Vijest

Rijeka: Konferencija o povezivanju kvalitete studiranja i socijalne uključenosti

  22. 1. 2015.  
 Podijeli na facebooku

Među organizacijskim okolnostima koje otežavaju školovanje istaknuti su i iscrpljujući cjelodnevni programi studiranja za studente s invaliditetom

U Sveučilišnom kampusu u Rijeci održana je završna konferencija u sklopu IPA projekta "E-Quality: povezivanje kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj", kojemu je cilj osigurati da svi studenti, bez obzir na osobne ili socijalne okolnosti, imaju iste prilike za uspjeh u studiranju i nakon njega. Vodeći partner u projektu je Institut za razvoj obrazovanja, a sudjelovali su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas i Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

Skup je otvorila prorektorica riječkoga sveučilišta za studije i studente Snježana Prijić-Samaržija. Izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja Ninoslav Ščukanec istaknuo je da su ciljevi projekta omogućiti visokim učilištima da razviju vlastite alate za unapređenje i vrednovanje politika pravednosti, odnosno socijalne uključenosti te utvrditi prijedloge oznake kvalitete koju bi dobivala visoka učilišta koja pokazuju istaknute rezultate na ovim poljima.

Stručnjakinja iz Velike Britanije Liz Thomas rekla je kako pravednost u visokom školstvu podrazumijeva da na mogućnosti studiranja i ishode utječu samo zalaganje i trud studenata, a ne socio-ekonomski činitelji, etničko porijeklo, mjesto stanovanja i druge okolnosti. Kazala je da se težište pravednosti pomiče s omogućavanja svima istih uvjeta za studiranje, prema ishodima, odnosno zapošljavanju ili nastavku poslijediplomskog studiranja.

Karin Doolan sa zadarskog sveučilišta predstavila je rezultate istraživanja koje je provela među ranjivim skupinama studenata kako bi se utvrdilo što ocjenjuju preprekama u obrazovanju. Neke od tih skupina su studenti koji moraju raditi uz studij, oni koji putuju iz drugog mjesta, studenti-roditelji ili oni s lošijim ekonomskim statusom. Utvrđeno je da kao prepreke studenti najviše ističu nedostatak financijskih sredstava, zdravstvene poteškoće, roditeljske obveze te udaljenost od mjesta studiranja.

Među organizacijskim okolnostima koje otežavaju školovanje su neodgovarajući rasporedi, s predugim pauzama i premalo fleksibilnosti, teškoće u usklađivanju studiranja s poslom, iscrpljujuće cjelodnevne programe studiranja za studente s invaliditetom.
Istaknuto je i nezadovoljstvo sustavom stipendija, uz napomene da ih je nedovoljno te da se češće dodjeljuju temeljem ocjena nego zbog otežanih socio-ekonomskih uvjeta studenata, kazala je Doolan.

Preuzeto:�In-portal, Izvor:�Hina