv dječje paralize moglo bi znatno ubrzati konačno globalno uništenje ove opake bolesti, navodi se u studiji objavljenoj u uglednom znanstvenom časopisu Science. Oralno cjepivo je do sada predvodilo borbu protiv dječje paralize, ali novo istraživanje provedeno u Indiji pokazalo je da dodatna injekcija neaktiviranog virusa izrazito osnažuje imunitet. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je rezultate ovog istraživanja uistinu povijesnima.  Pročitaj više

Ova bolest, koja se širi preko zaraženog izmeta, u težim slučajevima može izazvati i smrt. Borba protiv dječje paralize jedna je od uspješnijih priča globalnog javnog zdravstva. Godine 1988.zabilježeno je 350 tisuća slučajeva oboljelih od dječje paralize u više od 150 zemalja. Bolest je danas raširena u samo tri zemlje – Nigeriji, Afganistanu i Pakistanu, a sveukupni broj oboljelih je pao za 99 posto.

Oralno cjepivo se pokazalo kao praktično i korisno zbog svoje povoljne cijene i načina djelovanja u probavnom traktu, za razliku od injekcije koja je skuplja i djeluje kroz krvotok. No, pokazalo se da je oralno cjepivo manje učinkovito baš u zemljama gdje je najpotrebnije. Naime, problem nastaje kad druge infekcije, česte u zemljama gdje dječja paraliza i dalje hara, interferiraju s cjepivom. Baš zato se dvostruko cijepljenje pokazalo kao prava solucija, a novo istraživanje je to i potvrdilo. Nažalost, unatoč što je istraživanje pokazalo učinkovitost nove metode cijepljenja, ostaje problem kako osigurati cjepiva djeci u ratom zahvaćenim područjima. Sigurnosno pitanje je iznimno važno i koristi se kao prvorazredno političko pitanje. Talibani su 2012. godine zabranili cijepljenje na pakistanskom području pod njihovom ovlasti sve dok Amerikanci ne prestanu s korištenjem dronova.

Dvostruko cijepljenje se već počelo primjenjivati u Nigeriji, a znanstvenici se nadaju da će se početi primjenjivati i u Pakistanu. "Rezultati ove studije su doista revolucionarni u kontekstu globalne borbe protiv dječje paralize“, izjavio je dr. Bruce Eylward, stručnjak iz Svjetske zdrastvene organizacije. "Ova studija nam je pomogla da shvatimo i primijenimo neaktivirani virus u konačnom eliminiranju ove teške bolesti“, dodao je dr. Bruce Eylward.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Novo istraživanje mozga djece s autizmom moglo bi dovesti do učinkovite terapije

  23. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Istraživači naglašavaju da rezultati ukazuju na nove aspekte kod nastanka autizma i da otvaraju nove putove prema potencijalnim terapijskim rješenjima

Nova studija je otkrila da djeca s autizmom imaju ekstra sinapse, što utječe na način funkcioniranja njihovog mozga. Sinapse prenose signale i omogućuju neuronima u mozgu da međusobno komuniciraju. Standardno, djeca odrastajući prolaze kroz proces odbacivanja sinapsi i tako smanjuju njihov broj. Međutim, sudeći prema novim nalazima objavljenim u on-line znanstvenom časopisu Neuron, djeca s autizmom ne prolaze kroz taj proces što rezultira povećanim brojem sinapsi, koje imaju utjecaj na funkcioniranje njihovih moždanih aktivnosti.
Pročitaj više

"Ovo je prvi put da su znanstvenici analizirali proces odbacivanja sinapsi kod djece s autizmom“, izjavio je koautor studije dr. David Salzer sa sveučilišta u Columbiji. Istraživači naglašavaju da rezultati ukazuju na nove aspekte kod nastanka autizma i da otvaraju nove putove prema potencijalnim terapijskim rješenjima. Za potrebe studije istraživači su analizirali moždane uzorke 26 osoba s autizmom između 2 i 20 godina i 20 osoba bez autizma ili drugih razvojnih poremećaja. Kod djece bez razvojnih poremećaja broj sinapsi se do kraja djetinjstva prepolovio, pokazalo je istraživanje, a kod djece s autizmom broj sinapsi smanjio se samo za 16 posto. Služeći se mišjim modelom autizma, znanstvenici su ovaj fenomen povezali s proteinom MTor. Znanstvenici su uspjeli djelovati kod miševa uz pomoć lijeka Rapamisin. Iako Rapamisin nije pouzdan za korištenje kod ljudi, istraživači su istaknuli da su na obzorju novi lijekovi koji bi i kod ljudi mogli djelovati kod nedovoljnog odbacivanja sinapsi. "Činjenica da primjećujemo promjene u ponašanju govori nam da bismo mogli pozitivno djelovati i nakon što je autizam dijagnosticiran, čim pronađemo adekvatan lijek za primjenu kod ljudi“, dodao je dr. Salzer.


Preuzeto: In Portal

Zatvori

EP atletika - Još dvije medalje hrvatskih paraolimpijaca

  22. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Hrvatski paraolimpijci nastavljaju nizati odlične rezultate na Europskom prvenstvu u atletici za osobe s invaliditetom u Swanseau, četvrtog dana natjecanja Ivan Katanušić i Marija Iveković- Meštrović osvojili su brončane medalje u bacanju diska.

 

 

Preuzeto: Hina

Znanstvenici upozoravaju: Broj djece s invaliditetom u naglom je porastu

  21. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Ova studija jasno demonstrira ono što liječnici već neko vrijeme primjećuju u svojoj kliničkoj praksi, a to je sve veći broj djece s neurorazvojnim i intelektualnim teškoćama“, kaže voditeljica istraživanja dr. Amy Houtrow

Broj djece s invaliditetom je u porastu, naročito zbog sve većeg broja djece s intelektualnim i razvojnim teškoćama, navode istraživači u novoj studiji. Nova studija, objavljena u znanstvenom časopisu Pediatrics, iznijela je podatak da je između 2001. i 2010. godine broj djece s invaliditetom porastao za 16 posto. Pročitaj više

Iako i dalje djeca koja odrastaju u siromašnijim egzistencijalnim uvjetima imaju veću šansu za razvitak invaliditeta ili nekog drugog poremećaja, zanimljivo je da je nova studija najveći porast zabilježila baš kod djece koja odrastaju u obiteljima boljeg materijalnog statusa.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali podatke od oko 200 tisuća američke djece mlađe od 17 godina u razdoblju između 2001. i 2011. godine. Roditelji su u velikoj anketi, između ostaloga, upitani o eventualnom invaliditetu njihova djeteta i s kojim se teškoćama susreću. Invaliditeti su podijeljeni u tri skupine: tjelesni invaliditeti, neurorazvojni poremećaji i intelektualne poteškoće, i ostalo. Skoro šest milijuna američke djece ima invaliditet, što čini 6 posto te populacije, navodi se u studiji. Premda je broj djece s tjelesnim invaliditetima već neko vrijeme u padu, veliki broj roditelja je naveo da njihova djeca imaju neku vrstu neurorazvojnog poremećaja ili intelektualne poteškoće.

"Ova studija jasno demonstrira ono što liječnici već neko vrijeme primjećuju u svojoj kliničkoj praksi, a to je sve veći broj djece s neurorazvojnim i intelektualnim teškoćama“, izjavila je voditeljica čitave studije dr. Amy Houtrow sa pitsburškog sveučilišta. "Ovi podaci sugeriraju da se zdrastvene ustanove i službe moraju prilagoditi novim trendovima i sve većem broju djece koja imaju neurorazvojne poremećaje i intelektualne teškoće“, zaključila je Houtrow. Houtrow i njezine kolege također navode promjene u dijagnostičkim kriterijima, veću osviještenost, povećani rizik zbog sve starijeg roditeljstva, kao moguće faktore naglog porasta broja djece s neurorazvojnim poremećajima.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Ljubavni hormon ipak nije odgovoran za nastanak autizma

  21. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku


Oksitocin je prirodni hormon kojega izlučuje hipofiza i pojavljuje se kod poroda te je odgovoran, između ostaloga, za privrženost majke i djeteta, pa se zbog toga naziva i 'ljubavni hormon'

Niska razina hormona Oksitocina kod djece oboljele od autizma nije odgovorna za nastanak autizma, pokazala je nova studija. Dodatno, studija je pokazala da nekoj djeci s autizmom dodatni unos 'ljubavnog hormona', kako se Oksitocin popularno naziva, može biti od koristi.
Pročitaj više

U do sada najvećoj studiji koja je analizirala razinu Oksitocina kod djece sa i bez razvojnih poremećaja, istraživači nisu primjetili da se razina Oksitocina posebno razlikuje od razine Oksitocina kod njihovih rođaka ili vršnjaka. U isto vrijeme, objavljena je studija koja povezuje Oksitocin s poboljšanom socijalnom funkcionalnošću kod sve djece, pa tako i one s razvojnim poremećajima.

"Čini se da je Oksitocin univerzalni regulator socijalne funkcionalnosti kod ljudi“, izjavila je voditeljica studije Karen Parker sa stanfordskog sveučilišta. Oksitocin je prirodni hormon kojega izlučuje hipofiza i pojavljuje se kod poroda te je odgovoran, između ostaloga, za privrženost majke i djeteta, pa se zbog toga naziva i 'ljubavni hormon'. Za potrebe studije istraživači su analizirali razinu Oksitocina u krvi djece između 3 i 12 godina, koje su podijelili u tri skupine: 79 djece s autizmom, 52 njihovih rođaka bez autizma i 62 njihovih vršnjaka bez autizma ili nekog drugog razvojnog poremećaja.

Iako su zaključili da razina Oksitocina nije povezana s autizmom, istraživači su istaknuli da je razina Oksitocina direktno genetski uvjetovana. Znanstvenici su dodali da će novi nalazi biti od velike pomoći kako bismo uvidjlei kojoj djeci s autizmom je posebno potreban dodatni unos Oksitocina. "Autizam je iznimno heterogen. Kad bismo uspjeli detektirati nov biomarkere koji bi nam pomogli da određenim pacijentima unaprijedimo terapiju, u ovom slučaju Oksitocinom, onda bi već puno napravili“, zaključila je Parker

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Teniski klub osoba s invaliditetom 'Sirius': Samo nebo je granica

  21. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Tenisači s invaliditetom jednostavniji su, zahvalniji, kad im se nešto pruža nastoje to duplo vratiti, uistinu igraju sa zadovoljstvom i daju svoj maksimum", kaže Bojan Kovač, predsjednik 'Siriusa'

U Hrvatskoj se tenis u kolicima počeo igrati 1993. godine u Zagrebu. Prvi međunarodni turnir u Hrvatskoj bio je Croatia Open održan u Puli, a od 1996. godine Hrvatska reprezentacija nastupa na Svjetskom kupu i od tada do danas nije propustila niti jedno natjecanje. Pročitaj više

Teniski klub osoba s invaliditetom Sirius osnovan je s primarnim ciljem pomoći mladim i odraslim osobama s invaliditetom pružajući im poduku i organizirajući treninge.

"Usprkos slabom interesu za tenis u kolicima i dalje pokušavamo privući nove tenisače. Iz tog razloga održali smo brojne prezentacije u Varaždinskim toplicama, te u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava.Teško je potaknuti osobe da pokušaju, uzmu reket i vide kako je na samom terenu. Problem cjelokupnog tenisa u kolicima je što su sve dijagnoze u istoj kategoriji. Opremu i kolica smo nabavili od sponzora iz Nizozemske, a za ostalo se snalazimo preko privatnih donatora. Svi mi u klubu radimo na volonterskoj bazi. Osobno sam u tenisu od malena, ranije sam trenirao osobe bez invaliditeta, no početkom rada za reprezentaciju tenisača u kolicima toliko mi se svidjelo da sam ostao. Jedan od razloga je i potpuno drugačiji stav osoba koje igraju tenis u invalidskim kolicima. Jednostavniji su, zahvalniji, kad im se nešto pruža nastoje to duplo vratiti, uistinu igraju sa zadovoljstvom i daju maksimum od sebe", izjavio je za In-Portal Bojan Kovač, predsjednik Teniskog kluba osoba s invaliditetom Sirius.

Kovač je i direktor Rezidencija Opena, međunarodnog teniskog turnira za osobe s invaliditetom.
Turnir jeu vrlo kratkom roku dosegnuo zavidan nivo, a kvalitetnu organizaciju primijetili su i sami igrači koji ga redovito hvale i rado se vraćaju u Zagreb. Turnir se već petu godinu zaredom održava na teniskim terenima Nacionalnog teniskog centra na Zagrebačkom velesajmu, a u okviru UNIQLO Wheelchair Tennis Toura koji broji više od 160 turnira u više od 40 zemalja svijeta. Zagrebački turnir ranga je ITF3 i trenutno je jedini ove kategorije u Hrvatskoj.

Otkako je pokrenut 1967. godine, tenis u kolicima bio je najbrže rastući, te jedan od najizazovnijih i najatraktivnijih sportova za osobe s invaliditetom. U početku se tenis u kolicima igrao poglavito u SAD-u.TK Sirius pruža priliku za mnoge osobe u kolicima da uživaju u natjecateljskom tenisu, ali i da dijele zadovoljstvo igre sa svojom obitelji i prijateljima. Sport je jedan od načina na koji se oni mogu aktivirati te potencirati svoje talente i mogućnosti i na taj se način što uspješnije uključiti u svakodnevni život.

Svim zainteresiranim osobama s invaliditetom TK Sirius pruža poduku tenisa u kolicima uz stručno vodstvo i individualan pristup. Sva oprema i treninzi su besplatni i osigurani od strane kluba, a sportska kolica na korištenje daje tvrtka Rezidencija 55. Treninzi se održavaju na teniskim terenima Zagrebačkog velesajma prema dogovoru, željama i mogućnostima. Svi zainteresirani mogu se javiti na broj telefona 099 3855 419 ili na e-mail adresu: bojan.kovac@tk-sirius.com
 
Bojan Kovač (prvi zdesna)s gradonačelnikom Milanom Bandićem i Marinkom Bakulom
 
 
 
 
 
 
 

Preuzeto: In Portal
Foto: Daniel Kasap/ PIXSELL
 
Zatvori

EP atletika za osobe s invaliditetom: Nepobjediva Mikela Ristoski ulazi u povijest hrvatskog paraolimpizma

  21. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Mikela Ristoski, članica AKOSI Medulin pobijedila je sa skokom od 5,44 metra, dok je Talić, član AKOSI Agram iz Zagreba slavio sa skokom od 7,16 metara

Sjajne vijesti dolaze s Europskog prvenstva u atletici za osobe s invaliditetom koje se održava u velškom Swanseau - zlatne medalje osvojili su Mikela Ristoski i Zoran Talić u skoku u dalj, dok je Mladen Tomić u bacanju kugle osvojio treće mjesto. Pročitaj više

Mikela Ristoski, članica AKOSI Medulin pobijedila je sa skokom od 5,44 metra, dok je Talić, član AKOSI Agram iz Zagreba slavio sa skokom od 7,16 metara. Njegov klupski kolega Mladen Tomić u bacanju kugle je bio treći s rezultatom 12,20 metara.

Albin Vidović, član AKOSI Sokol iz Bjelovara bacio je kuglu na 12,17 metara i zauzeo 4. mjesto. U današnjem programu nastupili su još i Marija Iveković Meštrović u bacanju kugle zauzevši 7. mjesto i Miroslav Matić u disku zauzevši šesto mjesto. U Swanseau od 18. do 23. kolovoza nastupa 560 atletičarki i atletičara iz 49 zemalja, a hrvatske boje brani 15 atletičarki i atletičara.

Preuzeto: In Portal
Autor: Hina
Foto: Marko Jurinec, Jurica Galoić/PIXSELL

Zatvori

Kristijan Vincetić: Trijumf plivača s invaliditetom na Europskom prvenstvu u Nizozemskoj

  20. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Nisam očekivao medalju, a osvojio sam dvije. Jako sam zadovoljan i svojim, a i rezultatima ostalih članova reprezentacije", kaže Kristijan

U nizozemskom Eindhovenu održalo se IPC Europsko prvenstvo u plivanju za osobe s invaliditetom, natjecanju na kojemu su hrvatski plivači postogli zapažene rezultate. Posebno se istakao Kristijan Vincetić, član plivačkog kluba Dubrava iz Zagreba.  Pročitaj više

Vincetić je u disciplini 400 metara slobodno osvojio je srebro s vremenom 4:23.14, što je bio njegov osobni rekord, dok je na 100 metara leptir bio brončani s vremenom 1:00.70. "Nisam očekivao medalju, a osvojio sam dvije. Jako sam zadovoljan i svojim, a i rezultatima ostalih članova reprezentacije. Bazen u Eindhovenu mi je još jednom bio sretan jer sam u njemu 2010. na Svjetskom prvenstvu također osvojio broncu na 100 metara leptir“, rekao je Kristijan Vincetić nakon prvenstva.

Na IPC Europskom prvenstvu u plivanju za osobe s invaliditetom u Eindhovenu natjecalo se više od 400 plivačica i plivača iz 40 zemalja. Osim Kristijana Vincetića za Hrvatsku su plivali i Nataša Sobočan, Marija Horvačić, Kristijan Mamić, Matija Grebenić, Dino Sinovčić, Antun Brzak, Tomi Brajša te Ante Rađa. Ukupno su nastupili u 27 disciplina, u njima su izborili 16 finala te otplivali 12 osobnih rekorda. Ovaj uspjeh je tim veći kad se zna da je Kristijan imao prije koju godinu problema s ozljedama.

Preuzeto:.In Portal/

Zatvori

Gradonačelnik Bandić: Ponosni pokrovitelj kampa sporta, kulture i edukacije za djecu i mlade s invaliditetom

  18. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Ovakav oblik organiziranja aktivnog ljetovanja za osobe s invaliditetom prvi je u Republici Hrvatskoj i Europi", kažu organizatori kampa 'Virko 2014' Senka i Nenad Cvitković

Drugu godinu za redom Vir je domaćin kampa čiji su korisnici djeca i mladi s različitim kategorijama invaliditeta. Pročitaj više

Organizator kampa Centar za unapređenje kvalitete života 'S.O.S. Hendi-ping liga', Senka i Nenad Cvitković, a sve pod pokroviteljstvom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića uspjeli su 2.Međunarodni kamp sporta, kulture i edukacije – Virko 2014. učiniti još kvalitetnijim i nezaboravnim za sve korisnike.

"Poučeni vrlo pozitivnim iskustvom prošlogodišnje organizacije i danim obećanjem našim korisnicima kako se vidimo i dogodine, kamp je otvorio svoja vrata i ove godine u apartmanima-konobi 'Kod Spavalice' na otoku Viru. Korisnici su, kako je već poznato, djeca i mladi s različitim kategorijama invaliditeta. Ovakav oblik organiziranja aktivnog ljetovanja prvi je u Republici Hrvatskoj i Europi. Sve navedeno, uključujući smještaj i prehranu, za sve je korisnike u potpunosti besplatno, iz razloga što je većina slabog imovnog stanja. Uz svakodnevno kupanje i zabavu, korisnicima su omogućene brojne sportske i edukativne aktivnosti kao što je igranje stolnog tenisa, badmintona, nogometa, šaha i edukacije o Zadarskom arhipelagu, što uključuje izlete brodom i razgledavanje podmorja", kazali su organizatori kampa Senka i Nenad Cvitković.

Aktivnostima i događanjima u ljetnom kampu 'Virko - otok Vir' nikad kraja, pa je tako dana 13. kolovoza održan stolnoteniski turnir u hendi pingu. Sudjelovala su djeca i mladi s invaliditetom iz Vukovara, Zagreba, Osijeka, Vinkovaca, Siska, a pridružili su im se i natjecatelji iz Slovačke.
Svojim dolaskom, natjecatelje je posebno razveselio gradonačelnik Milan Bandić koji je ujedno i pokrovitelj ljetnog kampa “Virko 2014.” Uz gradonačelnika Bandića, kamp su posjetili i njegovi najbliži suradnici. Nakon pozdravnog govora, gradonačelnik je dodijelio sportska odličja i nagrade najboljim natjecateljima Hendi ping turnira: 1. mjesto Miroslav Ivan iz Vukovara, 2. mjesto Lukaš Borbik iz Slovačke i 3. mjesto Filip Nelović iz Osijeka. Organizator je gradonačelniku uručio zahvalnicu za pokroviteljstvo, a prije svega za hvale vrijednu gestu, kojom je pokazao da posvećuje pažnju onima kojima je to najpotrebnije.

"No tu priči nije kraj, 25. kolovoza dolaze djeca i mladi s invaliditetom iz Mađarske, Srbije, BiH i Njemačke, te skupina djece s invaliditetom iz Hrvatske koja dosad nisu bila u mogućnosti otići na ljetovanje. Ne zaboravimo napomenuti kako ovaj oblik aktivnog ljetovanja izuzetno utječe na zdravstveni napredak i povećanje koncentracije, a osim toga korisnici se socijaliziraju i međusobno druže uz činjenicu kako se radi o međunarodnom kampu u kojem su djeca i mladi s invaliditetom iz Hrvatske i Europe", poručili su na kraju Senka i Nenad Cvitković.

Preuzeto: In Portal

Izvor:Zna.hr

Zatvori

92 FM - prvi neprofitni radio kojega će voditi osobe s invaliditetom

  18. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Potpisan je ugovor o koncesiji na 9 godina između Agencije za elektroničke medije i Društva multiple skleroze Brodsko-posavske županije na devet godina čime rad radija 92 FM može početi.

Nakon višemjesečnog čekanja i neizvjesnosti, napokon je potpisan Ugovor o koncesiji za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge radija "92 FM" na području Slavonskog Broda i to između predstavnika Agencije za elektroničke medije i Društva multiple skleroze Brodsko-posavske županije na devet godina. Naime, ovo je prvi takav, neprofitni radio u Hrvatskoj, ali i čitavoj Europi, a kojega će voditi osobe s invaliditetom i iz ugroženih skupina. Pročitaj više

Projekt je započet prije tri godine, a još se u proljeće ove godine očekivalo potpisivanje ugovora koje je prolongirano na idućih šest mjeseci te je ugovor potpisan 12. kolovoza. Tom se prigodom razgovaralo o trenutnoj situaciji i uvjetima u kojima djeluju nakladnici, o dinamici promjena koje utječu na njihov rad i na složen zakonski okvir koji regulira ovo područje. Predstavnici Društva su u tom kontekstu predstavili svoje iskustvo u korištenju fondova EU i provedbi projekta koji im je omogućio pokretanje programa i stvorio tehničke uvjete za njegovu provedbu čime su postali prva udruga ove vrste u Europskoj uniji koja je dobila sredstva iz tog izvora za pružanje medijske usluge neprofitnog radija. Projekt je za opremu i jednogodišnji rad financiran s gotovo 150 tisuća eura (Lot 3), a osam tisuća eura osigurava nositelj projekta. Partner u projektu je udruga osoba s invaliditetom Loco-Moto, a suradnici su i Hrvatski zavod za zapošljavanje te Brodsko-posavska županija.

- Partneri su nam Loco-Moto, Udruga distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Slavonski Brod, ali će i sve ostale udruge i to ne samo iz zdravstva biti uključene u sve teme koje budemo radili. Program će trajati 24 sata. Uz informativni program, u planu je svakako i zabavni, obrazovni, kulturni, sportski i vjerski dio. Obrađujemo širok spektar tema s naglaskom na emisije koje će pratiti problematiku osoba s invaliditetom, projekte udruga te raditi na širenju svijesti sugrađana o problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom, nacionalne i vjerske manjine. Bit će tu i teme vezane za Europsku uniju, emisije o važnosti civilnog društva te ljudska prava - pojasnio je Željko Pudić, predsjednik Društva multiple skleroze. Naručena je oprema davno stigla, prostor je osiguran te se samo očekuje početak programa.

Preuzeto: Civilnodruštvo

Zatvori

Životne lekcije koje nas mogu naučiti osobe s invaliditetom

  17. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Bez obzira na tip ličnosti, postoje životne lekcije koje možemo naučiti od njih. Ljudi s invaliditetom su posebno inspirativni, budući da svi dobro znamo teškoće kroz koje smo prošli u životu.

Prolazimo kroz svaki dan snažno i odlučno kroz izazove sa kojima se susrećemo, dok se većina ljudi pita da li bi oni mogli isto. Osobe s invaliditetom toliko toga nauče kroz život, životne lekcije s kojima se osobe bez invaliditeta rijetko susreću. Život s invaliditetom je definitivno težak, no u isto vrijeme je najbolji učitelj kojeg čovjek može imati. Iako su ta životna iskustva snažnija kada ih osoba proživi, postoje i neke posebne lekcije mudrosti koje možemo podijeliti s drugima.
Pročitaj više

1. Istinska sreća je zaista moguća u 'slomljenom' tijelu
Mnogi me nasmijavaju svojim izjavama kako bi radije umrli nego živjeli s invaliditetom. Razlog tome je što se većina ljudi bez invaliditeta ne može zamisliti sretnima ukoliko je njihovo tijelo trajno slomljeno. Ali istina je da se ljudski mozak može vrlo dobro prilagoditi životu s invaliditetom, ukoliko mu dozvolite. Mislila sam da nikada više neću biti sretna. Ali nekoliko godina nakon što sam ostala paralizirana shvatila sam da sam sretna. Bila sam sretna što sam živa i što imam obitelj i prijatelje. Naravno da bih željela da mogu opet prohodati, ali istinska sreća počiva u svakom od nas.

2. Strpljenjem možemo sve prebroditi
Kao djecu nas uče koliko je važno strpljenje i kao odrasli ljudi često se uvjerimo da je zaista tako. Život s invaliditetom zahtijeva potpuno novu razinu strpljenja. Vrlo često moramo duže čekati na skoro sve i vremenom strpljenje izbrusimo do savršenstva. Strpljenje mi je, u određenim situacijama, pomoglo i da emocionalno prevaziđem svoje fizičke nedostatke.

3. Nezgode se događaju
Kada čujete da je netko postao osoba sa invaliditetom u nesreći, uvijek pomislite kako se to vama nikada ne bi moglo dogoditi, i tu vijest gledate kao na seriju ili film – nešto što ne bi nikada moglo postati vaša stvarnost. Ali okrutna istina je da se nesreće koje za posljedicu imaju neki oblik invaliditeta događaju svaki dan, i mogu se dogoditi bilo kome, čak i vama ili nekome koga poznajete. Realnost ove mogućnosti je opipljiva u svačijem životu, samo ste toga svjesniji kada živite s nekim oblikom invaliditeta.

4. Invaliditet se može dogoditi bilo kome
Možda u vašoj obitelji nema nasljednih oblika invaliditeta, ali zamislite da se vaše prvo dijete rodi s cerebralnom paralizom. Šokantno je odjednom postati osoba s invaliditetom ili član obitelji jedne osobe s invaliditetom. Istinska mudrost je nikada ne zaboraviti da smo svi nesavršena fizička bića i nikada ne misliti da ste izuzetak. Svi ćemo jednog dana umrijeti i svi smo ljudska bića

5. Ne brinite se previše oko sitnica. Ne izgarajte oko malih stvari
Budući da život s invaliditetom može biti jako stresan – pokvarena kolica, smanjivanje izdvajanja za zdravstveno osiguranje, iznenadni otkaz osobnog asistenta itd., ljudi s invaliditetom vrlo rano nauče kako ne dopustiti da im razina stresa postane previsoka. Mi se konstantno suočavamo s ludim stvarima, pa tako naučimo određivati prioritete i prepoznati stvari oko kojih se vrijedi živcirati. Zato se mnogi od nas čine zen-ovski. Karte za film su rasprodane? Dva sata čekamo mjesto u restoranu? Nema problema. Uvijek može biti gore.

6. Biti drugačiji je prilika
Većina ljudi ne voli biti drugačija ili se isticati. Imate tip ljudi kao na plaži Venice koji se vole isticati, ali općenito većina ljudi ne želi biti primijećena. Kako bilo, to i nije toliko loše kao što možda mislite. Zapravo, kada živite kao netko tko je drugačiji odmah uvidite da to ima i svojih prednosti. Imate priliku upoznati nevjerojatne ljude i dobiti specijalne prilike. Kada ste 'vanila' nitko Vas ne primjećuje.

7. Uklopiti se je precijenjeno
Kada imate neki oblik invaliditeta imate priliku biti upravo ono što jeste i što želite biti jer je uklapanje u masu i tako nemoguće, a prihvaćanje ovoga može biti vrlo oslobađajuće iskustvo. Ne morate se uklopiti da biste bili zadovoljni sobom ili da biste imali osjećaj pripadnosti. Vi pripadate sami sebi, svi to znamo. A živjeti u skladu s tim je nevjerojatno.

8. Ne možete suditi o nekome samo na osnovu izgleda
Stalno slušamo da knjigu ne treba suditi po koricama. Od Stevena Hawkinga, čovjeka u invalidskim kolicima koji ne može govoriti, a koji je ipak jedan od najpametnijih ljudi u svijetu do Francesca Clarka, kvadriplegičara i glavnog izvršnog direktora ogromne kozmetičke korporacije, nikada nemojte misliti da invaliditet znači da netko nije uspješan ili impresivan. Nikada ne znate za što je neka osoba s invaliditetom sposobna.

9. Život je kratak. Uživajte u svemu
Invaliditet, nažalost, može utjecati na vaš životni vijek. Mnogi od nas vjerojatno neće doživjeti duboku starost i zato je većina osoba s invaliditetom shvatila tajnu života – uživamo u svakom danu kao da nam je posljednji. Svi se trudimo ovo postići na svoj način, ali mnogi ne uspiju. Osobe s invaliditetom su dovele ovakav način života do azine gdje je to skoro umjetnost, od uživanja u toplim zracima sunca do šalice tople kave. Mi znamo koliko život može biti težak i zato znamo prihvatiti dobre stvari kada se dogode

10. Slabost nije uvijek negativna
Biti slab ili nemoćan nije, nužno, uvijek loša stvar. Kada živite s invaliditetom naučite da je u redu prihvatiti pomoć i vremenom mnogi od nas shvate da svi ljudi, na svoj način, trebaju pomoć, čak i atletičari i predsjednici država. To je jednostavno neizbježan dio životnog iskustva svakog čovjeka.

Život s invaliditetom je definitivno teška životna karta, ali životne lekcije takav život čine veoma važnim iskustvom. Uostalom, besplatno mjesto za parkiranje je fina pogodnost, zar ne?Koje mudrosti ste Vi naučili od nekoga s invaliditetom?

Preuzeto:�In Portal

Izvor:�Ukljuci in

Zatvori

50 godina Hrvatskog paraolimpijskog odbora: Nogometne zvijezde za zvijezde paraolimpizma

  15. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

U nogometnom spektaklu na Kantridi snage će odmjeriti Vatreni (generacija koja je osvojila broncu u Francuskoj) i legende riječkog sporta

U Rijeci se 5. rujna organizira velika humanitarna nogometna utakmica povodom zlatne obljetnica Hrvatskog paraolimpijskog odbora koji ove godine slavi pola stoljeća postojanja.
Prijateljska utakmica odigrat će se na stadionu Kantrida s početkom u 19 sati.

Ratko Kovačić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora

Pročitaj više

Najavljeni nogometni spektakl organizira se u suradnji Grada Rijeke, Humanih zvijezda i Hrvatskog paraolimpijskog odbora, a u njemu će snage odmjeriti Vatreni (generacija brončanih iz '98) i legende riječkog nogometa. Kako je riječ o obilježavanju 50. rođendana Hrvatskog paraolimpijskog odbora, svoju im je podršku dao i predsjednik RH dr. Ivo Josipović, pod čijim će se visokim pokroviteljstvom utakmica i održati.

Prihod od ulaznica (20 kuna) namijenjen je Zakladi Paraolimpijac, a bit će u prodaji od 25. kolovoza u turističkoj agenciji My Travel (Grivica 4, Rijeka). Zainteresirani koji žive izvan Rijeke za ulaznice se mogu javiti na mail marketing@hpo.hr.

Preuzeto:In Portal

Foto: PIXSELL

Zatvori

Alen Kasumović: Likovne radionice umjetnika s invaliditetom koji slika ustima

  14. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Kako bi se upoznali s vlastitim tijelom i mogućnostima koje ono ima, potrebno se izložiti i postaviti u dotad nepoznatu situaciju", kaže slikar s urođenom artrogripozom

U Zagrebu, Strossmayerovo šetalište, 14., 16., i 17. kolovoza, od 16 do 19 sati, održat će se likovne radionice pod vodstvom Alena Kasumovića, studenta slikarstva zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti.
Pročitaj više

Likovne radionice sa svrhom promicanja lokalnih umjetnika organizira Hrvatsko društvo likovnih umjetnika povodom suradnje na europskom projektu CreArt (Network of Cities for Artistic Creation ). Tema radionice je upoznavanje sa slikarstvom, a poseban je autor čija različitost ne umanjuje njegove mogućnosti.

Alen Kasumović, naime, talentirani je slikar s urođenom artrogripozom, odnosno poremećajem koji uzrokuje ukočenost zglobova te deformaciju kostiju i mišića. “Tema ove trodnevne radionice je upoznavanje sa slikarstvom, ali i s tjelesnim mogućnostima osoba s invaliditetom koje, iako se ne koriste, postoje!!!", tumači Alen. "Kako bi se upoznali s vlastitim tijelom i mogućnostima koje ono ima, potrebno se izložiti i postaviti u dotad nepoznatu situaciju. Ovdje će to biti jedan način izražavanja koji je meni osobno jako dobro poznat. Naime, od rođenja sam osoba s invaliditetom te se ne koristim rukama pa stoga slikam ustima", kaže Alen te na svoje radionice poziva sve one koji vjeruju da se mogu umjetnički izraziti.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Centar za rehabilitaciju Stančić: Projekt deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama

  14. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Puni naziv projekta je 'Deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama putem podizanja razine kvalitete udomiteljske skrbi'

Centar za rehabilitaciju 'Stančić' nositelj je euro projekta "Deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama putem podizanja razine kvalitete usluga u udomiteljstvu“. Partneri na projektu su Centar za socijalnu skrb Vrbovec, Centar za socijalnu skrb Križevci, Udruga invalida Križevci i Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Križevci. Projekt je započeo u travnju 2014. i završava u listopadu sljedeće godine. Iznos odobrenih sredstava je 246.538,97 eura, od čega EU financira 80,49 posto.

Mario Stančić (prvi zdesna) koordinator projekta iz Udruge invalida Križevci

Pročitaj više

Uloga Udruge invalida Križevci u projektu je suradnja s nositeljem projekta, animiranje potencijalnih udomitelja za udomiteljstvo, tj. promocija udomiteljstva. Podrška prilikom odabira deset osoba s intelektualnim teškoćama i osoba s invaliditetom za udomljavanje iz Centra za rehabilitaciju 'Stančić' u udomiteljske obitelji na području Koprivničko-križevačke županije, kao i podrška prilikom osmišljavanja radionica za mobilne timove i udomiteljske obitelj te pri izradi analize trenutnog stanja na terenu, u cilju maksimiziranja učinka projektnih aktivnosti prema krajnjim korisnicima.

"Osnovni cilj ovog projekta je doprinijeti socijalnom uključivanju osoba s invaliditetom s područja Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije kroz jačanje kapaciteta udomiteljskih obitelji. Projekt je zamišljen da bi se educiralo 20 udomitelja te deset osoba s intelektualnim teškoćama i s invaliditetom iz Centra 'Stančić'. Napravila bi se deinstitucionalizacija tih osoba iz ustanove socijalne skrbi. To podrazumijeva dodatnu edukaciju za postojeće udomitelje i obrazovanje novih udomitelja; deinstitucionalizaciju i prevenciju institucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama; popularizaciju udomljavanja te osnivanje dva kluba za osobe s invaliditetom. Klubovi će biti mjesta za društveni kontakt, razmjenu iskustava i raspravljanje o problemima, služit će kao točka podrške mobilnim timovima i točka diseminacije projekta kojom će se povećati lokalna osjetljivost na ljude u nepovoljnom položaju i potaknuti udomiteljstvo.
S druge će strane mobilni timovi započeti svoj rad kroz podršku, praćenje i savjetovanje udomitelja i njihovih korisnika", izjavio je Mario Stančić, koordinator projekta iz Udruge invalida Križevci.

Od početka provedbe projekta oformljen je projektni tim kojeg sačinjavaju predstavnici Centra za rehabilitaciju 'Stančić', Centra za socijalnu skrb Vrbovec, Centra za socijalnu skrb Križevci, Udruge invalida Križevci i Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Križevci.
Informirani su udomitelji s područja Zagrebačke županije i Koprivničko-križevačke županije o samom projektu i mogućnostima uključivanja u projekt. Oformljena su dva mobilna time za potporu na terenu, sačinjana od stručnjaka u polju socijalnog rada, psihologije, defektologije, kineziterapije kao i medicinskog osoblja.
Projekt bi trebao ostvariti svoj naziv - Deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama putem podizanja razine kvalitete udomiteljske skrbi

Preuzeto: In Portal

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

Zatvori

Splitske estradne zvijezde i glumci podržavaju gradnju makete Dioklecijanove palače prilagođene slijepim i slabovidnim

  13. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Prvi put nakon 1910. godine radi se hrvatska verzija Dioklecijanove palače koja će biti prikazana svijetu. Orginal uz pomoć kojeg će se napraviti kalup za izradu brončane makete izradio je Frane Šitum, magistar kiparstva", rekao je Damir Vesanović, voditelj projekta

U Splitu kod Grgura Ninskog bit će postavljena brončana maketa Dioklecijanove palače izlivena u izvornom obliku iz 305. godine izrađena u mjerilu 1:200 prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Vrijednost makete procijenjena je na 350 tisuća kuna.
Turistička zajednica donirala je 150 tisuća kuna, dok se preostalih 200 tisuća planira prikupiti prodajom Povelja cara Dioklecijana.
Pročitaj više

Svim zainteresiranim koji doniraju minimalno 200 kuna za izradu brončane makete palače bit će uručena Povelja cara Dioklecijana koja će se prodavati na štandu na središnjem dijelu Rive do 16. rujna. Donaciju možete uplatiti i na račun Lions kluba, a poštom će vam se dostaviti Povelja s vašim imenom.

Ideja o maketi prilagođenoj slijepim i slabovidnim osobama, koji će uz tekst na Brailleovom pismu o njoj saznati više o splitskoj povijesnoj baštini, pokrenuta je 2008. godine s tadašnjim direktorom TZ Splita Vedranom Matošićem. Tek 2013. definirano je da TZ bude glavni donator i krenulo se u realizaciju. Unutar Lions kluba djeluje grupa ljudi koja radi na projektu, a Katja Marasović napravila je izvedbeni projekt baziran na istraživanjima njezinog oca, Jerka Marasovića, koji je cijeli život istraživao Dioklecijanovu palaču.

"Prvi put nakon 1910. godine radi se hrvatska verzija Dioklecijanove palače koja će biti prikazana svijetu. Orginal uz pomoć kojeg će se napraviti kalup za izradu brončane makete izradio je Frane Šitum, magistar kiparstva", rekao je Damir Vesanović, voditelj projekta. Među prvim donatorima bli su glumci Ratko Glavina, Ana Gruica i Slavko Sobin, estradni umjetnici Tedi Spalato i Goran Karan te direktorica TZ grada Splita Alijana Vukšić.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Centar za rehabilitaciju Silver: Anketa za roditelje i skrbnike djece i mladih s invaliditetom

  12. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Centar za rehabilitaciju Silver poziva roditelje/skrbnike djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom da ispune anketni upitnik o o uslugama za djecu s teškoćama, osobe s invaliditetom te njihove roditelje čija je svrha prepoznavanju potreba za uslugama u zajednici te planiranje proširenja usluga Centra za rehabilitaciju Silver.

Upitnik je u potpunosti anoniman te će dobiveni podaci biti korišteni skupno isključivo za potrebe Centra za rehabilitaciju Silver. Upitnik je prvenstveno namijenjen roditeljima/skrbnicima mladih osoba s invaliditetom u dobi od 15 do 29 godina s područja grada Zagreba sa ili bez statusa njegovatelja, no ako ste roditelj/skrbnik djeteta s teškoćama ili osobe s invaliditetom u drugom dobnom rasponu i/ili živite izvan grada Zagreba svejedno ispunite upitnik, Vaše će mišljenje svakako biti od velike koristi za budući rad.
Pročitaj više

Pomozite da se proširi ponuda usluga Centra za rehabilitaciju Silver u skladu s potrebama u zajednici i proslijedite ovu anketu svim roditeljima/skrbnicima djece s teškoćama u razvoju/osoba s invaliditetom koje poznajete. Anketa se nalazi na sljedećem linku: docs.google.com/forms

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Slijepi turistički vodič i humanitarac Dario Bezik poziva osobe s invaliditetom na hodočašće

  12. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Dario Bezik do danas je pratio brojne turističke ture, no posebno je zanimljivo njegovo nedavno putovanje u Međugorje. Naime, Dario je bio zadužen za tehnički dio putovanja grupe od 40 osoba, no svećenik koji je vodio grupu dva dana prije puta preživio je moždani udar

Pozivamo vas da se pridružite hodočašću iz Osijeka u Aljmaš, Gospi Aljmaškoj koje organizira Facebook inicijativa Hodočasnici Slavonije i Baranje.
Polazak je 14. kolovoza 2014. sa okretišta tramvaja – Zeleno polje od kuda se oko 21.30 sati kreće prema Aljmašu u koji je planiran dolazak do 6 sati ujutro, kada počinje euharistija povodom blagdana Velike Gospe. Hodočašće vodi Dario Bezik, hrabra i humana osoba čiju životnu priču možete pročitati na In Portal
Dario Bezik do danas je pratio brojne turističke ture, no posebno je zanimljivo njegovo nedavno putovanje u Međugorje. Pročitaj više

Naime, Dario je bio zadužen za tehnički dio putovanja grupe od 40 osoba, no svećenik koji je vodio grupu dva dana prije puta preživio je moždani udar. Situacija je bila krajnje ozbiljna, jer agencija s kojom je sve dogovoreno tražila je povrat novca putnicima.
"Bože, jesi li se to našalio sa mnom?", upitao se Dario.
Panika ga je uhvatila samo prvi trenutak, no poučen ranijim iskustvima jednodnevnih izleta koje je vodio znao je kako dalje. Odlučio je sam preuzeti ulogu vodiča i odraditi putovanje prema planu, s dozom straha kako će to prihvatiti svećenici u Međugorju.;Dolaskom u info centar u Međugorju Daria su saslušali i postavili pitanje: "Gdje je duhovno vodstvo grupe?"
Nakon objašnjenja, prihvatili su da Dario nastavi s planiranim aktivnostima. Putnici su do tada već prevladali prvotno iznenađenje da ih vodi slijepa osoba i otvoreno pokazivali oduševljenje njegovim radom. Kako sam kaže, Dario se penjao rukama i nogama na Brdo Ukazanja i Križevac, uz brojne upite sa strane: "Zar vas slijepac vodi?". Bilo je to pozitivno iskustvo za cijelu grupu i Daria koji je ostvario kontakte i postavio temelj za buduća putovanja.

Dario ima planove koji su realni i izvedivi, no koči ga financijska oskudica. Na njegovom putu za ostvarenje poziva turističkog vodiča ispriječila se svota od oko 5.000 kuna koja je potrebna za plaćanje tečaja koji bi mu donio zvanje s kojim bi mogao otvoriti turističku agenciju. Njegova vizija ide i dalje. Kako je na putovanjima upoznao brojne osobe s invaliditetom koje ne mogu putovati zbog neprilagođenog prijevoza, planira nakon otvaranja turističke agencije i širenja posla kupovinu autobusa prilagođenog za prijevoz osoba s invaliditetom koje su diskriminirane u odnosu na ostale građane.

Pozivamo sve koji imaju financijsku mogućnost - pojedince, tvrtke, vjerske organizacije, turističke agencije - da se jave na Darijev broj 098515613 i podrže njegovu ideju. Ostvari li se Dariov plan, osigurat će egzistenciju svoje obitelji, ali i dijelom ipuniti želju brojnih osoba s invaliditetom da putuju i budu dio svijeta. Ovo hodočašće je prilika da upoznate Daria i sami se uvjerite u njegove sposobnosti.

Preuzeto: In Portal
Zatvori

Zakon o policijskim poslovima i ovlastima ( NN,br. 76/09, 92/14) od 05.08.2014.

  12. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Mišljenje i prijedlozi Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom su u potpunosti usvojeni. Na temelju članka 7. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom („Narodne novine“,broj 107/07) u prosincu 2013. godine pravobraniteljica za osobe s invaliditetom uputila je Ministarstvu unutarnjih poslova mišljenje i prijedloge na Nacrt prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.

Kako bi se u postupanju policije sukladno ovlastima iz Zakona o policijskim poslovima i ovlastima osigurala ravnopravnost osoba s invaliditetom, a uvažavajući njihovu različitost, potrebno je u isti propis unijeti određenu razumnu prilagodbu, odnosno uvesti dodatne, zaštitne mehanizme kako bi osobe s invaliditetom bile zaštićene od povređivanja njihovih prava u slučajevima postupanja policije.
Pročitaj više

U prijedlozima smo se pozivali na zakonske članke trenutno važećeg Zakona o policijskim
poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj 76/09)

Članak 14. Zakona navodi osobe s invaliditetom u kontekstu obveze „obzirnog postupanja“.
Smatramo kako ovakva odredba nije dovoljna da bi se učinkovito zaštitila prava osoba s
invaliditetom, niti ovakva odredba znači stvarnu prilagodbu postupanja, ovisno o potrebama
svake pojedine osobe s invaliditetom.
Stoga smo predložili da se u članku 14. iz stavka 2. doda stavak 3. koji glasi:
„Osobama s invaliditetom će se prilikom postupanja sukladno ovom zakonu osigurati potrebna prilagodba i odgovarajuća podrška, uzimajući u obzir specifičnost svakog pojedinog oštećenja (tjelesno, senzoričko, intelektualno i mentalno).“ U tom slučaju policija će sukladno članku 14. stavku 3. imati ovlast kod postupanja zatražiti stručnu pomoć ovlaštene osobe ukoliko procijeni da je ista potrebna.

Člankom 18. osigurani su posebni zaštitni mehanizmi kod postupanja prema djeci i
maloljetnicima, odredbom o postupanju posebno osposobljenog službenika i o primjeni
ovlasti u nazočnosti roditelja ili skrbnika.
Slično bi mehanizme trebalo uvesti i u slučaju postupanja prema osobama s invaliditetom. Međutim, s obzirom na individualne razlike ne samo svakog pojedinog oštećenja nego i svakog pojedinca unutar grupe istih ili srodnih oštećenja smatramo da je svrsishodnije i ekonomičnije u slučaju postupanja policije prema osobi s invaliditetom osigurati pomoć relevantnog stručnjaka izvan sustava policije.

U mnogim slučajevima neće biti potrebno angažirati stručnjaka nekog tijela ili službe, već će ovu pomoć policijskim službenicima moći pružiti i osoba koja nije stručnjak u užem smislu riječi, ali ima iskustveno znanje jer je bliska osobi s invaliditetom. U krug ovih osoba ulazile bi osobe od povjerenja za samu osobu s invaliditetom, roditelji, skrbnici ili druge osobe koje žive u kućanstvu s osobom s invaliditetom, stručni radnik ustanove u kojoj je osoba s invaliditetom smještena, tumač znakovnog jezika, itd.

Naravno da će ove osobe otpasti kao pomoćnici policije ukoliko postoji sumnja da su počinitelji kaznenog djela ili prekršaja na štetu same osobe s invaliditetom ili se iz bilo kojeg razloga može pretpostaviti da su pristrane. S obzirom na navedeno, predložili smo u članku 18. umetnuti stavak 2. koji će glasiti:
„Kod primjene policijske ovlasti prema osobi s invaliditetom policijski službenik će, kada ocijeni daje to potrebno zatražiti pomoć osobe koja posjeduje relevantno znanje o ispravnom načinukomunikacije i ophođenja prema osobi s invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja.“
Predložili smo radi ekonomičnosti u zakonu zadržati riječi „kada ocijeni da je to potrebno“ jeru mnogim slučajevima policijskom službeniku neće biti potrebna pomoć druge osobe.

Sadašnji stavak 2. postaje stavak 3. i predložili smo da glasi: „ Iznimno, policijsku ovlast primjenjuje drugi policijski službenik ako zbog okolnosti slučaja ne može postupati policijski službenik iz stavka 1. ovog članka, odnosno policijski službenik sam ukoliko zbog okolnosti slučaja ne može osigurati pomoć osobe iz stavka 2. ovog članka.

Sadašnji stavak 3. postaje stavak 4. i predložili smo da glasi: „Policijska ovlast prema
maloljetnoj osobi i osobi lišenoj poslovne sposobnosti primjenjuje se u nazočnosti roditelja
ili skrbnika, osim ako to zbog okolnosti nije moguće.“

Stavak 4. postaje stavak 5. i predložili smo da glasi: „Ako je roditelj ili skrbnik sumnjiv kao
počinitelj kaznenog djela ili prekršaja na štetu maloljetne osobe ili osobe lišene poslovne
sposobnosti policijska ovlast primjenjuje se u nazočnosti stručne osobe centra za socijalnu
skrb, osim ako to zbog okolnosti nije moguće.“

Ovakvim prijedlozima uvodi se i dodatna zaštita osoba lišenih poslovne sposobnosti.
S ranije navedenim obrazloženjem, potrebno je izvršiti i izmjene odnosno dopune članka 38.
kojim će se propisati da je, u slučaju kada se ocijeni potrebnim kod prikupljanje obavijesti od
osoba s invaliditetom policijski službenik dužan zatražiti pomoć osobe koja posjeduje
relevantno znanje o ispravnom načinu komunikacije i ophođenja prema osobi s
invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja (ili „osobe iz članka 18.
stavka 2. ). Naročito kod osoba lišenih poslovne sposobnosti radi zaštite njihovih prava smatramo potrebnim osigurati prisutnost skrbnika, osim ukoliko postoji sumnja da je upravo skrbnik počinitelj kaznenog djela ili prekršaja na štetu štićenika.

U članku 46. stavku 1. iza riječi „bolesti“ potrebno je umetnuti riječi „ili invaliditeta“

U članku 47. stavku 2. iza riječi „ili maloljetne osobe“ potrebno je staviti riječi „i osobe lišene
poslovne sposobnosti“.

U članku 82. stavak 2. iza riječi „djetetu“ potrebno je umetnuti riječi „osobi s invaliditetom“

Preuzoto: Posi

Zatvori

Izmjena Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih OSI

  11. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom dostavljen je na mišljenje Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

U Nacrtu Pravilnika je predloženo da se u članku 4. stavak 3. usvoje slijedeće izmjene:
Pročitaj više

„U Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 44/14) u članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) U očevidnik se kao osoba s invaliditetom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka upisuje osoba koja ima utvrđeno najmanje:
- 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha,
- 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje vrste,
- 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da
najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 70%.““

Međutim, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je predložila dodatne dopune, koje su u potpunosti usvojene, te je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom objavljen u Narodnim novinama br. 97/14. i stupa na snagu 14. kolovoza 2014.

Sadašnji članak 4. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) U očevidnik se kao osoba s invaliditetom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka upisuje osoba koja ima utvrđeno najmanje:
– 60% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta,
– 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta,
– 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha,
– 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste,
– 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste.“

Preuzeto: In Portal
Autor: Posi

Zatvori

Grad Zadar traži osobne pomoćnike u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju

  9. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

U sklopu projekta "Osobni pomoćnici u nastavi" raspisuje se postupak za izbor 44 osobna pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju koji su na temelju Rješenja o primjerenom obliku školovanja integrirani u redovni sustav osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama Grada Zadra

Prijave se dostavljaju do 14. kolovoza 2014. na adresu: Grad Zadar, Upravni odjel za odgoj i školstvo, Narodni trg 1, s naznakom ''za osobnog pomoćnika u nastavi''.
Pročitaj više

Kandidat za osobnog pomoćnika učenika s teškoćama mora imati najmanje srednju stručnu spremu (četverogodišnji program).
Prednost imaju kandidati s područja Grada Zadra koji su završili studije na edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetima, odnosno studije koji im omogućuju rad u osnovnim školama, posebice oni kandidati koji imaju iskustva u radu s djecom s teškoćama u razvoju.
Prije angažmana u školama kandidati su dužni proći dodatnu edukaciju, koju organizira Upravni odjel za odgoj i školstvo u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Zadar, kako bi stekli potrebne kompetencije za rad.

Uz prijavu kandidati trebaju priložiti: životopis, uvjerenje o prebivalištu, uvjerenje o nekažnjavanju (ne starije od 6 mjeseci), uvjerenje o stručnoj spremi, dokaz da se vodi u evidenciji nezaposlenih.
Više o pozivu za prijavu kandidata u svrhu zapošljavanja osobnih pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama osnovnih škola Grada Zadra na Grad Zadar.

Preuzeto:�In Portal

Zatvori

Program EU Kreativna Europa: poziv na partnerstvo – Touching is allowed

  9. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Kako bi baština bila što razumljivija, većina se muzeja i dalje oslanja na osjetilo vida.
Vizualna dominacija može se promatrati na način na koji posjetitelji muzeja mogu identificirati baštinu ili umjetnine. Neki su muzeji već razvili praktične alate kako bi ti objekti bili pristupačniji osobama s vizualnim invaliditetom


Projekt „Touching is allowed“ ima tri glava cilja, a to su: stvaranje okvira za europsku oznaku za multisenzorski pristup muzejima, poboljšanje vještina muzejskih djelatnika koji su uključeni u ovo područje i organiziranje javnih događanja, pri čemu su ciljne skupine slijepe i slabovidne osobe, muzejski djelatnici i muzealci i kreatori politika.
Pročitaj više

Potencijalni partneri mogu se uključiti u projekt na više načina, sadržajno - novim idejama, baštinski – vrstom umjetnina, ustupanjem prostora za obuku, financijski… Partneri koji su već iskazali interes za projekt su muzeji i udruge slijepih iz Rumunjske i Bugarske.
Rok za prijavu: 1. listopada 2014. (europski projekti suradnje)

Kontakt osoba:
Patrick Van den Nieuwenhof
T: 0032 478 40 36 47
E: patrick.nieuwenhof @ hotmail.com

Preuzeto: In Portal
Autor: Culturenet
Foto: Anto Magzan/Pixell

Zatvori

Napišite poruku i podržite projekt

  8. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Jana Voda s porukom – trenutno skuplja za projekt Rehabilitacijom do uspjeha. Prijavi vlastitu poruku na http://www.vodasporukom.com/poruke i pomozi Udrugu za Down sindrom Osječko baranjske županije i grada Osijeka

Da bi se realizirao, projekt mora skupiti niže navedeni broj kapljica i lajkova. Kapljice se skupljaju na sljedeće načine: dolaskom na stranicu (1 kapljica), prijavom na stranicu (5 kapljica), lajkanjem i dijeljenjem poruka (5 kapljica), skupljanjem bedževa (25 kapljica), prijavom vlastite poruke (100 kapljica). Kapljice se računaju samo za odobrene poruke. Detaljne upute pogledajte u videu na Vodasporukom.com/Poruke.
Pročitaj više

Temeljni cilj udruge je senzibilizacija društvene zajednice prema osobama s Down sindromom, unapređenje zdravstvene i psihosocijalne skrbi, obrazovanja, zapošljavanje i uključivanje osoba s Down sindromom u društvenu zajednicu. Omogućiti djeci školske dobi s Down sindromom veći broj sati u radu s radnim terapeutom i edukacijskim rehabilitatorom te logopedom kroz individualni i grupni rad na razvoju svih razvojnih područja s naglaskom na grubu i finu motoriku. Ovakvim radom osigurat će se preduvjeti kvalitetnijeg uključivanja djece s Down sindromom u društvenu zajednicu, razvijanje brige o sebi, komunikacije, socijalizacije, radnog odgoja te razvoja kreativnosti.

Jana voda s porukom prepoznala je važnost senzibilizacije društvene zajednice prema osobama s Down sindromom te se na web stranici aktivira prikupljanje kapljica za ovaj kvalitetan projekt čime će se omogućiti unapređivanje zdravstvene i psihosocijalne skrbi, obrazovanja i uključivanja osoba s Down sindromom u društvenu zajednicu.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Uskoro film o životu Stephena Hawkinga

  8. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Novi film o životu Stephena Hawkinga, čija je premijera najavljena za studeni, autobiografska je i inspirativna priča o životu tog svjetski poznatog britanskog teoretičara fizike koji je sav svoj doprinos znanosti dao suočen s teškom dijagnozom paralizirajuće bolesti, piše Guardian

Hawking, poznat po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito, najpoznatije od kojih je znanstveni bestseler "Kratka povijest vremena", u mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića.
Pročitaj više

Liječnici su mu prognozirali maksimalno dvije godine života no Hawking danas ima 72 godine, jedan je od najpoznatijih svjetskih znanstvenika, potpuno nepokretan i u kolicima a, kako je s vremenom izgubio sposobnost govora, s okolinom komunicira jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Kako mu bolest ne oštećuje mozak, Hawking se uspješno nastavlja posvećivati svom teorijskom radu.

Film redatelja Jamesa Marsha naslovljen "The Theory of Everything" (Teorija svega) prati Hawkinga od kad je u dobi od 21 godine počeo osjećati prve simptome bolesti te njegove prve akademske uspjehe. Također se bavi njegovim odnosom s Jane Wilde, studenticom povijesti umjetnosti u koju se zaljubio dok je studirao na Cambridgeu u 60-tim godinama prošloga stoljeća i koja je 1965. postala njegovom prvom suprugom. Hawking se od Jane, s kojom ima troje djece, razveo 1995. kako bi oženio svoju nekadašnju medicinsku sestru Elaine Mason, od koje se također rastao 2006.

Hawkinga u filmu utjelovljuje Eddie Redmayne dok Jane glumi Felicity Jones. Također glume David Thewlis, Emily Watson i Harry Lloyd. Američka je premijera zakazana za 7. studenoga, no film će svoju svjetsku premijeru imati već u rujnu na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu. Za svoj doprinos znanosti Hawking je dobio niz istaknutih nagrada i priznanja, a njegova "Kratka povijest vremena" zauzela je prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa na rekordnih 237 tjedana. O njegovu životu i djelu snimljen je niz filmova i serija, posljednji od kojih je prošlogodišnji biografski dokumentarac "Hawking", u kojemu sam Hawking govori o svojem životu, djetinjstvu, suočavanju s bolešću i svjetskoj slavi.

Preuzeto: In Portal
Autor: Hina

Zatvori

Radionice za unapređivanje ugostiteljstva usmjerenog osobama s invaliditetom

  7. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Udruga nastavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja pozivaju na besplatne tečajeve za poslodavce i djelatnike

Radionice održava Vedran Habel, osnivač i predsjednik udruge nastavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja U.N.U.O.. Udruga nastavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja je osnovana 2009. s vizijom poboljšanje obrazovanja osoba s invaliditetom, te da se kroz edukaciju i kuharske radionice, prije svega pruži prilika osobama s invaliditetom da pokažu svoje sposobnosti rada u ugostiteljstvu i lakše dođu do zapošljavanja u struci.

Pročitaj više

Tvrtke koje obavljaju ugostiteljsko-turističke djelatnosti zatvorenog ili otvorenog tipa mogu prijaviti svoje djelatnike na besplatnu radionicu obuke ugostiteljsko-turističkih djelatnika usmjerenih gostima s invaliditetom. Radionice počinju s radom 1. rujna 2014. godine u grupama od 10-12 sudionika. Radionicama mogu prisustvovati osobe bez invaliditeta i osobe s invaliditetom koje se mole da u kontakt obrascu navede vrstu invaliditeta, te da li dolaze s pratnjom ili bez.

Rezervirajte svoja mjesta na:
Unuo.hr
Radionice se održavaju u rujnu i listopadu prema sljedećem rasporedu:

RUJAN 2014., subotom - Radionica za poslodavce
06. rujna 2014. od 11.30 do 13.00 sati
13. rujna 2014. od 11.30 do 13.00 sati
20. rujna 2014. od 11.30 do 13.00 sati
27. rujna 2014. od 11.30 do 13.00 sati

RUJAN 2014., nedjeljom- Gastro radionica za turiste
07. rujna 2014. od 11.30 do 15.30 sati
14. rujna 2014. od 11.30 do 15.30 sati
21. rujna 2014. od 11.30 do 15.30 sati
28. rujna 2014. od 11. 30 do 15.30 sati

LISTOPAD 2014., subotom - Radionica za poslodavce
04. listopada 2014. od 11.30 do 13.00 sati
11. listopada 2014. od 11.30 do 13.00 sati
18. listopada 2014. od 11.30 do 13.00 sati
25. listopada 2014. od 11.30 do 13.00 sati


Preuzeto: In Portal

Zatvori

Izumljen tablet za slabovidne

  7. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Inženjeri su razvili prototip tableta čije sučelje kompenzira probleme s vidom pojedinog korisnika

Sustav se služi softverom koji regulira svjetlo svkog pojedinog pixela na ekranu, ovisno o naočalama i dioptriji korisnika. Istraživači su također dodali tanki plastični filter koji poboljšava oštrinu slike. Znanstveni tim kaže da će otkriće biti od pomoći milijunima koji moraju nositi korektivne leće da se lakše služe svojim digitalnim uuređajima. Jedna trećina Britanaca pati od kratkovidnosti i miopije, 40% Amerikanaca, a čak polovica Azijaca.
Pročitaj više

Zadnjih godina je bilo dosta pokušaja da se ekrani računala iskoriste kako bi se pomoglo kod problema s vidom. Autori najnovijeg projekta kažu da njihov prototip nudi znantno bolji kontrast i rezoluciju nego dosadašnja riješenja. Tim s kalifornijskog sveučilišta, Berkley, zajedno s kolegama iz MIT-a, razvili su algoritam koji prilagođava intenzitet i pravac svjetla koji emitira svaki pojedini pixel, ovisno o dioptriji korisnika.

„Značaj ovog pronalaska je to što se mi za korekciju vida, umjesto optike, služimo matematičkim izračunima. Ovo je potpuno novi način korekcije i nije nimalo štetan i nametljiv“, rekao je i Fu-Chung Huang, voditelj znanstvenog tima i autor projekta.
Iako treba naglasiti da je ovaj projekt na samom početku, inženjeri koji stoje iza njega ističu da ima ogroman potencijal, ne samo za polje korekcija vida nego i puno šire. Projekt će biti predstavljen na međunarodnoj konferenciji o računalnoj grafici SIGGRAPH koja će biti održana ovog kolovoza u Vancouveru.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Pravobraniteljica za OSI se sastala s upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva

  6. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Cilj nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva je osnaživanje udruga civilnog društva na način da
postanu održive organizacije te se financiraju iz više izvora. Na taj način prestat će biti isključivo ovisne o državnom proračunu


Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom u proteklom razdoblju učestalo su se obraćale udruge osoba s invaliditetom iz različitih dijelova Hrvatske pritužujući se na neodobravanje financijskih sredstava za rad udruga iz nedovoljno obrazloženih razloga ili zbog malih tehničkih propusta.
Pročitaj više

Također se pritužuju na nepoznavanje posebnosti uloge osoba s invaliditetom na koje je država u nedostatku drugih servisa prebacila pružanje usluga o kojima izravno ovise kvaliteta života i zdravlje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Kako bi raspravila o teškoćama u radu udruga osoba s invaliditetom pravobraniteljica i suradnice su održale sastanak s Cvjetanom Plavša-Matić, mag.oec., upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koja je istaknula kako je cilj njihovog djelovanja osnažiti udruge civilnog društva da postanu održive organizacije koje će se financirati iz više izvora financiranja, a neće biti ovisne isključivo o državnom proračunu što je nespojivo sa samom biti civilnog društva. Spomenula je i osnivanje programa Regionalnih mreža – partnera Nacionalne zaklade u kojima udruge mogu dobiti usluge informiranja, savjetovanja i izobrazbe, a prisutne su u svim županijama na linku:
Zakladacivilnodrustvo

Ističemo informaciju o dva natječaja koja je objavio Ured za udruge Vlade RH: Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga i Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj, što se nalazi na linku:
Uzuvrh

Preuzeto: In Portal
Autor: Posi

Zatvori

Autistična djeca imaju manje fleksibilan mozak

  5. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Autistična djeca imaju manje fleksibilan mozak, navode istraživači u najnovijoj studiji koja bi mogla objasniti zašto je prijelaz iz aktivnosti u odmor i suprotno posebno zahtijevan za oboljele od autizma

Snimke mozga djece oboljele od autizma pokazuju da nema razlike u načinu kako se mozak umrežuje, neovisno o tome je li mozak aktivan ili se odmara, istaknuto je u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Cerebral cortex. Naprotiv, snimke mozga djece bez razvojnih poremećaja pokazuju značajne promjene u načinu na koji se mozak premrežuje u trenucima promjene aktivnosti.
Pročitaj više

Za potrebe studije, istraživači su se koristili snimkama funkcionalne magnetske rezonance da bi usporedili snimke mozga 34 djece s autizmom i 32 bez autizma. Svako dijete je snimano pri odmoru i pri aktivnostima. Aktivnosti su bile jednostavni matematički zadaci i promatranje lica na fotografijama. Istraživače je posebno zanimao prijelaz s jedne aktivnosti na drugu. Iako su jednako dobro izvršavali zadatke, mozak autistične djece je funkcionirao na potpuno drugačiji način. Mozak autistične djece je održavao umreženost u dijelovima mozga važnima za kontrolu odlučivanja i socijalizaciju, neovisno jesu li bili pri zadatku koji je tražio aktivnost ili pri odmoru. Štoviše, što je mozak pokazivao veću nefleksibilnost, to je autizam kod djeteta bio izraženiji. Posebice, razina nefleksibilnosti je korelirala je s razinom repetitivnog i restriktivnog ponašanja u autističnog djeteta.

„Činjenica da smo uspjeli povezati neurofiziološku nefleksibilnost mozga s Biheviorističkom nefleksibilnošću je vrlo važna jer nam približava skriveni svijet procesa koji se odigravaju kod autističnih osoba", rekla je Vinod Wenon profesorica psihijatrije sa stanfordskog sveučilišta.

Dodatno, istraživači tvrde da bi novi nalazi mogli imati implikacije na bolje terapije.
Terapije koje bi ciljano bile usmjerene na prijelaze s aktivnosti na odmor te na izmjenu aktivnosti bi mogle pomoći da mozak učini više fleksibilnim, što bi moglo smanjiti simptome kod autističnih osoba.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Nerazdvojna braća: Noa i Lucas Aldrich

  4. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku


Dvojica dječaka dokazali su da usprkos Lucasovim teškoćama mogu savladati sve barijere.
Dvojica dječaka osmogodišnji Noa i njegov šestogodišnji brat Lucas žive u Idahu. Dokazali su da zajedno mogu svladati triatlon usprkos Lucasovim teškoćama u razvoju.


Na sudjelovanje u humanitarnom atletskom natjecanju koje sadrži tri različite discipline: plivanje, biciklizam i trčanje Noa se odlučio upravo zbog brata. Lucas boluje od rijetkog i trajnog neurološkog poremećaja, te se može kretati samo u specijalnim kolicima. Kako su jako vezani i sve rade zajedno, Noa je želio da i brat usprkos teškoćama sudjeluje s njim u sve tri etape natjecanja kojim su se prikupljala financijska sredstva za dječju bolnicu.

Pročitaj više

Noa je trenirao tri mjeseca za triatlon, a veliku želju potvrđuje i činjenica da je tek u tom periodu naučio plivati. Lucas je sudjelovao u treninzima, a iako ne može govoriti s bratom ima poseban odnos.
Prvi dio dionicu od 5 kilometara Noa je prošao vozeći bicikl za koji je prikopčao rikšu u kojoj je sjedio njegov brat. Dionicu od 200 metara preplivao je vukući Lucasa u čamcu na napuhavanje. Njihova majka kaže dok je Noa plivao i provjeravao svoju tjelesnu temperaturu poslije utrke Lucas je pratio zabrinutim, ali i pogledom divljenja i ljubavi svaki njegov pokret. Posljednju dionicu od 1,6 kilometara Noa je trčao gurajući pred sobom kolica sa Lukasom. Obojica su uspješno završivši utrku dobili medalje.Oni su tim bez granica i ne čudi Noin uvjet za sudjelovanje u utrci.


Preuzeto: In Portal

Zatvori

Učenici iz Osijeka i Vinkovaca snimili spot na znakovnom jeziku

  4. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku


Video spota postavljen je na društvenu mrežu You Tube , a autora je toliko oduševio da je izjavio kako je bolji od orginala

Učenici dvaju trećih razreda Zdravstvene i veterinarske škole dr. Andrije Štampara Vinkovci i Medicinske škole Osijek snimili su spot u kojem na znakovnom jeziku prate riječi pjesme benda Pavel "Zbog tebe".
Pročitaj više

Na prijedlog mentorice Gorane Muller, magistre logopedije, njih 130 sudjelovalo je u snimanju spota u Osijeku na pješačkom mostu i u Tvrđi, a u Vinkovcima u centru grada i na Bosutu u režiji Đakovčanina Marija Šuline. Prethodno su tražili dozvolu benda Pavel, tj. Aljoše Šerića, koji je sa zadovoljstvom dao autorska prava. Spot ga je toliko oduševio da je čak izjavio kako je bolji od originala.

Učenici su sami financirali spot, a video je postavljen na društvenu mrežu YouTube, te će ga poslati na adresu svih TV kuća. Prije četiri godine je snimljen sličan spot na pjesmu Darka Rundeka "Ruke", kada je provođena kampanja kojom se željela osvijestiti javnost o problemima gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj.

Gorana Muller koja u obje škole predaje znakovni jezik kao izborni predmet u medicinskim školama kaže:
- Učenici na tom predmetu rade i komuniciraju s gluhim osobama. Ne mogu oni nakon godine dana učenja biti fluentni u znakovnom jeziku, ni jedan jezik ne može se naučiti u godinu dana. Također, znakovni jezik nije univerzalan; Hrvati imaju svoj, sve druge nacije svoj, razlikuje se od države do države. Postoje poveznice, na nekoj osnovnoj razini možda bismo se mogli sporazumjeti gluhima, recimo, srpskim i bosanskim znakovnim jezikom, ako govorimo o vremenu i sličnim stvarima. Ističe kako znakovni i govoreni hrvatski jezik nemaju istu gramatiku, a tekst ove pjesme preveden je u duhu znakovnog jezika. Veliku pomoć i stručne savjete dobili su od docentice Marine Milković, bez koje bi ovaj projekt bilo nemoguće provesti - naglašava Muller.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Trkač s autizmom konkurira za prestižno mjesto na naslovnici kultnog sportskog časopisa

  1. 8. 2014.  
 Podijeli na facebooku


Alex Schneider, 24 godišnji njujorčanin s autizmom se među 1700 drugih trkača kandidirao za prestižno mjesto na naslovnici Runners Worlda, najvećeg američkog časopisa posvećenog trčanju i kulturi trčanja. Schneider se trenutno nalazi na iznenađujućem visokom osmom mjestu, a za njega je glasalo 3800 ljudi

„Ovo je prava ludnica“, rekla je alexova majka Robyn. „Svakim danom se sve više penje na ljestvici.“ Robyn Schneider naglašava kako su mnogi glasovi za njenog sina došli iz zajednica povezanih s autizmom. Naime, Alex i njegov brat blizanac Jamie su autistični i nemaju sposobnost verbalnog izražavanja.
Pročitaj više

Blizanci su otkrili svoj talent prema trčanju 2005. godine kad ih je njihova majka upoznala s trenerom trčanja, a cjelokupna priča je bila dio programa uključivanja autistične djece u sportske aktivnosti.
„Unatoč što moji sinovi nisu bili u stanju komunicirati što zapravo žele, ja sam ih svejedno uključivala na razne aktivnosti u najboljoj nadi“, rekla je Robyn Schneider. Uskoro je saznala da su njeni sinovi pravi talenti za trčanje. Alex je posebno nadaren za ovaj sport. Istrčao je prošlogodišnje maratone u New Yorku i Bostonu za malo više od tri sata.
„Trčanje je njegova strast“, kaže Robyn. Njegova bolest mu je toliko otežala život u svakom smislu, ali trčanje mu donosi veliku sreću i zadovoljstvo. Zbog trčanja mu je život puno ljepši“, dodala je presretna majka.

Glasovi čitatelja čine samo 10% ukupnog procesa odlučivanja i konačnu odluku će donijeti urednički stručni tim. Kako bi se uopće prijavili na natječaj trkači moraju odgovoriti na tri pitanja među kojima i na „Zašto je trčanje važno?“
Prijavljujući svoga sina, Robyn je napisala: „Trčanje je jedino mjesto na kojem Alex može biti, a da njegov autizam ne bude u središtu.“

Alexova priča inspirira i druge. Alexova majka svjedoči o velikom broju poruka preko društvenih mreža od roditelja djece s autizmom. Svi joj govore da im Alex daje veliku nadu.
„Voljela bih kad bi Alex preko naslovnice poslao poruku o tome što su sve osobe s autizmom sposobne“, završila je Robyn Schneider.

Preuzeto: In Portal

Zatvori

Odlična vijest za gluhe i slijepe američke filmoljupce

  30. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Administracija američkog predsjednika Baracka Obame pokrenula je inicijativu kojoj je namjera učiniti kino dvorane širom SAD pristupačnima gluhim i slijepim osobama

Službeni predstavnici Ministarstva pravde najavili su da će predložiti nova pravila koja će zahtijevati od kina da osiguraju titlove za gluhe i zvučnu naraciju za slijepe kino posjetitelje.
Pročitaj više
Nova pravila predstavljati će nacionalne standarde za pristupačnost kino dvorana, izjavili su iz Ministarstva pravde. Poznato je da već dulje vrijeme postoje tehnički preduvjeti da gluhe i slijepe osobe mogu uživati u filmovima. Prema novom pravilniku kina će morati osigurati i nabaviti uređaje koji će gluhima i slijepima kina učiniti pristupačnima.

„Ovih dana slavimo 24 godina od donošenja Zakona o osobama s invaliditetom (Americans with disability act), no nažalost moramo ustanoviti da je još uvijek veliki broj naših sugrađana s invaliditetom koji nemaju jednak pristup svim aspektima kulturnog života“, rekla Jocelyn Samuels iz američkog Ministarstva pravde.
„Iako su neka kina i do sada ispunjavala svoje zakonske obaveze prema Zakonu o osobama s invaliditetom, još je njihov broj premalen i prisutna je prevelika nekonzistentnost među kinima u SAD. Ovaj prijedlog ima za cilj osigurati da gluhe i slijepe osobe, bez obzira gdje žive, mogu otići u kino sa svojim prijateljima, obitelji, a što je posebno važno i samostalno te uživati u ovoj tako važnoj društvenoj kulturnoj aktivnosti“, dodala je Samuelson.

Ovo nije odlična vijest samo za gluhe i slijepe američke filmoljupce, već i za sve nas u Hrvatskoj koji radimo na tome da domaća kina postanu pristupačna. U današnjem globalnom svijetu svaka promjena , pozitivna ili negativna, poput domino efekta utječe na ostatak svijeta. U ovom sllučaju govorimo o vrlo pozitivnom trendu koji će u SAD biti i vrlo lako provediv jer je većina filmova s anglosaksonskog govornog područja u svoju produkciju uvrstila titlove za gluhe i zvučnu naraciju za slijepe, tako da su promjene koje se traže od američkih kina isključivo tehničke naravi.
U Hrvatskoj bi se stvar za početak trebala postaviti tako da domaća filmska produkcija probije led i da u proizvodnhju svojih filmova uvrste titlove i naraciju za gluhe i slijepe. Institucija koja bi morala osmisliti i predložiti provedbene moduse je HAVC (Hrvatski audio-vizualni centar), koji bi pri financiranju domaće filmske produkcije, morao kao preduvjet i obavezu uvesti nužnost da filmovi budu u potpunosti inkluzivni.

Preuzeto: In Portal
Zatvori

Kako je biti slijepa osoba u Gazi i Izraelu?

  29. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Svakodnevno smo svjedoci ružnih vijesti iz Gaze i Izraela koje javljaju o ratnim sukobima i stradanjima civila.

Neki od tih civila su i slijepe osobe i ovdje ćemo prenijeti svjedočanstva dviju slijepih žena, jedne iz Gaze, a jedne iz Izraela o tome kako one doživljavaju i preživljavaju ratne opasnosti putem osjetila sluha kako sve to utječe na njihov svakodnevni život.

Pročitaj više

„Zvuci koji pristižu se razlikuju“, kaže Dalal Al-Taji, slijepa Palestinka iz Pojasa.
Preživjela je tri prijašnja rata, jedan u Libanonu, a dva u Gazi, tako da se imala prilike naučiti na zvukove rata. „Znam kad bombardiranja dolaze s mora i znam kada dolaze iz zraka, bliža su, iznad glava“, rekla je.
„Ono što je stalno prisutno su Dronovi. Na arapskom ih zovemo Zannana zato što emitiraju zvukove zin, zin, zin. Taj zvuk stalno čujem.“

Na drugoj strani ratnih sukoba, slijepu Izraelku Naamu Shang na opasnosti upozoravaju Twiteri i zračne sirene

Shang živi sa svojim mužem u središnjem Izraelu u gradu Raananu, malo sjevernije od Tel Aviva, a 99 kilometara od Pojasa Gaze. Oboje su slijepi i prisiljeni su koristiti se svojim sluhom kako bi utvrdili što se događa i što moraju poduzeti kako bi se zaštitili.

„Kad čujemo zvučne sirene, a nekad ih ne uspijemo čuti, imamo 90 sekundi da stignemo do skloništa“, rekla je Shang koju su nedavno lokalne socijalne službe upitale treba li pomoć pri odlasku u sklonište. Za to nije bilo potrebe jer novije zgrade u Izraelu imaju integrirana skloništa, a Shang ima sklonište na svome katu.

Al-Taji kaže da, dok neki Palestinci dobivaju letke i druga upozorenja koja najavljuju skora bombardiranja, ona često za opasnost sazna već kad počnu bombe padati u njezinoj blizini. Pojas Gaze je dugačak 45 kilometara i u njemu živi 1.6 milijuna ljudi. Al-Taji kaže da na tako gusto naseljenom području i nema prostora za sklohništa. Njoj je iznimno teško sačuvati se od opasnosti i biti na sigurnom.
„Opcije su ostati u svome domu ili otići što dalje od granice. Moja je odluka da ostanem u svome domu“, kaže Al-Taji i dodaje da za vrijeme bombardiranja uvijek sve prozore otvara jer tako spriječava da detonacije razbijaju staklo.

Iako su na suprotnim stranama, ratni sukobi na sličan način utjeću na njihov svakodnevni život i spriječavaju ih da napuste svoje domove. U mirnodobskim okolnostima Shang je prilično mobilna i često se samostalno kreće po gradu. Zbog prevelike opasnosti nedavno je ipak izbjegla u Veliku Britaniju. Dok je bila u Izraelu nije se usuđivala napuštati svoj dom zbog opasnosti. „Nisam htjela da me bombardiranje uhvati vani pa da ne znam kuda ću i kako ću. Vrlo je teško u panici pratiti druge ljude, a ja ne mogu čitati znakove“, rekla je.

Palestinka Al-Taji nije izašla iz svoga doma već dva tjedna. Ona radi kao učiteljica, ali ne odlazi nigdje bez pratnje jer u Pojasu Gaze je nerazvijena prometna infrastruktura. „Nikada ne znaš što se može dogoditi. Ako nešto trebam onda zatražim pomoć“, kaže Al-Taji.

Za razliku od Shang, Al-Taji nema planove o napuštanju Gaze. „Prvo, granica je preblizu i zapravo se i ne može nikamo. Drugo i najvažnije, ovdje je moj dom i ne mogu napustiti moje prijatelje, obitelj i moj narod.“

Osim što kao slijepe osobe žive u ratnoj zoni, Shang i Al-Taji imaju još puno toga zajedničkog. Obje su neko vrijeme života provele u Škotskoj i obje su pasionirane ljubiteljice glazbe.
„Dalal i ja smo zapravo na istoj strani“, kaže Shang. „Govorimo iste stvari, borimo se s istim stvarima, a povrh svega želimo mir, mir za svoje prijatelje, obitelji i za svoje narode.

Preuzeto: In Portal

 

Zatvori

Zaštita obilježenih parkirnih mjesta za OSI u Splitu, uskoro u cijeloj RH

  29. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Pino aplikacija je besplatna aplikacija za mobilne Android uređaje koju su razvili studenti
FESB-a na inicijativu i u suradnji s Udrugom
PINO.

Aplikacija je razvijena u suradnji s Prometnom policijom i Hvidrom, a pomaže u zaštiti obilježenih parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom.
Pročitaj više

Aplikacija omogućava korisniku da jednostavno slika nepropisno parkirano vozilo, te zatim sliku zajedno s informacijama o lokaciji pošalje odgovarajućim službama. Aplikacija je besplatna, a možete ju preuzeti na Google Play Storeu

Play.google.com/store/apps/details?id=com.ana.zavrsnirad.

PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI, članak 50. kaže: „Na javnom parkiralištu i u javnoj garaži izvodi se 5% pristupačnih parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta, ali ne manje od jednoga.“.

Dakle, zakon nas i obavezuje da osiguramo potreban broj parkirališnih mjesta za OSI, ali i da ih zaštitimo od svih onih koji ih na štetu OSI nezakonito koriste.

Postoji razlog zašto se parkirna mjesta za osobe s invaliditetom trebaju nalaziti na svakom javnom parkiralištu. Osobe s invaliditetom su osobe smanjene pokretnosti i nije im svejedno da li do određenog odredišta trebaju kotrljati svoja kolica 100, 200 ili 300 metara. Posebice ukoliko na njihovom putu do odredišta nailaze na raznorazne fizičke barijere. Najgore su barijere u ljudskim glavama i srcima koja ne suosjećaju s patnjom drugoga pa se bezočno parkiraju na njihovim parkirnim mjestima. Vjerujte mi da bi se osobe s invaliditetom rado prošetale do svog odredišta da mogu - ali oni nemaju izbora. Upravo zato ta parkirna mjesta trebaju biti isključivo rezervirana za njih. Cilj im se parkirati najbliže njihovom odredištu jer im to puno olakšava kretanje i stoga se takva mjesta za osobe s invaliditetom ne naplaćuju jer ona su tu da osobama s invaliditetom nadoknade bar malo onoga što zdravi čovjek ima i uzima zdravo za gotovo.

Bilo bi poželjno da što više osoba s invaliditetom, a i drugih građana (osobe s invaliditetom u kolicima, majke koje guraju dječja kolica i ne mogu proći nogostupom zbog nepropisno parkiranih vozila), skinu ovu besplatnu aplikaciju (koja za sada vrijedi samo na području grada Splita) i obave svoju građansku dužnost, kako bi svima bila olakšana mobilnost.

Udruga PINO i FESB će nastavi suradnju na razvoju aplikacija koje će mogućnosti novih tehnologija poput mobilnih pametnih telefona iskoristiti za olakšanje položaja osoba s invaliditetom.Trenutno je u planu proširenje razvijene aplikacije na područje cijele Hrvatske korištenjem GPS pozicije korisnika aplikacije.

Napisao: Petar Periš, predsjednik Udruge PINO Split
Preuzeto: In Portal

Zatvori

MC Rima prkosi svim životnim preprekama

  26. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Tibor Sabo ili ako vam je lakše MC Rima jedan je od najboljih freestyle repera u susjednoj Hrvatskoj.

Svi koji prate njegov rad znaju da Tibor boluje od cerebralne paralize. Ta teška životna bolest koja je ”kočnica” mnogima nije spriječila Rimu da živi svoj život onako kako želi i voli. Pročitaj više

MC Rima je sudjelovao u projektu ”Drugo Lice Invalidnosti” u kojoj je dao motiv svim ljudima koji boluju od teških bolesti da prestanu sanjati svoj život nego da žive svoj san. Iako vjerujemo da je veoma teško, MC Rima nije jedan od onih koji se predaju, dokaz tome je njegova pobjeda na Red Bull MC Battle Croatia, na kojem nije bilo nimalo lako samim tim što je Hrvatska rep scena jedna od najrazvijenijih na Balkanu, u Hrvatskoj imate mnoštvo kvalitetnih freestylera. Tibor pored muzike radi kao agent u Call centru, kaže da se njegove kolege mogu osloniti na njega a korisnicima uvijek daje tačne informacije i trudi se da riješi njihove probleme.
Nadamo se da će ovaj video zapis biti velika motivacija svim ljudima koji sanjaju svoj život da ustanu i počnu živjeti svoj san, ma koliko to bilo teško.

Pogledajte Tiborov Video nastao u sklopu projekta Drugo Lice Invalidnosti.

Preuzeto:http://mukmag.com/

Zatvori

Znanstvena studija: Cerebralna paraliza ima snažnu genetsku konponetu

  22. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Rezultati nove studije ukazuju da geni imaju puno veću ulogu u nastanku cerebralne paralize nego što se dosada mislilo.

U znanstvenoj studiji koja je pratila više od dva milijuna norveške djece rođene između 1967. i 2005., znanstvenici su zaključili da je šansa za nastanak cerebralne paralize znantno veća među srodnicima osoba kojima je bolest već dijagnosticirana. Pročitaj više

Posebno rizična skupina su blizanci. Naime, kad jedno dijete ima dijagnozu cerebralne paralize, njegov brat ili sestra blizanac ima 15 puta veću šansu za razvitak bolesti od ostale djece. Nadalje, prema rezultatima studije objavljene u The British medical journal, braća i sestre neblizanci imaju za 6 do 9 puta povećane šanse, a bratići 3 do 4 puta.

Slično se odnosi i na roditelje s cerebralnom paralizom čija djeca imaju za 6 do 9 puta povećanu vjerojatnost za razvitak cerebralne paralize.

Prema studiji, kod daljih rođaka je zabilježeno povećanje vjerojatnosti za razvitak cerebalne paralize od 1.5 putaCerebralna paraliza je do sada povezivana s raznim faktorima, od preranog rođenja, infekcija do nedostatka kisika pri porodu, ali znanstvenici naglašavaju da je ovo istraživanje prvo svoje vrste koje studiozno i opsežno prikazuje zastupljenost protežnost bolesti među srodnicima.„Naši podaci sugeriraju da cerebralna paraliza ima snažnu genetsku komponentu koja je izraženija što je srodnost veća“, istaknuli su norveški i američki znanstvenici u zaključcima studije. Ovo su samo jedni od sve vvećeg broja dokaza koji govore da su uzroci cerebralne paralize puno širi od samog kliničkog procesa porođaja, što je dugo vremena bilo jedino razmišljanje.

Preuzeto: In portal

Zatvori

Svečano otvorena prva atletska škola Trenera velikog srca

  22. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Treneri velikog srca proširili su svoje djelovanje na još jedan bazni sport. U Virovitici je otvorena prva atletska škola za djecu s teškoćama u razvoju.

Dosad okuplja osmero djece od kojih najmlađe ima četiri godine, a s njima radi iskusni trener Ivica Iveković. "Sportom sam se počeo baviti u petom razredu osnovne škole. Aktivan sam bio u odbojci i atletici, desetak godina radio sam kao trener, a sada radim u školi. Kao volonter na sportskim projektima, prije dvije godine prvi sam se put susreo s djetetom s teškoćama u razvoju. Bio mi je to veliki izazov i motivacija za osnivanje Rekreativne udruge Veseli pokreti”, opisuje Iveković put koji je doveo do suradnje s Paraolimpijskim odborom i Allianzom koji su osigurali rekvizite potrebne za daljnji rad i širenje aktivnosti Trenera velikog srca. Pročitaj više

Škola u Virovitici prva je atletska, ali u okviru projekta, u suradnji s Anom Sršen, u devet gradova diljem Hrvatske djeluju škole plivanja. Budući da je osnovna ideja Trenera velikog srca svoj djeci u Hrvatskoj omogućiti bavljenje sportom, sustavno se radi na uključivanju novih gradova. U onima u kojima ne postoji infrastruktura za plivačke škole, atletika je rješenje.Virovitičku atletsku školu podržali su Branimir Budetić, atletičar i paraolimpijac, te Dejan Patrčević, triatlonac i rekorder u Ironmanu, koji su tom prilikom omjerili snage demonstrirajući atletske discipline. Svečanom otvaranju prisustvovali su još pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Virovitice Alen Bjelica, izbornik hrvatske atletske reprezentacije osoba s invaliditetom i prodekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Krističević te voditeljica korporativnih komunikacija u Allianzu Lana Zeković Mell.

Preuzeto: Treneri velikog srca

Zatvori

Modeli s invaliditetom reklamiraju prestižne brendove u američkim robnim kućama

  22. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Pri opremi svojih kataloga američke trgovačke kuće sve više se okreću modelima s invaliditetom, od reklamiranja dizajnerske obuće

Alex Minsky (Nordstorm)

Fotografije četiriju osoba s invaliditetom ukrasit će stranice svečanog prodajnog kataloga velikog američkog trgovačkog lanca Nordstroma.

Među njima će se naći sedmogodišnja djevojčica s Downovim sindromom Emilia Taguchi i Gilian Mercado koja će reklamirati čizme sjedeći u invalidskim kolicima. Ratni veteran s umjetnom nogom Alex Minsky reklamirat će Nike sportsku obuću, a Shaholly Ayers, koja je rođena bez lijeve ruke, bit će model za luksuzne ženske torbe. Pročitaj više

„Ne želimo biti licemjerni i otvoreno priznajemo da je inkluzija za nas izvrstan poslovni potez“, izjavila je Tara Darrow, glasnogovornica Nordstroma, koja je naglasila da Nordstrom surađuje s modelima s invaliditetom još od 1997 godine.

„Smatramo da je važno da naši katalozi uistinu reflektiraju populaciju koju čine naši vjerni kupci. Nada nam je da će se kupci u pravom smislu riječi, pronaći u našim katalozima“, dodala je Darrow.

Gail Williamson je ispred organizacije Down sindrom in media and arts pomagala sedmogodišnjoj djevočici s Downovim sindromom pri fotografiranju za katalog. Willimson tvrdi da se u 20 godina, koliko se ona bavi zastupanjem modela s invaliditetom, potražnja za njihovim uslugama povećala, ali niti blizu koliko bi morala. „Priče poput ove su odličan način da se prava informacija pošalje širokoj javnosti“, istaknula je Willimson, koja je pohvalila i ostale kuće koje su koristile usluge modela s invaliditetom.

Fotografije osoba koje su drugačije od nas i od većine naših prijatelja trebamo susretati što više jer je to dobar način da se pripremimo za prakticiranje potpune inkluzije u svakodnevnom životu.

Emilia Taguchi (Nordstorm)

Preuzeto: In portal

Zatvori

Fitness centar na otvorenom za osobe s invaliditetom

  17. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Korištenje mini fitness seta za osobe s invaliditetom povećava snagu i izdžljivost, razgibavaju se mišići i zglobovi te se povećava fleksibilnost, ravnoteža i koordinacija ljudskog tijela, a jačaju se srce i plućne funkcije.

Na osječkom srednjoškolskom igralištu, uz jedanaest postojećih kompleta sprava za fitness na otvorenom, postavljena je i sprava koja je prilagođena potrebama osoba s invaliditetom. Pročitaj više

Mini fitnes set za osobe u invalidskim kolicima sastoji se od tri sprave te omogućava istovremeno korištenje za tri osobe. Elementi seta su tai chi, ručni bicikl i ručke za podizanje.Svi elementi, izrađeni od lima, napravljeni su modernim postupkom rezanja vodom te ne sadrže oštre rubove.

Sprava, vrijednosti 10.000 kuna, donacija je tvrtke Vojtek d.o.o. iz Belog Manastira. Direktor Športskih objekata Stjepan Čuraj naglasio je kako će se nastaviti truditi poboljšavati kvalitetu i sadržaj svojih usluga, a navedena sprava doprinosi poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom čije su potrebe često zanemarivane.

Ključevi vrata posebnog ulaza s južne strane Srednjike, kroz koja zaintersirane osobe s invaliditetom mogu prići prostoru objekta na kojem je sprava postavljena, uručeni su Željku Perkoviću, predsjedniku Saveza organizacija invalida Osječko – baranjske županije.

Korištenje mini fitness seta za osobe s invaliditetom povećava snagu i izdžljivost, razgibavaju se mišići i zglobovi te se povećava fleksibilnost,ravnoteža i koordinacija ljudskog tijela, a jačaju se srce i plućne funkcije. Sve osobe s invaliditetom koje imaju interes i želju vježbati na postavljenoj spravi moći će dobiti ključ od ulaza.

Preuzeto: SDMSH; Autor: In-portal

Zatvori

Udruge osoba s invaliditetom dobivaju prostore od Grada Zagreba

  15. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Bandić je prilikom potpisivanja sporazuma istaknuo da će se uložiti onoliko novca koliko će trebati kako bi ti prostori bili "najljepši i najbolji u ovom dijelu Europe".

Predstavnici udruga osoba s invaliditetom danas su sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem potpisali sporazum o dobivanju poslovnih prostora i stanova u Novom Jelkovcu čime će se na adekvatan način riješiti njihov dugogodišnji problem. Pročitaj više

Sporazum je potpisan između Grada Zagreba i CEDEPE – Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb, Društva distrofičara Zagreb, Društva tjelesnih invalida, Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i Saveza društava distrofičara Hrvatske.

Sporazumom im Grad daje 15 poslovnih prostora, ukupne površine 1477 četvornih metara, i tri stana, svaki površine 134 četvornih metara. Grad će financirati projektnu dokumentaciju i do kraja 2015. namjenski urediti sve prostore tako da će u proljeće 2016. opremljene poslovne prostore i sve programske sadržaje moći koristiti osobe s invaliditetom.

Bandić je prilikom potpisivanja sporazuma istaknuo da će se uložiti onoliko novca koliko će trebati kako bi ti prostori bili "najljepši i najbolji u ovom dijelu Europe".

Najavio je da će prostori biti u prizemlju poslovne zgrade, u cjelini projektirani za osobe s invaliditetom. Također je istaknuo da će u Novom Jelkovcu biti prilagođeni osobama s invaliditetom i dvije škole, vrtić, bazen, dvorana, zdravstvena stanica, knjižnica i tržnica.

Preuzeto: Index.hr; Autor/Foto: HINA

Zatvori

Muke u prometu: Dok sam se vozio u kolicima umalo sam stradao zbog nesavjesnog vozača

  15. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

PITANJE: (H. R.) Poštovani, živim u Zagrebu. Kao osobi s invaliditetom život mi je u prometu ionako već težak, a ovaj grad ga nažalost redovito pokušava učiniti sve težim.

Nedavno me udario automobil dok sam u kolicima prelazio zebru u kvartu na raskršću bez semafora. Mogao sam proći i gore, no zadovoljan sam s razbijenim kolicima i ozlijeđenom rukom. Pročitaj više

Naime, vozač se brani time što me nije vidio jer je zebra nepregledna. Gradski parking koji je u 2. zoni naplate svoje posljednje parkirno mjesto ima ucrtano 70 cm od zebre. Po zakonu se ne smije parkirati 5 metara od zebre, upravo zbog preglednosti. Molim Vas za pomoć. Koga da tužim ili od koga da potražujem sredstva za kolica, odšteta za ostalo mi nije na kraju pameti jer se nemam u čemu kretati! Koliko je kriv grad, koliko vozač?

ODGOVOR: Poštovani, odgovornost za štetu i naknada za istu regulirana je odredbama Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11; u daljnjem tekstu: ZOO). Prema čl.1069. ZOO-a za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila. Također, prema čl.1085. istog Zakona, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Isto tako, obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Prema čl.1093. ZOO-a, u slučaju tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja oštećenika, odgovorna osoba je dužna nadoknaditi troškove liječenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne troškove u vezi s liječenjem.

Dakle, Vi biste naknadu štete trebali potraživati od osobe koja je upravljala motornim vozilom.

Odgovara: Matija Kontrec, Pravna klinika Zagreb

Preuzeto: In portal

Zatvori

Nevjerojatni Zack: Dječak prodajom limunade skupio novac za kupnju invalidskih kolica

  12. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

“Moj cilj je letjeti svijetom jednoga dana kako bi dijelio kolica. A želio bih i da se moja ideja raširi u druge američke države”, rekao je Zack.

Zack Francom iz Prova nije obično dijete. Ovaj 11-godišnjak iz Utaha pokrenuo je humanitarni štand s limunadom kada je imao samo šest godina. Na štandu prodaje limunadu za 50 centi i pakete od dva kolačića za dolar. Pročitaj više

A inspiraciju za svoj štand je dobio nakon što je slična akcija organizirana u njegovoj školi. Odlučio je i sam nešto slično napraviti pa je otvorio štand da bi prikupio novac za invalidska kolica koja bi se dijelila u 55 različitih zemalja, poput Gvatemale, gdje jedna kolica koštaju više od prosječne mjesečne plate.

Otada je svojom humanitarnom akcijom uspio prikupiti sredstva za 332 invalidskih kolica namijenjena nerazvijenim zemljama.

“Moj cilj je letjeti svijetom jednoga dana kako bi dijelio kolica. A želio bih i da se moja ideja raširi u druge američke države”, rekao je Zack.

Preuzeto: In portal, Autor: ukljuci.in

Zatvori

Osobe s teškoćama ogorčene zbog dokumenta koji ograničava mogućnost izbora zanimanja

  10. 7. 2014.  
 Podijeli na facebooku

U dokumentu se nalazi više od 300 zanimanja, a gluhe osobe mogu obavljati njih samo 50-ak.

Objavljivanje Jedinstvenog popisa zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa za upis u prvi razred srednje škole izazvalo je ogorčenje osoba s teškoćama, osobito gluhih i nagluhih. Pročitaj više

Taj dokument ograničava mogućnost izbora učenika s teškoćama da se školuju za zanimanje koje žele. U dokumentu se nalazi više od 300 zanimanja, a gluhe osobe mogu obavljati njih samo 50-ak. Time su razočarani i u krovnoj organizaciji gluhih i nagluhih koja okuplja 12.000 gluhih i 50.000 nagluhih osoba u Hrvatskoj.

"To je po meni kriva pretpostavka da gluhi ne mogu raditi. To je čista glupost", kazala je za HRT ekonomistica Petra Bajac koja mora još samo obraniti diplomski ispit.

Predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, mr.sc Sanja Tarczay, kazala je kako nigdje u Europi nije vidjela takav dokument gdje se radi medikalizacija obrazovanja.

"Mislim da je nedopustivo da se na bilo koji način, makar samo i neslužbeno, postavljaju nekakva ograničenja", kazala je Tarczay.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kažu kako je riječ o dokumentu kojim su se prvi put u Hrvatskoj uskladili zdravstveni preduvjeti za sve učenike i obrazovne programe, ali i da je dokument otvoren za daljnje promjene i poboljšanja.

Preuzeto: Index.hr

Zatvori

Održan 18. susret osoba s invaliditetom

  30. 6. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Plaža Kostanj ugostila tradicionalni susret osoba s invaliditetom.

U organizaciji Društva tjelesnih invalida Grada Rijeke, u subotu 28. srpnja na Invalidskoj plaži Kostanj održan je 18. susret osoba s invaliditetom koji je okupio oko 350 sudionika, članove društva, ali i njihove goste iz udruga iz cijele Hrvatske. Pročitaj više

Okupljenima se prigodnim riječima obratila predsjednica Društva tjelesnih invalida Grada Rijeke Irene Ujčić – Rob rekavši kako joj je drago da su se i ove godine skupili u velikom broju. Kako je navela, ovaj susret je idealna prilika za druženje, budući da su na susret došli članovi iz cijele Hrvatske. Također je iskoristila priliku da se zahvali sponzorima i volonterima bez čije bi pomoći bilo gotovo nemoguće organizirati ovakav susret.

Sudionici susreta osim u moru, suncu i druženju uživali su i u kulturno – umjetničkom programu u sklopu kojeg su između ostalog nastupili ženska klapa Vongola, zbor Nostalgija iz Češke besede i plesna skupina Zametski povjetarac, a bila je organizirana i tombola te ručak za sve sudionike.

Preuzeto: Moja Rijeka

Zatvori

Osobe s invaliditetom - nevidljiva skupina

  18. 6. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Sustav obrazovanja i dalje je jedno od pet područja najčešćih pritužbi, u zdravstvu se i dalje bilježe negativni trendovi teške dostupnosti svih zdravstvenih usluga. Prošlu je godinu obilježilo nezadovoljstvo osoba, odnosno roditelja djece s teškoćama nedostupnošću ortopedskih i drugih pomagala.

Hrvatski sabor razmatrao je redovito izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Izvješće Anke Slonjšak, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, obilježile su pritužbe na i dalje velike probleme u ostvarivanju socijalne zaštite osoba s invaliditetom, pristupačnosti, zapošljavanja, zdravlja i obrazovanja te teškoće u ostvarivanju materijalnih prava i podmirivanju troškova stanovanja. Pravobraniteljica se požalila i da se i dalje radi o nevidljivoj skupini. Pročitaj više

Pravobraniteljica je lani u 1914 aktivnosti imala 2444 postupanja, što je u odnosu na prijašnje godine više za 20 posto. Najčešće pritužbe odnosile su se na područje socijalne zaštite, pristupačnosti, zapošljavanja i rada, zdravlja i obrazovanja. Tužitelji su bili iz cijele Hrvatske, najviše iz grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Sustav obrazovanja i dalje je jedno od pet područja najčešćih pritužbi, u zdravstvu se i dalje bilježe negativni trendovi teške dostupnosti svih zdravstvenih usluga. Prošlu je godinu obilježilo nezadovoljstvo osoba, odnosno roditelja djece s teškoćama nedostupnošću ortopedskih i drugih pomagala. Neka od njih i dalje se uskraćuju osobama koje se ne obrazuju i ne rade, kao da osobe koje su zbog svojih oštećenja nezaposlene, odnosno srednje i starije životne dobi ne trebaju pomagala, upozorava Slonjšak. U pogledu pristupačnosti svijest društva i dalje je niska. U Zagrebu, na potezu od Trga bana Jelačića do Britanskog, samo su tri trgovine pristupačne za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima, rekla je pravobraniteljica.

Ne zaboravite osobe s invaliditetom iz poplavljene Slavonije.

Pravobraniteljica Slonjšak apelirala je da se ne zaborave, odnosno da se pomogne osobama s invaliditetom iz poplavljene istočne Slavonije koje su izmještene iz svojih domova i upitno je kad će se u njih vratiti. Neke od tih osoba živjele su u opremljenim i prilagođenim prostorima i u tom smislu očekujem vašu podršku i da se angažirate, poručila je Slonjšak saborskim zastupnicima.

Zastupnike, ali i sve druge koji mogu i žele pomoći pozvala je da pomognu udruzi Zvjezdica iz Gunje koja provodi program vezan za poludnevni i dnevni boravak za mlade i djecu s invaliditetom. I njihov potpuno novi i opremljeni prostor je poplavljen, pa pozivam sve koji mogu da pomognu toj udruzi da se prostor čim prije vrati u funkciju, rekla je Slonjšak.

Izrazila je žaljenje što je vrlo malo zastupnika nedavno u Saboru pogledalo predstavu koju su pripremila djeca s teškoćama. Gordana Sobol (SDP) najavila je kako će se to možda ipak ispraviti. Zamisao je da djeca ponovno dođu u Sabor na jesenskom zasjedanju i da svoju predstavu izvedu u Sabornici, rekla je.

Saborski klubovi jednoglasno su hvalili rad pravobraniteljice u 2013., upozoravajući da 5% invalida u Hrvatskoj, odnosno čak 100.000 ljudi, živi u siromaštvu. Za takvo stanje krive nerazumijevanje okoline, države, ali i gradova i općina.

Ana Komparić Devčić (SDP) upozorila je da Hrvatska ima svega osam plaža za invalide.

HDZ-ovu Željku Reineru neprihvatljivo je zakonsko ograničenje po kojem se djeci s invaliditetom smanjuje iznos invalidnine ako ostvare pravo na stipendiju.

Branko Hrg (HSS) drži kako je saborska rasprava o izvješću pravobraniteljice potvrdila da se u Hrvatskoj vodi stihijska, umjesto sustavne brige o osobama s invaliditetom. Ne predlažite, nego inzistirajte na rješavaju problema, preporučio je Hrg pravobraniteljici Slonjšak.

Nakon rasprave Sabor je izglasovao povjerenje novim ministrima zdravlja te znanosti, obrazovanja i sporta Siniši Vargi i Vedranu Mornaru. Zastupnici su potom otišli na dvotjednu stanku. Nastavak zasjedanja predviđen je za 2. srpnja.

Preuzeto: HRT Vijesti

Zatvori

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom: 'Materijalni položaj osoba s invaliditetom iznimno je težak!'

  18. 6. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Najčešće pritužbe odnosile su se na područje socijalne zaštite, pristupačnosti, zapošljavanja i rada, zdravlja i obrazovanja. Tužitelji su bili iz cijele Hrvatske, najviše iz grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je na iznimno težak materijalni položaj osoba s invaliditetom. Pročitaj više

U prošloj godini porastao je broj pritužbi na teškoće u ostvarivanju materijalnih prava i podmirivanju troškova stanovanja, što pokazuje da je došlo do daljnjeg osiromašivanja obitelji čiji su članovi osobe s invaliditetom do te razine da im je ugrožena egzistencija, upozorila je pravobraniteljica u Hrvatskom saboru podnoseći izvješće o svom radu za 2013.

"Naknade s osnova invaliditeta, čija je svrha uključivanje osoba u svakodnevni život, u praksi postaje jedini izvor prihoda za cijele obitelji pa tako opća, teška socijalna slika posredno nepovoljno utječe i na te osobe i na te obitelji, naglasila je Slonjšak.

Navela je da samo 22 tisuće osoba s najtežim invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju ostvaruju pravo na osobnu invalidninu od 1250 kuna kojom trebaju podmirivati troškove koji proizlaze iz invaliditeta.

Pravobraniteljica je lani u 1914 aktivnosti imala 2444 postupanja, što je u odnosu na prijašnje godine više za 20 posto.

Najčešće pritužbe odnosile su se na područje socijalne zaštite, pristupačnosti, zapošljavanja i rada, zdravlja i obrazovanja. Tužitelji su bili iz cijele Hrvatske, najviše iz grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Sustav obrazovanja i dalje je jedno od pet područja najčešćih pritužbi, u zdravstvu se i dalje bilježe negativni trendovi teške dostupnosti svih zdravstvenih usluga.

Prošlu je godinu obilježilo nezadovoljstvo osoba, odnosno roditelja djece s teškoćama nedostupnošću ortopedskih i drugih pomagala. Neka od njih i dalje se uskraćuju osobama koje se ne obrazuju i ne rade, kao da osobe koje su zbog svojih oštećenja nezaposlene, odnosno srednje i starije životne dobi ne trebaju pomagala, upozorava Slonjšak.

U pogledu pristupačnosti svijest društva i dalje je niska.

U Zagrebu, na potezu od Trga bana Jelačića do Britanskog trga, samo su tri trgovine pristupačne za osobe koje se kreću invalidskim kolicima, rekla je pravobraniteljica.

Slonjšak navodi da kapaciteti Ureda pravobrabiteljice nisu povećavani četiri pune godine što otežava terensko djelovanje a da zbog smanjenih sredstava za hladni pogon udruge osoba s invaliditetom sve češće zatvaraju svoja vrata.

Preuzeto: Dnevno.hr; Autor: HINA; Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zatvori

15. Festival sportske rekreacije osoba s invaliditetom Hrvatske

  11. 6. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Takmičenje u osam disciplina: belot, gađanje kolutovima, pikado, viseća kuglana, bacanje loptice u koš, utrka u invalidskim kolicima, šah i stolni tenis

U organizaciji Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Čakovec i Međimurskog saveza sportske rekreacije ” SPORT ZA SVE “, u subotu 07. lipnja 2014. godine, u Sportsko-rekreacijskom centru “DG SPORT” u Prelogu, pod pokroviteljstvom Hrvatskog paraolimpijskog odbora te generalnog sponzora Međimurske županije održan je jubilarni 15. Festival sportske rekreacije osoba s invaliditetom Hrvatske. Pročitaj više

Sudjelovale su slijedeće ekipe:

Udruga osoba s invaliditetom distrofije, cerebralne i dječje paralize Sisak, Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg, Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije Murska Sobota, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula, Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije, Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije i Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec.

Nakon pozdravnih riječi predsjednice Društva Miljenke Radović, sudionicima Festivala se biranim riječima u ime Grada Preloga i Međimurske županije obratilo gradonačelnik Grada Preloga - Ljubomir Kolarek.

Zatim je izvršeno postrojavanje, nakon kojeg je glavni sudac Milan Logožar takmičare upoznao s propozicijama takmičenja. Uslijedilo je takmičenje u osam disciplina (belot, gađanje kolutovima, pikado, viseća kuglana, bacanje loptice u koš, utrka u invalidskim kolicima, šah i stolni tenis) i postignuti su slijedeći rezultati:

BELOT (SUDAC: AUGUST TKALEC)

Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 30 bodova,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 25 bodova,
Udruga osoba s invaliditetom distrofije, cerebralne i dječje paralize i osoba s ostalim tjelesnim invaliditetom Grada Siska – 23 boda,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 20 bodova,
Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 18 bodova,

GAĐANJE KOLUTOVIMA (SUDAC: VIKTORIJA HOZJAN)

Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 30 bodova,
Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije Murska Sobota – 25 bodova,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 23 bodova,
Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 20 bodova,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 18 bodova,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 16 bodova,

PIKADO (SUDAC: LJUBICA DRAGOVIĆ I RAJKA ŽELEZNJAK)

Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 30 bodova,
Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 25 bodova,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 23 bodova,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 20 bodova,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 18 bodova,
Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije, Murska Sobota – 16 bodova,
Udruga osoba s invaliditetom distrofije, cerebralne i dječje paralize i osoba s ostalim tjelesnim invaliditetom Grada Siska – 14 bodova.

VISEĆA KUGLANA (SUDAC: SLAVA MIHALIC)

Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 30 bodova,
Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 25 bodova,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 23 bodova,
Udruga osoba s invaliditetom distrofije, cerebralne i dječje paralize i osoba s ostalim tjelesnim invaliditetom Grada Siska – 20 bodova,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 18 bodova,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 16 bodova,
Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije, Murska Sobota – 14 bodova.

BACANJE LOPTICE U KOŠ (SUDAC: KATARINA LEVAČIĆ i MARIJA RADIKOVIĆ)

Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 30 bodova,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 25 bodova,
Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 23 bodova,
Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije, Murska Sobota – 20 bodova,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 18 bodova,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 16 bodova,
Udruga osoba s invaliditetom distrofije, cerebralne i dječje paralize i osoba s ostalim tjelesnim invaliditetom Grada Siska – nisu sudjelovali.

UTRKA U KOLICIMA (SUDAC: MILAN LOGOŽAR)

Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 30 bodova,
Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije, Murska Sobota – 25 bodova,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 23 bodova,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 20 bodova,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 18 bodova,

ŠAH (SUDAC: LEA KOVAČIĆ)

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 30 bodova,
Udruga osoba s invaliditetom distrofije, cerebralne i dječje paralize i osoba s ostalim tjelesnim invaliditetom Grada Siska – 25 bodova,
Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 23 bodova,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 20 bodova,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 18 bodova,
Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 16 bodova,

STOLNI TENIS (SUDAC: ŽELJKA ŠKVORC)

Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 30 bodova,
Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec – 25 bodova,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 23 bodova,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 20 bodova,
Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 18 bodova,

Sveukupno postignuti rezultati: (GLAVNI SUDAC: MILAN LOGOŽAR)

Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec - 194 boda,
Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg – 179 boda,
Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije – 173 boda,
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – 168 boda,
Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije – 140 bodova,
Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije, Murska Sobota – 100 bodava,
Udruga osoba s invaliditetom distrofije, cerebralne i dječje paralize i osoba s ostalim tjelesnim invaliditetom Grada Siska – 82 boda.

Nakon podjele medalja, pehara i zahvalnica uslijedilo je druženje uz okrijepu.

Preuzeto: Radio 1

Zatvori

Papa Franjo odgovarao na pitanja mladih i osoba s invaliditetom

  1. 6. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Papa Franjo prvo je odgovarao na pitanja mladih, osoba sa invaliditetom i na pitanja porodičnih ljudi, ističući kako je porodica kao ćelija društva veoma važna te kako je Isus Krist odrastao u porodici i da vrag zbog toga želi da uništava i razara porodice.

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo učestvovao je na 37. kongresu Obnove u Duhu svetom na Olimpijskom stadionu u Rimu, gdje se okupilo 52 hiljade vjernika javlja AQAnadolu Agency (AA). Pročitaj više

Prepune tribine vjernika uz prigodne vjerske pjesme sa radošću su dočekali papu. Većina učesnika kongresa bili su Italijani, ali su tu bili i predstavnici 52 zemlje.

Papa Franjo prvo je odgovarao na pitanja mladih, osoba sa invaliditetom i na pitanja porodičnih ljudi, ističući kako je porodica kao ćelija društva veoma važna te kako je Isus Krist odrastao u porodici i da vrag zbog toga želi da uništava i razara porodice.

Ukazujući na to da mu niko od starijih osoba nije postavio pitanja papa Franjo je istakao da su starije osobe mudri ljudi crkve i da je njihova vjera njihova sigurnost.

Papa je ukazao da ga ovaj kongres podsjeća na kongrese na kojima je bio u Argentini u Buenos Airesu te se zahvalio organizatorima jer se osjećao kao kod kuće.

Preuzeto: Cafe.ba; Autor: Anadolu Agency

Zatvori

Uklonili su još jednu barijeru za osobe s invaliditetom

  26. 5. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Vidim da su u ovom prostoru i kino i različiti sadržaji, a vjerujem i mnogi tečajevi koji omogućavaju građanima cjeloživotno učenje koje im može podići kvalitetu življenja, pa tako je to bilo potrebno i osobama s invaliditetom – istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica izgradnjom nove rampe napokon je postalo pristupačno osobama s invaliditetom. Stara rampa često se kvarila, a popravci su bili skupi te se stoga nije koristila.

- Nitko te ne treba vući gore po stepenicama, možeš sve sam, nagib je super, materijal je super, stvarno prva klasa. Prije su se ljudi morali nositi po stepenicama gore – kaže Marko Štefanac, atletičar USPON-a. Pročitaj više

Osobe s invaliditetom sada bez problema mogu koristiti brojne sadržaje koje nudi Pučko otvoreno učilište. Ovakvim projektima uklanjaju se barijere i omogućuje osobama s invaliditetom da žive bolje i neovisnije.

- Izuzetno mi je drago da se kosina napravila i da je sada ovdje uklonjeno ono diskriminatorno ponašanje koje ne želimo, a to je da osobe s invaliditetombudu u nepovoljnom položaju u odnosu na osobe bez invaliditeta – komentirala je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Uključivanje osoba s invaliditetom

Slošnjak je pohvalila i Grad Veliku Goricu zbog lokalne strategije koja predviđa mjere i provodi aktivnosti zajedno s osobama s invaliditetom.

- Bez same participacije i uključivanja u odluke koje se tiču građana koji imaju određene poteškoće neće biti značajnih promjena, pa tako moram u ovom dijelu pohvaliti Veliku Goricu – objasnila je Slošnjak i dodala kako ima još dosta posla za napraviti kako bi se uklonile barijere za osobe s invaliditetom.

- Ono što je do sada bio problem je da Pučko nisu mogle sve osobe koristiti. Vidim da su u ovom prostoru i kino i različiti sadržaji, a vjerujem i mnogi tečajevi koji omogućavaju građanima cjeloživotno učenje koje im može podići kvalitetu življenja, pa tako je to bilo potrebno i osobama s invaliditetom – istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Marko Štefanec kaže kako u gradu postoji još nekoliko javnih institucija gdje je osobama u invalidskim kolicima pristup onemogućen. Uz zgradu policije istaknuo je i preusko dizalo u zgradi Suda.

- Jedna od novosti je da će krajem ove godine krenuti rekonstrukcija i policijske postaje gdje će se konačno izvesti rampa tako da će konačno i u taj objekt moći invalidi ulaziti. Grad je već uklonio arhitektonske barijere na svim križanjima u gradu i okolici, a uveli smo i semafore sa zvučnom signalizacijom. Evo, doprinosimo na bilo kakav način, bilo gdje, ali što više, što detaljnije, što modernije da srušimo arhitektonske barijere, odnosno da budemo grad prijatelj invalida – rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Preuzeto: Kronike Velike Gorice

Zatvori

Europska konferencija o položaju osoba s invaliditetom u Zagrebu

  23. 5. 2014.  
 Podijeli na facebooku

Konferenciji je nazočilo više od 200 izaslanika iz 28 europskih zemalja te predstavnici saveza i udruga osoba s invalidtetom iz cijele Hrvatske.

U Zagrebu se od 17. do 18. svibnja 2014. godine održala europska konferencija pod nazivom „Monitoring primjene Konvencije o pavima osoba s invaliditetom u praksi - Stajalište nacionalnih i europskih organizacija osoba s invaliditetom o Izvješću EU Ujedinjenim narodima” Pročitaj više

Domaćin konferencije, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske ugostila je Europski forum za osobe s invaliditetom (EDF), organizaciju koja predstavlja 80 milijuna osoba s invaliditetom u zemljama Europske unije. Budući da je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH postala član EDF prije nekoliko mjeseci, organiziranjem ove konferencije ukazano im je veliko priznanje.

Na konferenciji se raspravljalo o pravu na rad i osiguranju jednakopravnog pristupa tržištu rada osobama s invaliditetom, o uključenosti osoba s invaliditetom i njihovih predstavničkih organizacija te o praćenju primjene Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Konferenciji je nazočilo više od 200 izaslanika iz 28 europskih zemalja te predstavnici saveza i udruga osoba s invalidtetom iz cijele Hrvatske.

Konferenciju su podržali: Jelena Pavičić Vukičević, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba; Vesna Škulić, povjerenica za osobe s invaliditetom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih.

U pozdravnom dijelu uz predsjednika SOIH-a dr. Zorislava Bobuša, nazočnima se obratila Donata Vivanti, dopredsjednica EDF-a, koja je istaknula kako je od velike važnosti biti član udruge, jer na taj način osobi s invaliditetom se daje prilika da sudjeluje u provedbi aktivnosti i postane aktivan sudionik zajednice.

Uvodno izlaganje „Zapošljavanje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj“ prezentirao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, pri čemu se osvrnuo na Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji se planira primjenjivati početkom 2015. godine. Ministar je napomenuo kako je zapošljavanje osoba s invaliditetom u RH društveno odgovoran proces, te da se u razdoblju od 2009. do 2013. godine zaposlio najveći broj osoba s invaliditetom.

Izlaganje je održao i Albert Prvos, francuski inspektor za obrazovanje, koji je s nazočnima podijelio iskustva iz Francuske u implementaciji osoba s invaliditetom u društvenu zajednicu. Ovom prilikom, Prvos je prezentirao evaluaciju provedbe propisa o zapošljavanju osoba s invaliditetom u Francuskoj. Zamjenik ravnatelja Europskog foruma za osobe s invaliditetom Javiera Gemesa, u svom izlaganju podijelio je iskustva iz Španjolske.

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, održala je predavanje na temu “Stanje i izazovi u zapošljavanju osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj“, te je ocijenila kako je ova godina prijelazna te da osobe s invaliditetom u idućoj očekuju pozitivne pomake koji su prvenstveno nužni upravo u njihovom obrazovanju i zapošljavanju. Ispred Hrvatskog saveza udruga invalida rada konferenciju su popratili Josip Petrač, predsjednik i Leke Sokolaj, izvršni direktor.

Preuzeto: HSUIR

Zatvori

Moja priča: Jelena Vuković

  12. 5. 2014.  
 Podijeli na facebooku

"Da bi ostvario svoje snove moraš se prvo probuditi", kaže naša proslavljena paraolimpijka, peterostruka svjetska rekorderka u bacanju diska i tko zna što još sve ne. Žena koja budna korača kroz život!

Paraolimpijka Jelena Vuković ne dozvoljava da zdravstveno stanje predstavlja prepreku. Njezina stvarnost ispunjena je brojnim iskušenjima, padovima i usponima, no razvila ju je u osobu svjesnu vrijednosti malih stvari i trenutaka koji život čine smislenim i ispunjenim.

"Rođena sam nakon trinaest sati muke moje majke Mirne, liječničkom greškom obilježena kao dijete s invaliditetom. Nosim natkoljenu protezu, danas imam trinaest dijagnoza, neke su nastale kao posljedica prvotnog stanja, a neke zaslugama sporta i prometne nesreće. Ljubav prema sportu naslijedila sam od majke odbojkašice i oca Branimira, rukometaša. Pročitaj više

Prohodala sam tek sa tri godine kada su mi u Beogradu napravili prvu protezu, a sitni detalji koji su mi se urezali u svijest prate me cijeli život. Iščekivanje majke, ispijanje čaja svaki dan, zbog kojega se i danas kad ga vidim ne osjećam najbolje.

Bio je to početak naše avanture s protezama, zbog kojih smo posjećivali ortopedskog tehničara svaki tjedan kako bi mi popravio ili napravio novu protezu koju bi uspjela razbiti u parku, slomiti skokom s drveta ili igrajući nogomet u parku.

Nedavno mi je majka ispričala da me već s tri godine puštala do trgovine, prateći me skrivena iza stabla u strahu da ne bi pala, a tako izgrađujući moje samopouzdanje na čemu sam neizmjerno zahvalna.

Muke sa školom počele su pri upisu 1981., majka se odmah morala usprotiviti zahtjevu da me upišu u specijalnu školu samo zbog mojih proteza. Ispunila sam bezbroj psiho testova i nacrtala mnoštvo kućica da bih dokazala kako usprkos protezi imam i mozak. Zahvaljujući tome, saznalo se da sam iznadprosječno inteligentna i morali su me primiti u redovnu školu. Polazak u moj prvi razred u Puli, saučiteljicom Marizom koja kaže da su neke sijede vlasi došle s mojim padovima i skokovima sa stabla i 32 divnih ljudi koji su me naučili da nisam drugačija već jednaka. Oni su me branili od zločeste djece koja bi se rugala različitom hodu i obilježili taj bezbrižan dio mog života. Liječnički pregled i doktorica Snježana Bilić, koja me nikada nije htjela osloboditi nastave tjelesnog odgoja, jedan su od faktora mog bavljenja sportom. Nekima nevjerojatno, ali većinu vremena u osnovnoj školi provodila sam na igralištu s košarkaškom loptom.

I dolazi 1986. godina, put s majkom u daleki Kurgan, Sibir, tamo provodim trinaest mjeseci u klinici profesora Ilizarova, a nakon operacije sve je krenulo neplaniranim smjerom. Eksplodirao je Černobil, zatvorili su nas u bolnicu, majka je cijelo vrijeme bila uz mene. U mjesec dana izgubila sam 30 kilograma , dobila ogroman dekubitus i sepsu, bila na rubu. Povratkom kući u rovinjskoj bolnici mi spašavaju život, a bolnica postaje mjesto uz koje vežem lijepa sjećanja i smijeh, te sestre i doktori s kojima i danas dijelim smiješne dogodovštine.

Upisom u srednju ponavlja se priča, dozvoljavaju mi samo upis u ekonomsku, jedinu školu koju nisam željela. Htjela sam biti liječnica, užasavala sam se pomisli od škole koju sam morala polaziti. Odlična u osnovnoj, jedva sam završila prvi i drugi razred srednje, a tada s rastavom mojih roditelja srušio se moj svijet.

Život mi se mijenja ne slučano, već upoznajući vjeru i Isusa, odlučujem promijeniti školu i preko ljeta polažem trinaest ispita razlike i upisujem se u srednju umjetničku školu koju sam završila s odličnim uspjehom. Razmišljala sam upisati medicinski fakultet, ali opet zbog proteze ne uspijevam. Počinjem studirati Teologiju u Rijeci i nakon druge godine počinjem raditi kao vjeroučiteljica kako bih prehranila majku i sebe koja se razboljela za vrijeme boravka sa mnom u Sibiru. Bila je skoro potpuno nepokretna.

Kako sam uvijek voljela sport, nakon osnovne škole počela sam voziti utrke u kolicima, ali to mi je brzo dosadilo, pokušala sam s tenisom u kolicima, košarkom, sve do dolaska na stadion kada sam uzela u ruku disk. Tada počinje moja ljubav prema atletici. Nastupom na državnom prvenstvu 1996. osvajila sam prvo mjesto u bacanju kugle, koplja i diska, te postala državna prvakinja i rekorderka što sam sve do danas. Prvim nastupom na Svjetskom prvenstvu u Birminghamu 1998. godine oborila sam svjetski rekord u bacanju diska i treće mjesto u bacanju kugle. Od tada oborila sam pet puta svjetski rekord u bacanju diska, jednom u bacanju kugle te postala svjetska prvakinja i rekorderka, europska prvakinja i nastupila na četiri paraolimpijade.

Neopisiv osjećaj bio je nastup u Ateni i trenutak kada sam se popela na postolje osvojivši brončanu medalju u bacanju diska. Kad zasvira hrvatska himna tebi u čast, ponosno stisneš medalju pored srca, a suze same krenu trenutak o kojem sanja svaki sportaš. Nadam se i nastupu u Rio de Janeiru, bile bi to moje pete paraolimpijske igre i time bih se oprostila od sportske karijere.

Nižući uspjehe odlučila sam upisati kineziologiju i opet naišla na predrasude i pitanje treba li dozvoliti osobi s invaliditetom upis? Apsurd koji uočava i profesor koji govori zašto sportašici ne dozvoliti upis? Tako sam postala studentica kineziologije i danas sam apsolventica s nekoliko nepoloženih ispita.

Pokušavajući osigurati egzistenciju za majku i sebe radila sam u školi, staračkom domu, na radiju, kao tajnica u udruzi te prije pet godina upisujem studij za ortopedskog tehničara. Završila sam specijalizaciju iz ortopedske tehnike te sam se zaposlila u ortopedskoj tehnici ,svjesna da vlastitim iskustvom s ortopedskim pomagalima mogu pomoći. Nema veće radosti od zadovoljstva kada čovjek kojemu napraviš protezu s njom i prohoda.

Trenutno sam malo u pauzi s treninzima, odnosno treniram samo gornji dio tijela, plivanje i odlazim u teretanu, jer sam nezgodnom na poslu ostala u kolicima od rujna prošle godine. Ponovno se pokušavam dignuti na noge. Ranije sam trenirala dva puta dnevno osim nedjelje, a na pripremama i po osam sati dnevno. Bez treninga nema uspjeha, to zna svatko tko se nečim bavi, a tako je i u životu. Uvijek moramo težiti tome da uspijemo.

Nema ništa ljepše od ljudi koji su uvijek s tobom, u radosti i tuzi, trenutka kad mi kumče kaže "Jelenica moja nisam te dugo vidjela, jako si mi nedostajala." Osmijeh i trk u zagrljaj Kristine, Emanuela, Bojana, Daniela, Gabrijela, Elene, Leona, Benjamina, Katje, Sonje ili ruke koje mi pružaju da pomognu pri mom silasku niz stepenice, to je ono što ispunjava srce, dječja ljubav i iskrenost. Postoje ljudi koji su zauzeli posebna mjesta u mome srcu, potiču moje samopouzdanje i kada sve izgleda besmisleno pored sebe imam Maru, Dariju, Snježanu, Anku, Natašu, Davorku, Cinziu, Sanju, Irinu, Pačića ili Igora, Edu, Nadu, Mikelu,Katju, Ilijanu, prijatelje koji mi kažu ti to možeš i najvrjedniji su na svijetu nakon moje majke.

Ljude koji su bitni dio moga života, moji liječnici, a posebno doktorica Šepuka koja je uvijek tu kad je zatrebam i nastoji mi pomoći svojim znanjem i iskustvom, dr. Nikolića, dr. Modrušan, sestre Gordana i Irena i svi ostale liječnike i medicinske sestre, a pogotovo oni u rovinjskoj bolnici sa kojima sam nekada provodila više vremena nego sa mamom, koji su zbog mojih dijagnoza sastavni dio moga života, a bez njih bi sve to bilo puno teže.

Volontiram u Društvu distrofičara Istre, i sretna sam kada neki dio svoga slobodno vremena uspijem pokloniti i njima. U slobodno vrijeme sviram gitaru i imam dva psa, svoju retrivericu Donu i malu mješanku Evu koje su uvijek obraduju kada nakon dugo vremena i putovanja ponovno dođem kući..

Sportom sam proputovala skoro cijeli svijet, da nisam bila sportašica sigurno nikada ne bih bila na Novom Zelandu ili Australiji i mnogim drugim prelijepim mjestima, s drugim narodima i običajima koji su me obogatili.

Predsjednica sam i trenerica boćarskog kluba BKOSIŽ Istrijana iz Pule, na koje sam vrlo ponosna jer postižu vrlo zapažene rezultate, nadam se da će i njih sport izgraditi kao i mene i naučiti ono najbitnije u životu, ali i u sportu: boriti se i onda kada znaš da si loš, nema predaje, moraš postići što bolji rezultat.

Mi osobe s invaliditetom znamo reći da smo dosta lijeni, zatvorimo se u kuće jer nas je netko krivo pogledao, nešto nam ružno rekao, nismo dobili posao jer imamo neki invaliditet, nismo se upisali u školu koju smo željeli i tomu slično. Život je jednostavno borba iz koje moraš izaći kao pobjednik, jer si vrijedan i jedinstven, a po svome invalidtetu poseban, jer Bog daje samo onima koji mogu nositi. Zato uživaj u životu koji je prekrasan, i ponekad je potreban samo jedan osmijeh da ti uljepša dan. Željala bih završiti svoju priču rečenicom koju volim uvijek imati negdje pored sebe: "Da bi ostvario svoje snove moraš se prvo probuditi!"

Izvor: In-Portal, Autorica: Božica Ravlić

Zatvori